Vučković: Utjecaj hrvatske industrije na klimatske promjene je manji od 1 posto

Utjecaj hrvatske industrije na klimatske promjene je manji od jedan posto, rekla je danas ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković tijekom rasprave o prijedlogu Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. Dodala je da to ne znači da ne treba voditi računa o kvaliteti okoliša i prirode te se pripremati za sadašnje i buduće događaje vezane uz klimatske promjene.

"Doprinos Hrvatske je manji od jedan posto. Hrvatska sigurno značajno ne oštećuje naš okoliš", rekla je Vučković.
 
Vučković je istaknula kako to što Hrvatska značajno ne oštećuje okoliš, ne znači da ne treba voditi računa o kvaliteti okoliša i prirode te se pripremati za sadašnje i buduće događaje vezane uz klimatske promjene.
 
Kazala je da se time ne provodi zelena ideologija već tranzicija kako bi se osigurala konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
 
"Statistika pokazuje i da u tome uspijevamo", poručila je.
 
U dolini Neretve pripremili i objavili natječaje za projekt navodnjavanja
 
Kao primjer navela je dolinu Neretve u kojoj su u prošla dva mjeseca uspjeli pripremiti i objaviti natječaje za dva dijela velikog i važnog projekta navodnjavanja.
 
"Dolina Neretve jest najizloženija klimatskim promjenama. Ona jest u opasnosti od presušivanja, što su potvrdili svi znanstvenici", rekla je ministrica.
 
Na pitanje zastupnice, vezano uz korištenje zemljišta i šumskog zemljišta kako bi se ispunio cilj neto uklanjanja ugljika u 2030., Vučković je rekla da je za Hrvatsku predviđeno neto uklanjanje ugljika u 2030. godini od 5527 kilotona ekvivalenta CO2 pri čemu smo sada na razini od nešto više 4800 kilotona ekvivalenta CO2.
 
Pojasnila je da su u tom smislu na razini EU prepoznate posebnosti Hrvatske koja je bila izložena agresiji te vodila obrambeni Domovinski rat koji je utjecao dijelom na zarastanje i napuštanje zemljišta.  
 
Vučković je rekla da se predloženim zakonom prenosi EU klimatsko zakonodavstvo iz paketa "Spremni za 55" do 2030 godine.
 
Time se  nastoji doprinijeti ciljevima koje je Republika Hrvatska dužna ispuniti sukladno svojim međunarodnim obavezama kao i nacionalnim ciljevima kako bi se emisije stakleničkih plinova u EU smanjile za 55 posto do 2030.
 
Uz to, prijedlogom zakona se prenose i odredbe koje se odnose na obvezujuće godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova po pojedinim sektorima, propisuje se donošenje odluka kojim će se i definirati kvantificirane vrijednosti smanjenje emisije stakleničkih plinova.
 
Istaknula je kako će u slučaju prekoračenja emisije stakleničkih plinova za našu zemlju nastati financijski trošak za kupovinu dodatnih jedinica iz nacionalne godišnje emisijske kvote od neke druge države članice koja nije premašila svoju kvotu.
 
Izvor: Hina/Vlada
 

Pisane vijesti