- Objavljeno: 13.06.2018.
Za pronatalitetne mjere izdvojilo se 1,9 milijardi kuna
"To je više od zajedničkih proračuna Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i Ministarstva turizma", istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Danas je u Banskim dvorima održana 101. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljene su dvadeset i četiri točke dnevnog reda.Izmjenama Zakona o doplatku za djecu širi se broj korisnika dječjeg doplatka
Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić predstavila je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu, kojim se mijenja dohodovni cenzus, odnosno ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno, što je uvjet za ostvarivanje prava na doplatak za djecu.
Dohodovni cenzus, pojasnila je ministrica, povećava se za 40%, i to sa sadašnjih 50% proračunske osnovice (3326 kn), što je do sada iznosilo 1.663,00 kune, na 70% proračunske osnovice, te sada iznosi 2.328,20 kuna.
"Na ovaj način proširuje se krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak kao i krug potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka koji ostvaruju korisnici doplatka za djecu u skladu s važećim Zakonom o doplatku za djecu", naglasila je.
Procjenjuje se, istaknula je ministrica, da će ova mjera proizvesti značajan pozitivan učinak jer će još 94.000 tisuće obitelji moći koristiti doplatak za djecu što će obuhvatiti dodatnih 154.000 djece.
Navedenim Prijedlogom zakona mijenja se i odredba o dobnoj granici za ostvarivanje prava na doplatak za dijete koje pohađa srednju školu na način da se omogućuje korištenje doplatka za onu djecu i učenike srednje škole čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju 5 godina.
Procijenjeno je da će u odnosu na postojeća prava primjena predloženih odredbi ovoga Zakona iziskivati dodatna financijska sredstva u iznosu od 151.800.000,00 kuna u 2018. godini, odnosno 361.680.000,00 kuna u 2019. godini te oko 332.640.000,00 kuna u 2020. godini.
Predsjednik Vlade naglasio je da Vlada za pronatalitetne mjere izdvaja 1,9 milijardi kuna godišnje, što je više od zajedničkih proračuna Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i Ministarstva turizma.
Subvencioniranje stambenih kredita je konkretna demografska mjera za mlade obitelji
Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar podsjetio da je u rujnu prošle godine 2.399 građana podnijelo zahtjev za subvencioniranje stambenih kredita.
Istaknuo je da je ujedno riječ i o demografskoj mjeri jer je u šest do sedam mjeseci korištenja subvencije rođeno više od 200 djece.
"Ovo bila jednokratna mjera, kazao je potpredsjednik Štromar, a mi želimo ovaj model i njegove prednosti za građane koristiti i sljedeće tri godine. Zato osiguravamo tri natječaja sljedeće tri godine, kako bi s jedne strane građani mogli bolje planirati rješavanje svojeg stambenog pitanja, a s druge strane kako bi građevinski sektor također mogao planirati svoje aktivnosti u sljedeće tri godine", rekao je Štomar.
Pojasnio je da se produljuje rok subvencije s četiri na pet godina, a time će duže trajati potpora države u otplati rata kredita.
"Uvodi se indeks razvijenosti u ovaj Zakon, kako bi priliku za rješavanje svojeg stambenog pitanja mogli iskoristiti i oni iz manje razvijenih dijelova Hrvatska", kazao je.
Kamatna stopa neće biti viša od 3,75%
Kamatna stopa neće biti viša od 3,75%, a potpredsjednik Vlade očekuje da će na natječaju za odabir banaka te stope biti i niže. Podsjetio je da su prošle godine neke banke nudile i kamatnu stopu ispod tri posto.
Potpredsjednik Vlade ponovio je da je riječ o demografskoj mjeri jer se razdoblje subvencioniranja dodatno produžuje za dvije godine za svako rođeno ili posvojeno dijete u vremenu trajanja subvencije. "Namjera je dati mladim ljudima mogućnost trajnog rješavanja stambenog pitanja, što je vrlo bitan čimbenik u sprječavanju procesa iseljavanja", naglasio je.
"Do sada je provedbom Zakona o subvencioniranju stambenih kredita realizirano i odobreno 2 321 zahtjeva za subvencioniranje kredita, a u 2018. godini u ovu mjeru je uloženo nešto više od 40 milijuna kuna", kazao je Predrag Štromar, podsjetivši da su u prošlom natječaju subvencije dobili svi koji su zatražili subvencije i imali valjanu dokumentaciju.
Zakonom o najmu stanova rješava se problem star 20 godina
Potpredsjednik Vlade i ministar Predrag Štromar predstavio je i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova, kazavši da ovime Hrvatska na pravičan i održiv način rješava problem star 20 godina. "Postiže se ravnoteža između suprotstavljenih interesa najmodavaca i najmoprimaca", dodao je.
Govoreći o izmjenama Zakona, potpredsjednik Štromar pojasnio je da je promijenjen datum od kojega se počinje povećavati zaštićena najamnina s 1. srpnja na 1. rujna 2018. godine i datum prestanka prava na zaštićenu najamninu s 1. srpnja na 1. rujna 2023. godine.
Uvodi se i mjera kojom se osigurava izgradnja potrebnog broja stanova u okviru programa društveno poticane stanogradnje za najam, odnosno kupnju svih zainteresiranih zaštićenih najmoprimaca, zaštićenih podstanare i predmnijevanih najmoprimaca te se zaštićenim najmoprimcima, zaštićenim podstanarima i predmnijevanim najmoprimcima daje prednost u programima Republike Hrvatske za subvencioniranje kredita za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće te im se daje prednost osobama prilikom primanja u dom za starije i nemoćne osobe.
Prijedlog zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina
Vlada je Hrvatskom saboru uputila i Prijedlog zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, čijem će se donošenjem pojednostaviti i ubrzati postupci osnivanja, vođenja, održavanje te izdavanja i korištenja podataka iz službenih evidencija katastra i zemljišne knjige.
Revidirat će se poslovni procesi postupanja u katastru i nastavno u zemljišnim knjigama radi značajnog smanjenja broja procedura i izbjegavanja dvostrukih provedbi nastalih na temelju trenutno važećih propisa u katastarskim i zemljišnoknjižnim postupcima.
Osigurat će se brz pristup podacima unaprjeđenjem sustava digitalne arhive te prevođenjem postojeće analogne dokumentacije u digitalni oblik, kao i stvaranje okvira za uspostavu središnjeg sustava za izradu, pohranu i distribuciju te vođenje podataka katastra infrastrukture za područje cijele Hrvatske.
Stvorit će se okvir za uspostavu registra zgrada, odnosno evidencije o zgradama i dijelovima zgrada te za unaprjeđenje zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra.
Unaprijedit će se registar prostornih jedinica i registar geografskih imena te će se normativno urediti postupak izdavanja podataka iz službenih evidencija katastra i zemljišnih knjiga.
Prihvaćen paket pravosudnih zakona
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković na sjednici je predstavio paket pravosudnih zakona i to Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, Konačni prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova, Konačni prijedlog zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, Konačni prijedlog zakona o državnom odvjetništvu te Konačni prijedlog zakona o Državnoodvjetničkom vijeću.
Ministar Bošnjaković kazao je da je cilj ovih šest zakona jačanje postupanja i efikasnost sudova kako bi se rješavalo što više predmeta.
Najvažnijim je ocijenio spajanje općinskih i prekršajnih sudova te smanjenje njihova broja sa 46 na 34, čime će se dobiti novi kadrovski potencijal, učinkovitost i građanima omogućiti lakši pristup sudovima.
Pojasnio je da će nova mreža sudova biti dostupnija građanima jer se time jačaju stalne sudske službe izvan sjedišta, pa će građani manje putovati kako bi rješavali svoje potrebe.
Ministar je najavio transparentniji proces izbora predsjednika sudova te uvođenje dužnosti ravnatelja koji će predsjednicima sudova pomagati u obavljanju administrativnih poslova.
Također je najavio osnivanje Visokoga kaznenog suda koji bi odlučivao o žalbama na presude županijskih sudova, a postrožavaju se uvjeti za imenovanje sudaca na visoke sudove.
"Želimo brži i bolji rad Državnoga sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća i imenovanja dužnosnika, skraćuju se rokovi, želimo objektivnije kriterije i odluke koje ne izazivaju dvojbe u javnosti i posao za Ustavni sud. Također, želimo ojačati sudove osnivanjem odjela za europsku pravnu stečevinu, praksu Europskog suda za ljudska prava i sudova Europske unije koji će to pratiti", poručio je ministar Bošnjaković.
Naglasio je da građani mogu očekivati brže postupke, bolju dostupnost samih sudova i stalnih službi izvan njihova sjedišta te bolje suce koji će biti izabrani u transparentnom, objektivnom i bržem postupku.
Dubrovnik Forum 2018. održava se 31. kolovoza i 1. rujna
Vlada je na sjednici osnovala i Međuresornu radnu skupinu za pripremu, organizaciju i provedbu Dubrovnik Foruma 2018. godine, koji će se održati 31. kolovoza i 1. rujna 2018. godine u Dubrovniku.
Izvor: Vlada RH/Hina