Vlada prihvatila novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji koji predvida oštrije sankcije za nasilnike

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić kazao da je nasilje u obitelji, odnosno zaštita od takvoga nasilja, nažalost vrlo česta i aktualna tema u Hrvatskoj, posebno naglasivši važnost preventivnog rada. 

S današnje, 237. sjednice Vlade Republike Hrvatske u Sabor je upućen Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (EU). Ministar pravosuđa Orsat Miljenić kazao da je nasilje u obitelji, odnosno zaštita od takvoga nasilja, nažalost vrlo česta i aktualna tema u Hrvatskoj, posebno naglasivši važnost preventivnog rada. Određene novine unesene su u odredbe o zaštitnim mjerama kako bi se iste osuvremenile i uskladile sa potrebama zaštite žrtava, te kako bi ovaj Zakon bio u cijelosti usklađen s Prekršajnim zakonom kao općim propisom kojim se regulira prekršajni postupak. „Uveli smo i puno širu mogućnost udaljenja nasilnika iz obitelji i prije pokretanja sudskog postupka, a obvezno je i saslušanje žrtve“, izdvojio je ministar kao najvažnije novine ovoga Prijedloga zakona. „Trebamo biti svjesni da je riječ o problemu koji se, kad dođe u pravosudnu sferu, već dogodio“, pojasnio je ministar Miljenić i zaključio: „Mi kao društvo moramo djelovati preventivno, djecu odgajati da ne budu nasilnici, a nasilje kao takvo osuđivati. Ovo je dobra mjera, neke ljude će zaštiti, omogućit će bolje i jače sankcioniranje, ali stvari treba pomaknuti i puno ranije.“
 
U izjavi novinarima nakon sjednice, ministar pravosuđa Orsat Miljenić dodatno je pojasnio da je u Hrvatskoj jedan od problema to što smo mi tek 1998. godine nasilje u obitelji prepoznali kao problem i stavili ga tada po prvi put u obiteljski zakon, dok je većina zapadnih zemalja to prepoznala puno prije. „Mi smo krenuli s posebnim zakonom 2003. i on je u nekim stvarima mijenjan“, rekao je ministar, podsjetivši da je 2011. iz Kaznenog zakona ispalo obiteljsko nasilje. „.Pored toga, u praksi, jedna od stvari koju mijenjamo je preventivno djelovanje – mjera udaljenja iz obiteljskog doma nasilniku, i prije pokretanja sudskog postupka koja je sada puno preciznija i lakše se može izreći. Ona je ograničena, ali je bitno da ona bude žurna, da se može dogoditi trenutno, i ono što je također izuzetno važno je obveza da se sasluša i žrtva, jer mislimo da takvu odluku treba donijeti potpuno informirano i utemeljeno. Mi smo taj pomak napravili onda kad smo promijenili Kazneni zakon i u njega vratili obiteljsko nasilje“.
 
Na upit kako će se u praksi odvijati mjera udaljavanja iz obitelji, Miljenić je odgovorio: „Vrlo jednostavno, sudac donese odluku što znači u ovom trenutku, ako ste vi nasilni prema meni, a živimo zajedno, policija vas odvede kod suca i on vas može odmah udaljiti“. Ministar je istaknuo da se svi ljudi koji na tome rade trebaju više educirati i da treba stvarati drukčije okružje, pojasnivši da se to posebno odnosi na male sredine gdje se ljudi poznaju. Na kraju, ministar Miljenić je naglasio da prvi put imamo i katalog prava žrtava koji se sada dovodi u zakon.
 
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture. „S obzirom da je u posljednjih dvadesetak godina u Hrvatskoj bilo dosta moderno imati poduzetničku zonu pa ih je sada 400-tinjak u Hrvatskoj, među kojima su  i neke koje godinama nemaju poduzetnike, odlučili smo napraviti red i vidjeti čime zaista raspolažemo“, podsjetio je ministar i dodao da uskoro predstoji i apliciranje na natječaj iz europskih fondova vrijedan oko 500 milijuna kuna za daljnja ulaganja u poduzetničku infrastrukturu. „Stoga želimo da se ulaže isključivo tamo gdje to može donijeti koristi hrvatskome gospodarstvu“, istaknuo je. Predmetnim izmjenama i dopunama omogućit će se dodatno, sustavno i transparentno detaljnije definiranje pojmova poduzetničke infrastrukture – poduzetničkih zona i poduzetničkih potpornih institucija, definiranje dodatnih uvjeta i kriterija pri osnivanju i proširenju subjekata poduzetničke infrastrukture, pitanje raspolaganja zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za izgradnju ili proširenje poduzetničkih zona te definiranje dostave podataka o poduzetničkoj infrastrukturi koji su sastavni dio Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture od strane drugih tijela državne uprave, institucija, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i osnivača subjekata poduzetničke infrastrukture što će doprinijeti učinkovitoj provedbi Zakona.
 
Na sjednici je usvojena Odluke o davanju suglasnosti na Ugovor o osnivanju Muzeja Apoksiomena.  Ministar kulture Berislav Šipuš obrazložio je da Muzej osnivaju Republika Hrvatska i Grad Mali Lošinj, oboje s udjelom od 50 posto te su sredstva za njegovo osnivanje osigurana. Glavni izložak Muzeja Apoksiomena bit će antički brončani kip atleta, visok 192 cm, izvađen iz podmorja između otočića Vele Orjule i otoka Lošinja 27. travnja 1999. godine. Od osam do sada poznatih varijacija prototipa Apoksiomena, lošinjski je kip najcjelovitiji i najbolje sačuvan.
 
Na temelju Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, donesena je Odluka o proglašenju projekta LNG terminal (izgradnju prihvatnog terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku) strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske. Vrijednost ukupnih troškova projekta LNG terminal procijenjena kroz materijalnu i nematerijalnu imovinu iznosi između 3 i 4,8 milijardi kuna. Investitor zainteresiran za projekt LNG terminal je društvo LNG HRVATSKA d.o.o. Ciljevi projekta LNG terminal su: omogućiti pristup udaljenim izvorima plina u svijetu neovisno o postojećim ili planiranim mrežama plinovoda, postići diversifikaciju i sigurnost opskrbe prirodnim plinom kako za Republiku Hrvatsku, tako i za zemlje u okruženju te pružiti mogućnost korištenja ukapljenog prirodnog plina kao energenta. Povjerenstvo za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata je procijenilo da je projekt u funkciji gospodarskog rasta i razvoja Republike Hrvatske te pridonosi novom zapošljavanju. Također, pozitivno utječe na usluge tercijarnog sektora za vrijeme gradnje te ima gospodarske koristi za okolnu industriju. Projekt je usklađen s dokumentima prostornog uređenja te sa strateškim dokumentima Europske unije i Republike Hrvatske.
 
Vlada je donijela Akcijski plan za 2015. i 2016. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Dok Strategija određuje općenite ciljeve strateški određenih područja, Akcijski plan je sastavljen od konkretnih aktivnosti za neutralizaciju korupcijskih rizika po prethodno strateški određenim prioritetima pojedinih sektora, nadležnih tijela za provedbu predviđenih aktivnosti, jasno naznačenih rokova, potrebnih financijskih sredstava te pokazatelja provedbe aktivnosti. Imajući u vidu važnost dosljedne provedbe Strategije i pratećeg Akcijskog plana, osobita pozornost će se posvetiti praćenju provedbe mjera suzbijanja korupcije te odgovornosti za njihovu provedbu.
 
Donesena je Odluka o premještanju i preseljenju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite. Kao odgovor na brojne humanitarne katastrofe koje se u posljednjem razdoblju događaju na Sredozemlju, te posljedično na pojačan pritisak na azilni sustav Italije i Grčke u koje dolazi veliki broj tražitelja međunarodne zaštite kao i veliki broj raseljenih osoba iz Sirije, Europsko vijeće je na sastanku 25. i 26. lipnja 2015. godine donijelo zaključke o pružanju pomoći za 60.000 osoba, čime bi se pokazala solidarnost i odgovornost u vidu podjele tereta provedbom premještanja i preseljenja tražitelja međunarodne zaštite i izbjeglica. Na temelju provedbe privremenog i iznimnog premještanja 40.000 osoba kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita iz država članica pod najvećim pritiskom, Italije i Grčke, u druge države članice tijekom razdoblja od dvije godine te dogovorom da će sve države članice sudjelovati u preseljenju 20.000 raseljenih osoba kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita. Do kraja srpnja 2015. godine očekuje se od država članica donošenje europskog programa premještanja i preseljenja u vidu Odluke Vijeća Europske unije. Potpredsjednik Vlade Ranko Ostojić izvijestio je da se ovom Odlukom Republika Hrvatska obvezuje provesti obveze privremenih i iznimnih mjera programa premještanja i preseljenja na način da će prihvatiti do 550 državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva, i to: 150 osoba po osnovu preseljenja i 400 osoba po osnovu premještanja.
 
Također, donesena je i Odluka o osnivanju Međuresorne radne skupine za provedbu Odluke o premještanju i preseljenju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite, sastavljenu od predstavnika tijela u čijoj nadležnosti su poslovi i zadaće u vezi s prihvatom te smještajem i integracijom izbjeglica.
 
U izjavi novinarima nakon sjednice, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić ponovio je da usvajanjem današnje Odluke o premještanju i preseljenju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite, Hrvatska pokazuje solidarnost s ostalim članicama Europske unije, istaknuvši da se to prije svega odnosi na Italiju i Grčku koje su pod najvećim pritiskom.
 
Na pitanje kada Hrvatska očekuje prve izbjeglice, potpredsjednik Vlade Ostojić je kazao da je dolazak predviđen tijekom razdoblja od dvije godine, ali je potrebno dogovoriti još neke stvari. Najavio je da će o ovoj temi raspravljati ministri vanjskih i unutarnjih poslova na sjednicama u Bruxellesu, u ponedjeljak 20. srpnja 2015., istaknuvši da Hrvatska ima kapacitete za prvi prihvat izbjeglica. Potpredsjednik Vlade ocijenio je važnom integraciju koja dolazi nakon prihvata , kazavši da je Europska unija prema prvotnom prijedlogu predložila šest tisuća eura po osobi. Dodao je da će se moći koristiti i sredstva iz Fonda za azil i migracije kako bi se dodatno ojačali kapaciteti za prihvat. Kazao je da u ovom trenutku ne može reći koliko će Hrvatska izdvojiti svog novca, pojasnivši da su npr. proces reintegracije i učenja jezika ozbiljniji troškovi od samog dolaska i smještaja osoba koje traže azil. Pojasnio je da proces integracije znači da je osoba slobodna, ne nalazi se ni u kakvom zatvoru ili centru za ilegalne emigrante, već stječe pravo da bude integrirana u društvo kroz razdoblje od dvije godine, priliku da u tom razdoblju bude stambeno zbrinuta, pravo da se zaposli i riješi pitanje zdravstvenog osiguranja, a prije svega da nauči jezik. Potpredsjednik Vlade se ovom prigodom posebno zahvalio nevladinim organizacijama i Crvenom križu koji aktivno sudjeluju u integraciji stranaca pod supsidijarnom zaštitom ili tražitelja azila.
 
Potpredsjednik Vlade Ostojić pojasnio je da se brojka od 400 osoba odnosi na ljude koji se već nalaze u centrima u Italiji i Grčkoj, dok se brojka od 150 odnosi na osobe iz trećih zemalja za koje je utvrđeno da bi po dolasku u Hrvatsku dobili azil. Na kraju, potpredsjednik Vlade Ostojić je kazao da Hrvatska do sada nije bila zemlja od interesa azilanata da ostanu živjeti u njoj. Naveo je podatak iz prošle godine po kojem od 330 tražitelja azila 85 posto nije dočekalo kraj procesa.
 

Pisane vijesti | Odluke i sjednice Vlade