Zahvalni smo ženama za doprinos u izgradnji hrvatskoga društva, borimo se protiv svih oblika diskriminacije i nasilja

„To je prilika da se prisjetimo položaja žena u hrvatskom društvu te naših zajedničkih napora i nastojanja za jednakopravnost položaja žena i za nastavak borbe za neotuđivo dostojanstvo i prava žena“, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković čestitavši svim ženama u Hrvatskoj Međunarodni dan žena na početku 146. sjednice Vlade.

Naglasio je da je ravnopravnost žena i muškaraca temeljna vrednota hrvatskog ustavnog poretka, koja se očituje u svakoj zajednici, prije svega kroz uključenost i ravnopravnost žena u svim aspektima društvenoga života.

„Stoga naša Vlada promiče i ekonomska i politička i društvena prava žena i aktivno se borimo protiv svih oblika diskriminacije temeljem spola, a posebno protiv nasilja nad ženama“, rekao je.

Izrazio je iskreno poštovanje svim ženama u Hrvatskoj, zahvalio im na njihovom radu, požrtvovnosti, snazi i doprinosu izgradnji hrvatskoga društva.

Predsjednik Vlade naglasio je da broj i aktivnost žena u svim sferama društva mora biti jednak s muškarcima, a osobito na rukovodećim položajima. „To su one zadaće koje ostaju pred svima nama“, dodao je.

„Još jednom, u ime svih kolega, čestitam“, rekao je Plenković.

Pridruživanje CERN-u veliki iskorak za hrvatsku znanost

Potom se osvrnuo na aktualna zbivanja u proteklome tjednu, izdvojivši prvo pridruživanje Hrvatske CERN-u.

„To je veliki iskorak u ovoj organizaciji koji će pridonijeti izvrsnosti i većoj kvaliteti hrvatske znanosti, sudjelovanju u velikim međunarodnim znanstveno-istraživačkim projektima na tragu dosadašnje suradnje, osobito kroz Institut Ruđera Boškovića, ali i druge. Vjerujem da je to jako dobar primjer jer je na tragu naše politike većeg ulaganja u znanost“, istaknuo je.

Dodao je da je kvalitetna suradnja između akademske zajednice i znanstvenih institucija, gospodarstva, kao primjene znanja koja se tamo utvrđuju, i društveno korisne uloge koju trebaju osigurati institucije vlasti, trokut koji omogućuje uspješnije funkcioniranje svakoga društva.

Govoreći o drugoj sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, ocijenio ju je kvalitetnom i sadržajnom.

„Pripremamo se za sljedeće korake oko tečajnoga mehanizma II. Ispunjavamo obveze koje su pred nama, jačamo našu financijsku stabilnost, ali isto tako poduzimamo druge strukturne reforme koje će biti na tragu zadnjeg Izvješća Europske komisije o izlasku Hrvatske iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, radimo na daljnjoj fiskalnoj konsolidaciji, gospodarskom rastu i boljim pokazateljima. Na taj način ispunjavamo kriterije koji su pred nama, a tiču se uvođenja eura“, rekao je premijer.

Zadarska županija važno gospodarsko i prometno središte

Predsjednik Vlade posjetio je jučer Zadarsku županiju, a kazao je da je riječ o županiji koja se jako dobro razvija, s pulsirajućim gospodarstvom, te da je postala važno prometno i gospodarsko čvorište, zbog autoceste, zračne luke i putničkog terminala Gaženica, kao i niza drugih investicija.

Samo na lokacijama koje je jučer posjetio, dodao je, radi se o investicijama od 1,4 milijarde kuna, a niz je drugih projekata u tijeku ili u pripremi koji će podići gospodarski razvoj te županije.

Posebno je zadovoljstvo izrazio posjetom otocima Ugljanu i Pašmanu, središtu klastera Hrvatskog otočnog proizvoda.

„Na tragu naše politike i novog Zakona o otocima poslali smo još jednu važnu poruku. Vodite računa da je svako četvrto noćenje u hrvatskom turizmu ostvareno na hrvatskim otocima“, kazao je.

Suradnja Vlade i lokalne samouprave bez presedana

Osvrnuo se i na susret s predstavnicima hrvatskih općina u Rugvici. Kazao je da koncept suradnje Vlade s jedinicama lokalne i područne samouprave počiva na četiri stupa.

Prvi je partnerstvo i dijalog te otvorenost u komunikaciji, bez presedana. Svi župani, gradonačelnici i načelnici sami kažu da nijedna vlada nije ovoliko uložila u proces zajedničkoga, višerazinskog upravljanja Hrvatskom kao ova Vlada, kazao je premijer - i to ne samo zbog sustavnih susreta nego zbog brzine rješavanja problema.

Drugi stup je funkcionalna decentralizacija, koja uključuje provedbu načela supsidijarnosti, odnosno ono što se može spustiti na lokalnu razinu u pogledu nadležnosti, koja je građanima najbliža. Dodao je da na tom putu Vlada nije ostavila lokalnu i područnu razinu s puno nadležnosti i odgovornosti bez alata.

Taj se alat manifestirao kroz fiskalnu decentralizaciju, što je treći stup suradnje. Podsjetio je da je kroz Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, u pogledu izvornih prihoda Vlada prepustila 2 milijarde i 100 milijuna kuna županijama, gradovima i općinama, čime su oni postali sposobniji realizirati vlastite projekte i participirati u sufinanciranju europskih projekata.

Četvrti je stup potpora u konkretnim projektima, koje bi bilo teško realizirati bez potpore države.

„Napravili smo iskorake koje itekako vide naši sugrađani, a osobito oni koji su odgovorni na lokalnoj razini“, poručio je predsjednik Vlade.

Povećanje stipendija za mlade učenike

Od ostalih aktivnosti izdvojio je susret s mladima koji se školuju u strukovnom obrazovanju na događaju „Obrtnik od formata - umjetnik od zanata“, koji smatra sjajnim primjerom korištenja Europskog socijalnog fonda za povećanje iznosa stipendija za mlade učenike, što će u sljedećim godinama omogućiti 67,8 milijuna kuna stipendija, odnosno duplo veći iznos nego  trenutno.

Spomenuo i puštanje u rad uređaja za magnetsku rezonancu u virovitičkoj općoj bolnici, koji će pacijentima na tom području omogućiti kvalitetniju i bolju zdravstvenu skrb.

Na kraju se osvrnuo na sudjelovanje na Konferenciji „Hrvatska kakvu trebamo“, gdje je bilo riječi o planovima za daljnji rad svih resora Vlade kao i postignućima u brojnim aktivnostima.



Pisane vijesti | Andrej Plenković