Akcijskim planom 2018. rasterećuje se gospodarstvo za 626 milijuna kuna

Danas je u Banskim dvorima održana 84. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljene su dvadeset i tri točke dnevnog reda.

Prijedlog zakona o muzejima

Tako je Hrvatskom saboru upućen Prijedlog zakona o muzejima, kojim se uređuju uvjeti i način obavljanja muzejske djelatnosti, ustrojstvo i djelokrug muzeja, pribavljanje i obrada muzejske građe i vođenje muzejske dokumentacije te druga pitanja od značenja za obavljanje muzejske djelatnosti u svrhu zaštite i promicanja opće ljudske i nacionalne kulturne i prirodne baštine.
 
Državni tajnik u Ministarstvu kulture Krešimir Partl podsjetio je da se ovaj zakon donosi u sklopu revizije triju baštinskih zakona – o arhivima, muzejima i knjižnicama u kontekstu pripreme za početak pripreme digitalizacije kulturne baštine, koja u realizaciju kreće u drugoj polovici godine i financirat će se iz europskih sredstava.
 
Govoreći o razlikama odnosu na važeći Zakon, državni tajnik naveo je da se uređuje definicija muzeja koji mogu biti javni i osnivaju se kao ustanove, uvodi se pojam muzeja vjerske zajednice u cilju inkorporiranja bogate crkvene kulturne baštine u sustav muzeja Republike Hrvatske.
 
Prema navedenom Prijedlogu zakona muzej se može osnovati kao ustanova, zaklada, udruga i trgovačko društvo. Državni tajnik izvještio je da javni muzej može zajednički osnovati Republike Hrvatska, jedinca lokalne i područne samouprave i fizička i pravna osoba, a međusobna prva i obveze osnivača uređuje se ugovorom. Nadalje, svaka pravna osoba uključujući i udrugu može u svojem sastavu imati muzej kao ustrojstvenu jedinicu.
 
Državni tajnik kazao je i da se detaljno uređuju poslovi muzeja, posebno obveza inventarizacije  i stručno vrednovanje muzejskih predmeta radi uspostavljanja zaštite u skladu s propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te se uvodi rok za finalizaciju procesa inventarizacije cjelokupne muzejske građe u Republici Hrvatskoj do kraja 2020. godine.
 
"Zakon prvi put detaljno uređuje i definira rad središnjih tijela sustava muzeja Republike Hrvatske, Muzejskog dokumentacijskog centra, kao ustanove kojoj je osnivač Republike Hrvatska i kojoj se daje uloga organizatora i koordinatora rada muzeja unutar organiziranog sustava koja od Ministarstva kulture preuzima i vođenje Očevidnika muzeja", pojasnio je državni tajnik.  
 
Propisani su i uvjeti za imenovanje tijela javnih muzeja te se traži visoka stručna sprema za članove upravnog vijeća, ravnatelja i vršitelja dužnosti ravnatelja. Osnažuje se i stručni nadzor nad radom muzeja te nadzor nad zakonitošću rada i općih akata muzeja. 

Prijedlog zakona o probaciji
 
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković predstavio je Prijedlog zakona o probaciji, kojim se predlaže usklađivanje s izmjenama i dopunama Kaznenog zakona u odnosu na izvršavanje pojedinih sigurnosnih mjera kao poslova iz nadležnosti probacije te redefiniranje izvršavanja rada za opće dobro i posebnih obveza, preciziranje nadziranja uvjetnog otpusta i zaštitnog nadzora, te druga pitanja uređena Kaznenim zakonom, a koja se odnose na izvršavanje probacijskih poslova.
 
Kazao je da je ovim Prijedlogom zakona predviđeno osnivanje međuresornog odbora radi poboljšanja međusobne komunikacije različitih dionika (tijela javne vlasti, znanstvene zajednice, nevladinih udruga) i unaprjeđenja kvalitete rada.
 
Ministar je naveo da se ovim Prijedlogom zakona definira pravo na posebni dodatak za rad probacijskim službenicima u probacijskim uredima zbog obavljanja zahtjevnog posla kako u uredu, tako i na terenu te u kaznionicama i zatvorima, što probacijske službenike izlaže u velikoj mjeri rizicima i opasnostima u radu.
 
Izvijestio je da je zakon je u prvom čitanju, pojasnivši da je riječ o novom zakonu s obzirom da se više od 30 posto zakona mijenja.
 
Obrazlaćući Prijedlog zakona, ministar je pojasnio da je probacija postupak nadzirane slobode osoba koje su počinile kazneno djelo, odnosno riječ je o skupu aktivnosti ili vrlo stručnih poslova u svim fazama kaznenog postupka, organiziranog u 12 ureda u Republici Hrvatskoj u okviru Uprave za zatvorski sustav.
 
"Riječ je o važnom segmentu koji smo u Republici Hrvatskoj podigli na visoku razinu i služmo kao uzor zemljama koje su u početku impementacije tog sustava", naglasio je ministar.

Prijedlog zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti
 
Hrvatskom saboru upućen je i Konačni prijedlog zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti, kojim se utvrđuju pravila o zaštiti od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja neotkrivenih znanja i iskustava (know-how) te poslovnih i tehnoloških informacija koje predstavljaju poslovnu tajnu. Predloženim zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose se relevantne direktive Europske unije.
 
Donošenje ovog zakona pridonijet će smanjenju rizika od neovlaštenog pribavljanja rezultata istraživanja i razvoja, znanja i iskustva te ostalih vrijednih podataka s kojima se suočavaju posebice inovacijska poduzeća i istraživačke organizacije, budući se njime predviđaju odgovarajući pravni mehanizmi zaštite.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izvijestila je da je Konačni prijedlog zakona sadržajno, jezično i nomotehnički dorađen, kazavši da se najistaknutija izmjena odnosi na sam naziv zakona, čime se nastojala postići veća jasnoća u odnosu na predmet zakona.

Zakona o vodama

Raspravljen je i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama, koji se dodatno usklađuje s Okvirnom direktivom o vodama, Direktivom Vijeća o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i Direktivom o procjeni i upravljanju rizicima od poplava.
 
Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg pojasnio je da se primjena Konačnog prijedloga zakona odnosi na sve vode bez izuzetka i to: podzemne vode, površinske vode, uključujući priobalne vode, teritorijalno more, mineralne, termalne i geotermalne vode, sve u cilju zaštite voda.
 
Također, u potpunosti su prenesene odredbe o izradi prethodne procjene rizika od poplava, karata opasnosti i karata rizika od poplava te plana upravljanja rizicima od poplava, a Konačnim prijedlogom zakona propisan je i postupak utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa za zahvate za koje se u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš utvrdi značajan negativan utjecaj na okoliš, te je zbog toga zahvat ocijenjen neprihvatljivim.
 
Državni tajnik Šiljeg kazao je da se uređuje i poseban pravni režim kod izgradnje vodnih građevina za proizvodnju električne energije (hidroenergetski objekti) koji se grade na vodnom dobru, javnom vodnom dobru ili proširenom javnom vodnom dobru.  

Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva 2018.
 
Vlada je na sjednici prihvatila i Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva 2018., koji je dio reformskog paketa Vlade Republike Hrvatske za poticanje gospodarskog rasta, a također je važna sastavnica Nacionalnog plana reformi u okviru Europskog semestra.
 
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić kazala je da je Ministarstvo gospodarstva uspostavilo sustav i metodologiju za mjerenje troškova regulacije sa ciljem njihovog sustavnog smanjivanja. "Cjelokupnim mjerenjem utvrđeno je da postoji 570 različitih propisa koji imaju učinak na gospodarske subjekte, a u kojima je sadržano 1.800 različitih administrativnih obveza za gospodarstvo", dodala je.

Navela je da je tijekom protekle godine provedena analiza 200 propisa, u kojima je utvrđeno postojanje 600 različitih obveza, za koje je izračunato i procijenjeno da stvaraju gospodarstvu trošak regulacije od oko 5,1 milijardu kuna.

Potpredsjednica Vlade naglasila je da Akcijski plan administrativnog rasterećenja za ovu godinu sadrži 98 različitih mjera, čijom će se provedbom ukupni trošak administrativnog opterećenja smanjiti za 12 posto, odnosno za 625,9 milijuna kuna.

Rekla je i da je ovaj Akcijski plan drugi u nizu, jer se dovršava provedba prvog akcijskog plana, koji je Vlada usvojila početkom prošle godine, a čije se potpuno ispunjenje očekuje za nekoliko mjeseci.

"Donošenjem ovog novog plana nastavlja se sa smanjivanjem birokratskih troškova", poručila je potpredsjednica. 

Navela je da Plan donosi mjere koje uključuju konkretno ukidanje obveze vođenja niza evidencija, registara iz nadležnosti porezne i carinske uprave, što donosi jednostavnije i jeftinije poslovanje za više od 90 tisuća poslovnih subjekata.

Najveće uštede u akcijskom planu predviđene su u području Porezne uprave Ministarstva financija, od 577 milijuna kuna. Tako se primjerice za drugi kvartal ove godine planira izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak ukinuti obveza vođenja evidencije o isplaćenom dohotku od nesamostalnog rada (obrazac DNR) te o mjesečnim iznosima isplaćenih primitaka od nesamostalnog rada, doprinosa i poreza (obrazac IP). Izmjereni administrativni trošak tih obveza je 89 milijuna i 470,6 milijuna kuna.

Potpredsjednica Vlade kazala je da se smanjuje i broj odobrenja u turističkom sektoru, ukidaju se razni ispiti za djelatnike u turizmu te se planira ukidanje plaćanja turističke članarine za IT sektor i druge djelatnosti koje nisu usko vezane uz turizam.  

Ukida se i niz rješenja, dozvola, odobrenja koje je do sada bilo potrebno ishoditi u fotosanitarnoj zaštiti, akvakulturi i slatkovodnom ribarstvu, a ukidanje plaćanja naknada za opće korisnu funkciju šuma za sve poduzetnike s prihodom nižim od tri milijuna kuna je već u proceduri usvajanja.

Turistički razvojni projekt Kupari

Vlada je izmijenila i Odluku o pokretanju postupka za realizaciju turističkog razvojnog projekta Kupari na lokaciji Kupari I. u Općini Župa dubrovačka.
 
Ministar državne imovine Goran Marić podsjetio je da je Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o pokretanju postupka za realizaciju turističkog razvojnog projekta Kupari na lokaciji Kupari I. u Općini Župa dubrovačka 16. siječnja 2014. godine, kojom je utvrđeno da se objavom poziva za iskazivanje interesa za realizaciju turističkog razvojnog projekta na dijelu bivšeg vojnog odmarališta Kupari u Općini Župa dubrovačka pokrene postupak za realizaciju Projekta Kupari I., izgradnjom novih smještajnih kapaciteta na prostoru postojećih hotela: Kupari, Pelegrin, Goričina I i II, hotel Grand, te pratećih objekata.
 
Navedenom Odlukom imenovano je Povjerenstvo za ocjenu prijava po objavljenom Pozivu za iskazivanje  interesa, kao i praćenje daljnje procedure realizacije turističkog razvojnog projekta Kupari.
 
U međuvremenu je svim članovima Povjerenstva državnim dužnosnicima prestala funkcija temeljem kojih su bili imenovani u sastav Povjerenstva. Radi osiguranja kontinuiteta praćenja realizacije Projekta Kupari I. potrebno je imenovati nove članove  Povjerenstva.
 
Novi sastav povjerenstva čine ministar državne imovine Goran Marić kao predsjednik, a članovima se imenuju ministar turizma Gari Cappelli, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Burković, državni tajnik u Ministarstvu državne imovine Tomislav Boban, državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić i načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli.
 
Donesena je i Odluka o dodjeli na privremeno korištenje jednog stambenog kontejnera iz strateških robnih zaliha Općini Velika za privremeni smještaj jednog korisnika zajamčene minimalne naknade kojem prijeti urušavanje kuće. Vrijednost kontejnera je cca 34.700,00 kuna.
 
Potpredsjednica Vlade Martina Dalić izvijestila je da će se korištenje kontejnera vršiti bez naknade, na rok od dvije godine, uz mogućnost produženja roka do rješavanja stambenog pitanja na drugi način. Za vrijeme korištenja Općina Velika snosi troškove tekućeg i investicijskog održavanja kontejnera te će osigurati priključak električne energije i pripremu terena za postavljanje kontejnera.

Upravljanje morskim i obalnim onečišćenjem
 
Vlada je donijela i Odluka o pružanju pomoći Republici Albaniji putem projekta „Upravljanje morskim i obalnim onečišćenjem s ciljem povećanja sigurnosti na moru i u lukama sukladno Pomorskom pravu i politici Europske unije“ u razdoblju 2018. – 2019. godine.
 
Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić kazala je da će Vlada Republike Hrvatske, kao donator, financijskim sredstvima u iznosu od dvjesto trideset tisuća eura pridonijeti Programu Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) putem provedbe Projekta.
 

Pisane vijesti | Odluke i sjednice Vlade | Andrej Plenković