Za besplatno i dobrovoljno cijepljenje, s kojim će Hrvatska započeti 27. prosinca, do sada naručeno 5,9 milijuna doza

Slika /Vijesti/2020/12 prosinac/23 prosinca/5.jpg

Vlada je na današnjoj, 32. sjednici usvojila plan uvođenja, provođenja i praćenja cijepljenja protiv bolesti covid-19 prema kojem će se cijepiti oni kojima je to najpotrebnije - sugrađani u domovima za starije i nemoćne, radnici u sustavu socijalne skrbi te zdravstveni djelatnici najizloženiji virusu.

Bilježimo blagi pad novooboljelih i hospitaliziranih osoba
 
Nakon uvodnog obraćanja predsjednika Vlade Plenkovića, ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je o aktualnom stanju vezanom za koronavirus. Kazao je da u protekla dva tjedna bilježimo blagi pad novooboljelih i hospitaliziranih osoba, no ponovno je apelirao na odgovornost građana, podsjetivši na iznimnu važnost epidemioloških mjera: prozračivanja prostorija, nošenje maski i pranja ruku da je.
 
Napomenuo je da oporavljeni od korone, kojih je već više od 180.000, i dalje mogu biti prenosnici virusa te zahvalio građanima koji se pridržavaju mjera i na taj način pomažu smanjenju zaraze.
 
Potpredsjednik Vlade, ministar unutarnjih poslova i voditelj Stožera civilne zaštite Davor Božinović izvijestio je da je u Hrvatskoj, danas do 10 sati zaprimljeno gotovo 97 tisuća zahtjeva za e-propusnicama, od kojih je odobrena 41 i pol tisuća, dok ih je nešto manje od 36 tisuća odbijeno.

"Još ih oko 20 tisuća čeka obradu", dodao je Božinović te rekao da su inspektori Ravnateljstva civilne zaštite, Državnog inspektorata i policije izvršili su od zadnje sjednice Vlade 19.476 nadzora poslovnih subjekata i javnih okupljanja te su izdali 318 usmenih upozorenja od čega je na mjestu događaja otklonjeno 210, dok su prema inspekciji ravnateljstva proslijedili 61 zabilješku zbog nepridržavanja mjera. "Policija je utvrdila 13 takvih prekršaja te jedno kazneno djelo kršenja mjera", rekao je.

Operativne službe nastavile su s postavljanjem kontejnera i šatora, te su izdale 893.600 artikala zaštitne opreme ili stotinjak tona medicinskim ustanovama, ustanovama socijalne skrbi i društvima Hrvatskog crvenog križa. "Oprema se", kazao je Božinović "promptno obnavlja tako da se u logističkom centru i regionalnim skladištima nalazi 710 tona zaštitne opreme."

Stožer je od zadnje Vladine sjednice donio pet odluka, tri na nacionalnoj i dvije na razini županija.

Jednom od odluka produžene su mjere ograničavanja okupljanja te su uvedene druge nužne mjere i preporuke koje će biti na snazi do 10. siječnja, a odnose se na javna događanja i okupljanja na kojima može biti do 25 osoba, te na privatna okupljanja na kojima može biti do 10 osoba iz najviše dva kućanstva.

"Zabranjene su svadbene svečanosti, automat klubovi i slično, a također preporučeno je da se misna slavlja prenose preko radija i televizije, a na dane 24. i 25. prosinca prema posebnim preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo", podsjetio je Božinović.

Jedna od odluka odnosi se na zabranu napuštanja županija prema mjestu prebivališta ili boravišta i ograničenog je trajanja do 8. siječnja 2020. Božinović je objasnio kako je procijenjeno da je potrebno preventivno utjecati na smanjenje broja kontakata, jer se radi o razdoblju godine koje je rizično zbog velikog broja druženja i okupljanja.

Također je izdana uputa kojom su detaljno razrađeni uvjeti izdavanja e-propusnica koje se obavlja na razini županija a svi podaci su dostupni na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite.

"Kontrolu provedbe mjere iz odluke o zabrani napuštanja županija na dvjestotinjak punktova provodit će oko 800 policajaca", rekao je Božinović, dodavši da se planira da nakon 8. siječnja iduće godine ta zabrana više ne bude na snazi.

"Misli na druge, cijepi se!"
 
Ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je, obrazlažući razloge donošenja Plana, da se kroz povijest medicine cijepljenje pokazalo kao najefikasnija javno-zdravstvena mjera koja je samostalno najviše pridonijela  produljenju života stanovništva, spasila više života od bilo kojeg drugog medicinskog postupka te naglasio da će u suzbijanju epidemije covida-19 uloga cijepljenja biti nezamjenjiva.

"Dostupno, sigurno i učinkovito cjepivo imat će središnju ulogu u spašavanju života, zaštiti zdravstvenog sustava, ubrzavanju gospodarskih aktivnosti i  normalizaciji funkcioniranja sustava obrazovanja i socijalne interakcije među ljudima", rekao je Beroš.

Planom se strateški želi postići maksimalna dostupnost cjepiva svim skupinama stanovništva, a svrha mu je koordinirano i kontrolirano provesti cijepljenje protiv covid-19 sigurnim i učinkovitim cjepivima nakon što ih je službeno odobrila Europska agencija za lijekove, istaknuo je ministar zdravstva.

Konačni cilj plana je osigurati najbolji mogući odgovor na izazove pandemije, dodao je. "Cilj nije samo smanjenje smrtnosti i ozbiljnih bolesti uzrokovanih bolesti covid-19 nego i očuvanje funkcioniranja društva, smanjenje zdravstveno-socijalnih i ekonomskih razlika te bolje zdravlje i veća dobrobiti svih građana Republike Hrvatske", naglasio je.

Prema planu cijepljenja, prvi će cjepivo dobiti oni kojima je to najpotrebnije - korisnici domova za starije i nemoćne, radnici u sustavu socijalne skrbi te zdravstveni radnici koji su najizloženiji virusu, a nakon toga i ostali građani - od najstarijih i najrizičnijih do najmlađih.

Hrvatska će s cijepljenjem započeti 27. prosinca, do sada je naručeno 5,9 milijuna doza cjepiva koje se dobiva u dvije doze. Ono će biti besplatno te je novac osiguran u proračunu, a cijepljenje je na dobrovoljnoj snovi.
 
Poljoprivrednicima 76 milijuna kuna potpore
 
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković predstavila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi kojim se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije. Osim toga, ovim će se zakonom unaprijediti postojeća normativna rješenja u odgovarajućima područjima propisa te će se nomotehničkom doradom teksta propis učiniti jasnijim i preciznijim. "Također, izvršit će se i odgovarajuća uskladba s odredbama drugih propisa, prvenstveno s odredbama Zakona o Državnom inspektoratu", istaknula je ministrica.

Vlada je daljnju proceduru uputila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom te Prijedlog zakona o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja.
 
Radi usklađivanja s podjelom nadležnosti između upravne organizacije nadležne za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede i Državnog inspektorata u području veterinarstva i sigurnosti hrane životinjskog podrijetla, Vlada je prihvatila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu koji je na snagu od 2013. godine.
 
U saborsku proceduru upućen je i Prijedlog zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja koji, među ostalim, propisuje i donošenje Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora, s ciljem očuvanja autohtone, tradicionalne sorte i pohrana u banku biljnih gena.
 
Vlada je u srijedu usvojila program potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom bolesti covid-19 vrijedan 70 milijuna kuna, dok je za proizvođače tovnih svinja osigurano šest milijuna kuna potpora.
 
"Cilj programa potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom covid-19 je pružanje financijske pomoći svima koji su dovedeni u situaciju manjka likvidnosti, trpe štete na prometu ili su u situaciji potpune nelikvidnosti", rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
 
"Ovim programom nastoji se sanirati pretrpljene gubitke, osigurati likvidnost poljoprivrednih gospodarstava i očuvati razinu proizvodnje prije pojave covida-19, čime će se posljedično zadržati postojeća razina zaposlenosti", kazala je.
 
Program je vrijedan 70 milijuna kuna od kojih je 25 milijuna kuna predviđeno za pomoć sektoru tovnog govedarstva, pet milijuna kuna za sektor krava-tele, 14 milijuna kuna za svinjogojstvo u dijelu koji se odnosi na krmače, po osam milijuna kuna za potpore proizvođačima jabuka i mandarina te 10 milijuna kuna proizvođačima krumpira.
 
Potpora će se dodijeliti najkasnije do 30. lipnja 2021., a najviši pojedinačni iznos je 100 tisuća eura.
 
Proizvođačima tovnih svinja potpore od šest milijuna kuna
 
Vlada je usvojila i Program privremene izvanredne mjere potpore za očuvanje likvidnosti proizvođača tovnih svinja vrijedan šest milijuna kuna.
 
Cilj programa je financijski pomoći proizvođačima tovnih svinja u sanaciji dijela gubitaka zbog nastalog trajnog poremećaja, uzrokovanog ne samo korona krizom nego i specifičnosti u tom sektoru koja je uzrokovana širenjem afričke svinjske kuge.
 
"Provedbom mjere osigurava se kontinuitet proizvodnje, samim time sirovina za prehrambenu industriju te se nastoji očuvati zaposlenosti i spriječiti daljnji poremećaji u opskrbnim lancima", pojasnila je Vučković.
 
Potpora se dodjeljuje, kako je rekla, proizvođačima upisanim u Upisnik koji se bave proizvodnjom svinja.
 
U Jedinstvenom registru domaćih životinja zabilježeno je ukupno 1.611 uzgajivača svinja koji se bave tovom svinja od kojih je u Upisnik poljoprivrednika upisano njih 1.354 koji su s obzirom na uvjete propisane programom potencijalni korisnici mjere, navodi se u obrazloženju Vladine odluke.
 
"Ova dva programa, sve skupa, 10 milijuna eura za naše poljoprivrednike. Najvažnije je da oni znaju da smo stali iza njih u ovim okolnostima", dodao je predsjednik Vlade. 
Donesena je odluka o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom te Odluka i izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
 
Usvojen Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom
 
Predsjednik Vlade podsjetio je da je ovaj akt sada na Vladi nakon što je prošao javno savjetovanje.
 
"Mi smo o tome razgovarali na Vijeću za uvođenje eura, idući tjedan imat ćemo još jednu sjednicu", kazao je Plenković.
 
"U javnom savjetovanju ukupno je primljeno 20 komentara od sedam fizičkih osoba i dvije udruge. Tri primjedbe su prihvaćene, dvije su prihvaćene djelomično, 14 primjedbi i komentara je primljeno na znanje, a svega jedna primjedba nije prihvaćena", rekao je na početku izlaganja potpredsjednik Vlade i ministar financija Marić.
 
Dodao je da je ključni korak učinjen sredinom ove godine, ulaskom Republike Hrvatske u Europski tečajni mehanizam 2.
 
U ovom dokumentu dan je pregled svih važnijih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura, iz privatnog i javnog sektora, provoditi u narednom razdoblju u okviru priprema za uvođenje eura.
Također, pojašnjavaju se temeljna načela procesa uvođenja eura i tijek zamjene valuta. Daje se pregled pravnog okvira na razini Europske unije koji uređuje pitanje korištenja eura kao zajedničke valute te opisuje prilagodbe nacionalnog zakonodavstva potrebne za uvođenje eura.
 
Uz to, objašnjene su uloge glavnih dionika u procesu uvođenja eura te mjere koje će nadležna tijela primijeniti s ciljem zaštite od neopravdanog povećanja cijena i neispravnog preračunavanja cijena.
 
Detaljno se opisuje tijek konverzije kunskih sredstava u eure, a i predstavljeni su glavni elementi informativne kampanje. Pojašnjeni su postupci nabave i opskrbe novčanicama i kovanim novcem eura, opisane su potrebne zakonske prilagodbe, definiraju se pravila o preračunavanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti te se objašnjava postupak zamjene gotovog novca.
 
Također, s obzirom na bojazan građana da će uvođenje eura dovesti do povećanja cijena i smanjenja životnog standarda, velika pozornost posvećena je upravo mjerama koje će biti upotrijebljene u svrhu zaštite potrošača.
 
Plan zakonodavnih aktivnosti za 2021. godinu

Vlada je na sjednici u srijedu usvojila plan zakonodavnih aktivnosti za iduću godinu kojim je predviđeno da u saborsku proceduru u 2021. pošalje 145 zakonskih prijedloga.

U Plan zakonodavnih aktivnosti za iduću godinu integrirani su i zakonski prijedlozi obuhvaćeni planom usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU i broji ukupno 145 zakona.

Ravnateljica Ureda za zakonodavstvo Zdenka Pogarčić navela je od tih 145 zakonskih prijedloga, za 20 potrebno provesti puni postupak procjene, a 12 ih ima reformsku narav jer se kroz njih realiziraju prioritetni ciljevi sadržani u programu Vlade za ovo mandatno razdoblje, kao i ciljevi iz strateških razvojnih strategija Vlade.

Najveći izazov u idućoj godini, rekla je, bit će na Ministarstvu pravosuđa i uprave, koje treba u proceduru uputiti 22 zakonska prijedloga.

Slijedi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja sa 17 zakonskih prijedloga, Ministarstvo poljoprivrede s 13, Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo financija s 12 zakonskih prijedloga te Ministarstvo zdravstva s 10 zakonskih prijedloga.

Svi ostali resori imaju šest ili manje zakonskih prijedloga.

Na sjednici je slijedom toga, usvojen i Program za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije za iduću godinu te Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2021. godinu, a riječ je o 56 zakona i 50 podzakonskih akata.

Za ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda 9,2 milijuna kuna

Vlada je donijela i odluku o dodjeli sredstava pomoći za ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u 2020. godini te dijelom u 2019. godini u ukupnom iznosu od 9.189 milijuna kuna.

Također, odobrena je koncesija društvu Atlantic Cedevita d.o.o. za bitno veće zahvaćanje voda na lokacijama Zdenac ZG-1 i Zdenac ZB-1 na području Koprivničko-križevačke županije i to na razdoblje od 30 godina.

Radi se o zahvaćanju vode namijenjene za ljudsku potrošnju, uključujući mineralnu vodu, radi stavljanja na tržište u izvornom ili prerađenom obliku, u bocama ili drugoj ambalaži i za tehnološke i slične potrebe. 

Atlanticu koncesije za zahvaćanje vode

Ministar gospodarstva i održivog razvitka Tomislav Ćorić kazao je da se koncesija daje neposredno na zahtjev društvu Atlantic Cedevita na razdoblje od 30 godina, od dana sklapanja ugovora o koncesiji.

To je društvo, rekao je Ćorić, zbog svojih trenutnih i razvojnih potreba podnijelo dva zahtjeva. Prvi je za izmjenu važećeg ugovora o koncesiji prema kojem ostvaruje pravo zahvaćanja vode  iz Zdenca - ZG-1 radi prodaje na tržištu i za tehnološke potrebe u ukupnoj količini od 21.600 metara kubnih godišnje na novu ukupnu količinu do 90 tisuća metara kubnih godišnje.

Drugi je zahtjev za izmjenom važećeg ugovora o koncesiji prema kojem ostvaruje pravo zahvaćanja vode iz Zdenca ZB-1 također radi prodaje na  tržištu i za tehnološke potrebe u ukupnoj količini od 21.600 kubnih metara godišnje, na novu ukupnu količinu do 49.200 metara kubnih.

S obzirom da procijenjena vrijednost tražene izmjene tih ugovora o koncesiji iznosi više od 10 posto prvotne procijenjene vrijednosti koncesije potrebno je sklopiti nove ugovore o koncesiji, a postojeće raskinuti, rekao je ministar Ćorić. 

Procjenjuje se da će ukupni prihod državnog proračuna od naknada za koncesiju na temelju dviju današnjih vladinih odluka iznositi 18,2 milijuna kuna, prihod proračuna Koprivničko-križevačke županije 223 tisuće kuna, te prihod proračuna grada Križevci 18,117 milijuna kuna, dok će prihod Hrvatskih voda iznositi 3,34 milijuna kuna.

Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dana je suglasnost na Odluku Upravnog odbora za sklapanje ugovora o prijenosu prava vlasništva spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada bez naknade.
 
Za subvencioniranje stambenih kredita do kraja 2019. godine isplaćeno 117,4 milijuna kuna
 
Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat podnio je, a Vlada potom usvojila, Izvješće o provedbi Zakona o subvencioniranju stambenih kredita za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine.
 
"U razdoblju do 10. rujna 2019. godine, APN zaprimio je ukupno 4.260 zahtjeva, od čega je, zaključno s 31. prosincem 2019. godine 4.150 zahtjeva odobreno, 39 odbijeno, a 71 podnositelj je odustao od podnesenog zahtjeva. U 2019. godini, zaključno s 31. prosincem, APN je zaprimio dodatnih 254 zahtjeva, od čega se 48 zahtjeva odnosi na dodatno subvencioniranje u slučajevima invaliditeta, dok je 207 zahtjeva odobreno zbog povećanja obitelji korisnika kredita rođenjem ili posvojenjem djeteta, te su svi zahtjevi odobreni.
 
"Od početka provedbe programa subvencioniranja stambenih kredita, odnosno od 2017. godine do konca 2019. godine odobreno je ukupno 9.329 subvencioniranih stambenih kredita", rekao je Horvat.

Dodao je da je u navedenom razdoblju u obiteljima koje su osigurale svoj dom i koje koriste subvenciju rođeno je više od 1.500 djece čime je ostvareno pravo na dodatno subvencioniranje u trajanju od dodatne 2 godine po djetetu.

"U sklopu programa subvencioniranja stambenih kredita za zahtjeve zaprimljene u 2017. 2018. i 2019. godini uplaćene su subvencije zaključno do 31. prosinca 2019. godine u ukupnom iznosu od 117.393.521,83 kuna", zaključio je ministar.
 
Vlada je dala suglasnost za zaduženja gradovima Kutjevu, Poreču, Iloku, Bujama i Našicama te općinama Fažana, Sveta nedjelja, Kneževi Vinogradi, Klis i Stankovci.
 
I na kraju, donesena je odluka o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2021. godini te usvojeno objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za 2019. godine.

Pisane vijesti