Suojelemme yhteistyössä Euroopan unionin kanssa Kroatian etuja Yhdysvaltojen kanssa käytävässä kaupassa.

Tämänpäiväisen hallituksen istunnon alussa pääministeri Andrej Plenkovic viittasi Yhdysvaltain presidentin Trumpin päätökseen asettaa tullit useille maille ja Euroopan unionille 20 prosentilla. Kolmannes maailmankaupasta suuntautuu Yhdysvaltojen ja Euroopan unionin jäsenvaltioiden väliseen kauppaan. "Odotamme, että näillä tulleilla on kielteinen vaikutus talouden kilpailukykyyn Atlantin molemmin puolin", hän sanoi. Euroopan unionin tasolla hyväksyttävistä vastatoimista käytävissä jatkokeskusteluissa otamme huomioon Kroatian edut, hän sanoi.

Premijer Plenković kazao je i da se otvorena trgovinska pitanja trebaju rješavati dijalogom, sporazumima i kroz sustav Svjetske trgovinske organizacije.
 
Istaknuo je da Europska unija ima najveću mrežu ugovora o slobodnoj trgovini na svijetu, 44 ugovora sa čak 76 partnera.
 
Tijekom vikenda obavljene su konzultacije s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, izvijestio je, o utjecaju tih najavljenih carina na europsko gospodarstvo.
 
Robni uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatsku iznosio je u prošloj godini skoro 800 milijuna eura, jednako kao i izvoz.
 
Određeni proizvodi su nam od posebnog interesa, naglasio je premijer Plenković, i u daljnjim razgovorima o protumjerama koje će se donositi na razini Europske unije vodit ćemo računa o hrvatskim interesima.
 
U ovom trenutku sve naše nadležne službe prate moguće posljedice ove odluke, naveo je.
 
U svakom slučaju, poručio je premijer, riječ je o odluci koja će imati više posljedica globalno, nego što će značajnije ugroziti hrvatsko gospodarstvo, ali i dodao kako uvijek postoji element lančane reakcije koji se tek vidi u drugoj fazi.
 
Novi gospodarski pokazatelji ohrabruju, pozivamo sve aktere na mudrost i umjerenost u određivanju cijena
 
Govoreći o drugim aktualnim temama u proteklome tjednu, osvrnuo se na najnovije gospodarske pokazatelje.
 
Naveo je da je inflacija u ožujku usporila na 3,2 posto, nakon 4 posto u siječnju, i 3,7 posto u veljači i poručio da je to dobra promjena trenda.
 
Vlada očekuje da se inflacija tijekom 2025. na godišnjoj razini stabilizira na 2,7 posto, dok bi se u 2026. trebala spustiti na 2,3 posto.
 
"Apeliramo na sve aktere u društvu, osobito u gospodarstvu, na mudrost i umjerenost u određivanju cijena", poručio je.
 
Nizom mjera koje je Vlada poduzimala, od ograničenja cijena 70 proizvoda, do ograničenih cijena naftnih derivata, osiguravanja iste cijene plina, struje i toplinske energije, nižih stopa PDV-a te posebnih paketa pomoći onima kojima je najpotrebnije, učinjen je dobar iskorak kako bi građani i gospodarstvo što manje osjetili inflatorne pritiske, kazao je premijer Plenković.
 
Ohrabruje i podatak o rastu industrijske proizvodnje treći mjesec zaredom.
 
Ujedno, rekordni prihodi od stranih turista potvrdili su sve procjene, dodao je, istaknuvši da su oni iznosili 15 milijardi eura, što je rast od 2,7 posto. To je i rezultat investicija u turizam i infrastrukturu, podizanja kvalitete ponude i pozicioniranja Hrvatske kao cjelogodišnje destinacije.
 
U tom je kontekstu naveo kako i od turističkog sektora očekuje da će biti umjereni u pogledu određivanja cijena, jer je cjenovna konkurentnost presudan faktor za novu sezonu.
 
Uoči sjednice Vlade održan je sastanak s predstavnicima građevinskog sektora, koji čini 7 posto hrvatskog BDP-a odnosno 5,5 milijardi eura, a uključuje čak 150 tisuća zaposlenih, o njegovoj održivosti i konkurentnosti te priuštivom stanovanju.
 
Taj je sektor iznimno važan i za proces obnove i za realizaciju velikih infrastrukturnih projekata, ali i za provedbu Nacionalnog plana stambene politike.
 
Nakon sastanka uručeni su ugovori o financiranju energetske obnove višestambenih zgrada, njih 92 vrijednih 107 milijuna eura.
 
Politika ravnomjernog regionalnog razvoja i urbanog razvoja gradova
 
Ovaj tjedan bio je posvećen nizu strukturiranih dijaloga između Vlade i različitih partnera.
 
Najprije je održana sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća, zatim sastanak u Daruvaru s predstavnicima županija koje su uključene u Razvojni projekt Sjever Hrvatske, a onda i prvi sastanak Vijeća za urbani razvoj u Velikoj Gorici.
 
Ključne teme svih tih susreta bili su najnoviji gospodarski pokazatelji, 8. paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu te brojni projekti koji se provode u okviru politike ravnomjernog regionalnog razvoja na sjeveru Hrvatske vrijedni 2 milijarde eura i urbanog razvoja gradova koji su sjedišta županija te sredina koje se na njih naslanjaju, za što je iz ITU mehanizma osigurano 800 milijuna eura.
 
Govoreći o vanjskopolitičkim temama izdvojio je sastanak s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom koja je boravila u Hrvatskoj, te sastanak o miru i sigurnosti u Ukrajini održan prošlog tjedna u Parizu.  
 
Posebno smo proteklih dana fokusirani na situaciju u Bosni i Hercegovini te smo u kontaktu sa svim čelnicima, a osobito s predstavnicima hrvatskog naroda, istaknuo je poručivši da se Hrvatska zalaže za stabilnost i funkcionalnost BiH te poštivanje zakona.
 
Od ostalih aktivnosti izdvojio je posjet Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje je otvoren još jedan Regionalni centar kompetentnosti za turizam i ugostiteljstvo.
 
Osvrnuo se i na 34. obljetnicu akcije Plitvice i pogibije prvog hrvatskog redarstvenika u Domovinskom ratu Josipa Jovića istaknuvši da se radi o obilježavanju povijesnog dana za hrvatsku slobodu.



Pisane vijesti