Važno je pratiti situaciju na jugoistoku Europe, osobito u BiH

  • Slika /Vijesti/2025/Ozujak/20_ozujka/2cb8529d-c812-462d-bd47-bb579dcefdd9.jpg
Slika /Vijesti/2025/Ozujak/20_ozujka/2cb8529d-c812-462d-bd47-bb579dcefdd9.jpg

Premijer Andrej Plenković kazao je da će na današnjem sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu skrenuti pozornost na stanje u jugoistočnoj Europi kako to područje ne bi palo u zaborav s obzirom na zbivanja na globalnoj razini, od nastojanja za postizanjem primirja u Ukrajini, rješavanja problema na Bliskom istoku, pa do migracija i velikih strateških odluka o izdvajanju za obranu.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje na redovnom sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu.

Po dolasku, u izjavi za medije, premijer je izvijestio o temama današnjeg summita.

Kao prvu naveo je Ukrajinu, rekavši da će danas videovezom razgovarati s predsjednikom Volodomirom Zelenskim o daljnjim mogućnostima potpore toj zemlji. Dodao je i da će ih Zelenski upoznati i s razgovorima s predsjednikom Trumpom te daljnjim koracima u vezi primirja i eventualnog mirovnog plana.

Na summitu će se raspravljati i o situaciji na Bliskom istoku, kao i o konkurentnosti, koju je premijer ocijenio kapitalnom temom.

Na dnevnom redu bit će idući Višegodišnji financijski okvir, a premijer važnim za Hrvatsku smatra povezivanje mjera koje jačaju konkurentnost gospodarstva sa kohezijskom politikom, koja omogućava onim državama članicama koje su kasnije ušle u Europsku uniju, da ulove korak s onima razvijenijima.

Jedna od tema bit će i migracije, a čelnici i čelnice Europske unije sastat će se i s glavnim tajnikom UN-a Antóniom Guterresom.

Tijekom boravka u Bruxellesu, premijer Plenković će sudjelovati i na  Eurosummitu.

Hrvatska želi stabilnu i funkcionalnu BiH

Predsjednik Vlade je istaknuo da će s kolegama raspraviti i situaciju na jugoistoku Europe, osobito u Bosni i Hercegovini, za koju Hrvatska želi da je stabilna i funkcionalna.

„Moramo pratiti situaciju na jugoistoku Europe, prije svega u Bosni i Hercegovini, situaciju u Srbiji, nastojati privući pozornost lidera jer se toliko stvari trenutno zbiva na globalnoj razini, od nastojanja za postizanjem primirja u Ukrajini, rješavanja problema na Bliskom istoku, pa do migracija i velikih strateških odluka o izdvajanju za obranu. Vrijeme je da se jedan dio te pozornosti fokusira i na područje koje se pokazalo vrlo zapaljivim proteklih 35 godina“, poručio je Plenković.

Smisao Bijele knjige su veća ulaganja u obrambenu politiku i vojsku

Na upit da komentira Bijelu knjigu o europskoj obrani koju je jučer usvojila Europska komisija, premijer je pojasnio kako je smisao tih mjera omogućiti veća ulaganja u obrambenu politiku i vojsku, a da to ne utječe na temeljne kriterije iz Pakta o rastu i stabilnosti, kako bi ostali fiskalno solidni, što se, kako je pojasnio,  reflektira u ocjenama agencija za kreditni rejting.

"Na razini Vlade provest ćemo raspravu, vidjeti što nam i koliko točno treba i na koji način to iskoristiti dalje", najavio je Plenković i dodao da imamo dva mjeseca za te odluke.

Predsjednik Vlade istaknuo je da se Bijela knjiga dugo očekivala te smatra da je dobra, da ima i srednjoročni karakter, a sadrži element potpore Ukrajini, zatim potpore ulaganja te nacionalne klauzule kada se računa deficit i partnerstva s onima koji žele zajednički ući u proces nabave.

Najvažniji zajednički element je zajednička nabava, pojasnio je, jer se njome nabavlja više i povoljnije.

Kazao je da je fragmentiranost europskih vojski i sustava jedan od ključnih problema te je potrebno više kohezije i strateške sposobnosti kako bi se Europu dovelo u položaj da može sama brinuti o svojoj sigurnosti. „To je bit tog papira i cijele rasprave“, zaključio je.

Ukrajina može opstati samo ako je snažna i jača svoje obrambene sposobnosti

O ruskim napadima na Ukrajinu kojima je prekinuto primirje i napadnuta energetska infrastruktura, Plenković je kazao da situaciju prati i nada se miru i prekidu vatre, ali je izrazio sumnju u to zbog novosti o napadima Rusije nad Ukrajinom.

"Prema iskustvu Ukrajine posljednjih 11 godina teško je povratiti povjerenje," rekao je premijer i naglasio da je bitno iskoristiti priliku koju je stvorio predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Trump. Podsjetio je i da će u potpunosti shvatiti poziciju Zelenskog poslije razgovora na Europskom vijeću, jer on ima mnogo više informacija od ostalih nakon razgovora s Trumpom.

Pozicija Rusije je da se Ukrajina ostavi na malom oružju i lakom naoružanju, to nije sporno i to govori već godinama, rekao je predsjednik Vlade i dodao da Rusija ne želi da uđe u NATO i da bude demilitarilizirana, kako bi postala lak plijen.

Plenković je istaknuo da Europa, naprotiv, smatra da Ukrajina može opstati samo ako je snažna i jača svoje obrambene sposobnosti, a to se već radi protekle tri godine.

"Ne sjećam se niti jedne zemlje koja je dobila ovoliko političke, ekonomske, financijske i vojne potpore kako bi mogla opstati", naglasio je premijer i dodao da se ta pozicija sigurno razlikuje od onoga što čujemo iz Moskve.

U Srbiji pokušavaju tražiti probleme negdje drugdje, ali oni nisu u memorandumu

Na novinarsko pitanje o memorandumu o suradnji u području obrane, koji su potpisale Hrvatska, Kosovo i Albanija, Plenković je kazao kako razumije da u Srbiji pokušavaju tražiti probleme negdje drugdje, ali da njih nema u memorandumu.

Nadam se da će netko uzeti 5 minuta i pročitati taj tekst, nastavio je pojasnivši kako su to uobičajeni sporazumi na razini ministara kada se radi o suradnji.

S obzirom na bilateralnu suradnju s Albanijom i Kosovom bili smo u poziciji napraviti jedan takav dokument koji pomaže njihove napore u reformama te za razmjenu iskustava i zajedničku suradnju, kazao je Plenković.

„Ovo nije nikakvog neprijateljskog karaktera, treba probleme tražiti dalje, u ovom tekstu ih nema, rekao je premijer i zaključio da su Hrvatska i druge dvije zemlje memorandum donijele na temelju svojih odluka i procjena, a za to ne trebaju nikoga pitati, ni Srbiju, a ni NATO.



Pisane vijesti