- Objavljeno: 17.03.2025.
Premijer Plenković podsjetio je da je Vlada nakon potresa odlučila sredstva iz Fonda solidarnosti EU i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti uložiti u konstrukcijsku obnovu, koja zahtijeva više vremena i sredstava, ali će osigurati da mogući budući potresi ne ugroze zdravstvene ustanove, ni zgrade javne namjene.
KB Merkur, Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac i Klinika za ženske bolesti i porode u Petrovoj primjer su kvalitetne konstrukcijske i cjelovite obnove ukupno vrijedne 97 milijuna eura, istaknuo je.
Naglasio je da je za obnovu zdravstvene infrastrukture u Zagrebu ugovoreno više od 560 milijuna eura, čime se nastavlja ulaganje u povećanje dostupnosti zdravstvene usluge.
"Vjerujem da će zdravstvenim radnicima, kao i pacijentima, biti ugodnije raditi i boraviti u novim obnovljenim prostorima", poručio je.
Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministrica zdravstva Irena Hrstić te ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić.
U izjavi za medije nakon obilaska premijer Plenković istaknuo je da je u obnovu Zagreba uloženo 2 milijarde eura, a u obnovu Banovine milijardu i pol eura, ukupno tri i pol milijarde eura, i to i u privatnu imovinu i u javne objekte.
U Zagrebu je obnova posebno vidljiva na zgradama kulturne i sakralne baštine, javnih institucija, fakulteta, škola, vrtića i bolnica.
Taj bi proces, kazao je, trebao biti gotov negdje do kraja 2027., a cijeli proces obnove do 2030. godine.
Pozvao je građane da u subotu sudjeluju na Danu otvorenih vrata i posjete, uz stručno vodstvo, brojne javne obnovljene zgrade koje će biti otvorene od 10 do 18 sati.
Od 2016. do danas plaće u obrazovanju prosječno rasle od 80 do 100 posto
U razgovoru s novinarima osvrnuo se na druge aktualne teme. Komentirao je najavu štrajka tri sindikata u obrazovanju.
Kazao je da je Vlada u proteklih nekoliko godina, u vrlo zahtjevnim ekonomskim i financijskim okolnostima najviše radila na tome da osigura veće plaće i mirovine.
Napravljene su velike reforme sustava plaća u državnom i javnom sustavu, a premijer je naglasio da je ovo prva vlada od 90-ih koja se uopće ulovila u koštac s koeficijentima na način da se za približno jednak rad osigura približno jednaka plaća.
Do tada su plaće u državnom i javnom sustavu bile rezultanta omjera snaga i prioriteta pojedinih vlada, trenutaka, financijskih mogućnosti, probitaka pojedinog ministra ili neke stranke, pa je stoga sustav plaća bio i nelogičan i nepravedan.
Ova Vlada je lani nastojala i sa Zakonom i s dvije uredbe da se te nepravde pokušaju svesti na najmanju moguću mjeru.
Premijer je naglasio da su od te reforme svi dobili više.
Samo ta tri sindikata, koja najavljuju ovaj štrajk, nisu potpisala povećanje osnovice od 6 posto prije dva mjeseca, dok su svi ostali javni i državni sindikati to potpisali, dodao je.
Koliko on vidi prema onome što komuniciraju ti sindikati, dodao je, nije toliko problem kolike su plaće u obrazovanju nego vječni sindrom usporedbe s nekim drugim.
"To je bit onoga o čemu govorimo. Nije toliko bitno kolika je plaća nekom učitelju, nastavniku ili sveučilišnom profesoru, nego kolika je ona u korelaciji s nekim drugim", istaknuo je i poručio kako tu savršenog rješenja nema jer će uvijek netko reći da njegov rad vrijedi više od nekog drugog.
U pregovorima oko koeficijenata, podsjetio je, za nastavnike je izvorno bio predviđen 1,93, pa 1,95 pa 1,97 pa na kraju 2,01.
Tada kada je to dogovoreno, kada se gleda cjelina povećanja plaća, od 2016. do danas u prosjeku su plaće u obrazovanju rasle od 80 do 100 posto, što otklanja tezu o tome da je inflacija pojela rast plaća.
Nema nikakvog razloga za štrajk u školama, ima vremena i prostora za dijalog
Nada se, dodao je, da će predstavnici ta tri sindikata voditi računa o interesima djece. Obrazovni sustav postoji da bi djeca išla u školu, da bi učila i obrazovala se te na temelju svog vremena provedenog u školi imala dobre ishode nastavnog procesa, poručio je.
Iz kuta Vlade, kazao je, gledajući koliko je toga učinjeno, smatraju da nema nekog posebnog razloga za štrajk.
Ima, dodao je, vremena i prostora za dijalog, a štrajk je odabir ta tri sindikata. Kakav će biti odaziv, koliko će trajati, on to ne zna, kazao je.
Naglasio je da je u godinama mandata ove Vlade razvijen visoki stupanj socijalnog dijaloga, da su prigodom razgovora o osnovici prije nekoliko mjeseci razgovarali i s predstavnicima ta tri sindikata te da su bili malo i zatečeni što su samo oni ostali ti koji nisu na to pristali.
To povećanje osnovice od 6 posto podiže ukupno povećanje osnovice u mandatima ove Vlade na 48 posto, kazao je premijer, i dodao kako se ne sjeća štrajkova u razdoblju 2011. do 2015. kada je osnovica rasla - za nula posto, dakle nije rasla ništa.
Sada kad je osnovica viša za 48 posto, kad je lani u travnju plaća u odnosu na travanj 2023. bila veća u prosjeku za 32 posto, kad postoji Vijeće koje vodi ministar Habijan u kojem svi ministri dobivaju inpute različitih aktera da se nešto popravi i satima sagledavaju svaki individualni zahtjev, ne vidi razloga da se djeca i roditelji, pa u konačnici i porezni obveznici, štrajkom stave u nepovoljan položaj.
"Mislim da je u ovom trenutku, s obzirom na sve, dijalog puno bolji put nego obustava rada", poručio je.
U Hrvatsku na liječenje stiže nekoliko pacijenata stradalih u strašnoj tragediji u Sjevernoj Makedoniji
Osvrnuo se i na jučerašnju tragediju u Sjevernoj Makedoniji.
Izvijestio je da će nekoliko pacijenata sutra biti prevezeno helikopterima Ministarstva obrane na liječenje u Hrvatsku.
Jučer je, podsjetio je, čim je vidio vijest o toj strašnoj tragediji nazvao premijera Hristijana Mickoskog i izrazio mu sućut zbog nezapamćene tragedije u Sjevernoj Makedoniji.
Fabriciranje negativnog ozračja postalo je nacionalni sport
Upitan za komentar na izvješće koalicije udruga za građanske slobode koje kaže da je Hrvatska jedna od pet zemalja koje potkopavaju demokraciju izborom Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika premijer je ustvrdio kako mu nije poznato to izvješće, ali i kazao da ako je Hrvatska zemlja u kojoj se potkopava demokracija poželio svakome da živi u tako potkopanoj demokraciji.
"Pogledajte malo oko nas pa vidite kako žive druge demokracije", poručio je.
Ne zna tko je pisao takvo izvješće i na temelju čijih stavova donose takve sudove, dodao je, ali općenito mu to djeluje smiješno, iz svog iskustva i svega onoga što u Hrvatskoj postoji, od slobode medija, slobode govora, vladavine prava, zaštite ljudskih i manjinskih prava.
Što se to dogodilo u hrvatskom pravosuđu pri imenovanju ovog državnog odvjetnika da je nezakonito, nepravedno ili pristrano, upitao je premijer.
"To su floskule koje vjerojatno tim stranim udrugama dijele isti oni koji su lani dolazili pred Banske dvore i htjeli ih zapaliti i baciti bandu kroz prozor. Nema tu puno dileme, to je uvijek ista priča, uvijek fabriciranje negativnih informacija i negativnog ozračja koje je postalo nacionalni sport", ustvrdio je.
Ponovo je podsjetio da kad razgovara s partnerima i drugim državnicima, analitičarima i međunarodnim organizacijama, oni kad pogledaju naše ekonomske podatke i sva strateška postignuća, prvo čestitaju, a onda pitaju kako smo to uspjeli.
"To je ta drukčija slika, drukčiji kut i drukčija optika. Nažalost, tu optiku ne čujemo ovdje nikad", rekao je.
Upitan kako se osjeća nakon zahvata koji je obavio u petak, premijer je kazao da se osjeća odlično.
