Zaključci 16. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem

  • Slika /Vijesti/2024/Siječanj/12 siječanj/Prezentacija_1.JPG

Pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića u Đakovu je danas održana 16. sjednica Savjeta za Slavoniju, Branju i Srijem. Domaćini sjednice Savjeta bili su zamjenik župana koji obnaša dužnost župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić i gradonačelnik Grada Đakova Marin Mandarić.

Na sjednici su predstavljene informacije o napretku ulaganja u regionalni razvoj, poljoprivredu i kontinentalni turizam na području Slavonije, Baranje i Srijema. Razgovaralo se o poduzetim naporima i o uspješnom suzbijanju afričke svinjske kuge, kao i o ostvarenim rezultatima te ulaganjima u 2024. kroz Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara.

Kao važna mjera jačanja obrambenih sposobnosti, ali i revitalizacije ovoga kraja, predstavljen je i plan povratka Hrvatske vojske u Beli Manastir.

Uz redovne točke predstavljena su i ulaganja u zdravstvo s naglaskom na KBC Osijek kao i ulaganja u gospodarstvo, vodno-gospodarstvo, radna mjesta i energetiku na području pet slavonskih županija.

Napredak u ugovaranju i isplati sredstava za projekte na području Slavonije, Baranje i Srijema

Na području pet slavonskih županija, u razdoblju od 18. listopada 2016. do 31. prosinca 2023. ugovoreno je 2,95 milijardi eura.

U odnosu na podatke predstavljene tijekom prethodne sjednice Savjeta, u razdoblju od 30. lipnja 2023. do 31. prosinca 2023. ostvaren je porast od 37,4 milijuna eura ugovorenih sredstava. U razdoblju od 18. listopada 2016. do 31. prosinca 2023. plaćeno je 2,5 milijardi eura.

U odnosu na podatke predstavljene tijekom prethodne sjednice Savjeta, od 30. lipnja 2023. do 31. prosinca 2023. ostvaren je porast od 114,94 milijuna eura plaćenih sredstava.

Na području Brodsko-posavske županije ugovoreno je 337 milijuna eura, Požeško-slavonske županije 246,8 milijuna eura, Osječko-baranjske županije 1,09 milijardi eura, Virovitičko-podravske županije 329,4 milijuna eura i Vukovarsko-srijemske županije 632,9 milijuna eura.

Dosad je u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. objavljeno 40 poziva ukupne vrijednosti 1,26 milijardi eura.

Plan za urbani razvoj pet slavonskih županija

Održivi urbani razvoj u Hrvatskoj provodi se putem integriranih teritorijalnih ulaganja - ITU mehanizma. U okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. - 2027. za gradove je osigurano 681,3 milijuna eura.

Na području Slavonije, Baranje i Srijema ITU mehanizam će se provodit u šest gradova: Osijeku, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vukovaru, Vinkovcima i Požegi, a ukupna osigurana alokacija iznosi 164 milijuna eura. Uz gradove središta navedenih urbanih područja ulaganjima će biti obuhvaćena i njihova funkcionalna urbana područja, sveukupno 48 jedinica lokalne samouprave.

Za šest ITU gradova: Osijeku, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vukovaru, Vinkovcima i Požegi objavit će se 42 poziva za dostavu projektnih prijedloga.

Ulaganja u poljoprivredu na području Slavonije, Baranje i Srijema

U okviru Programa ruralnog razvoja 2014. - 2020., za pet slavonskih županija u razdoblju od 18. listopada 2016. do 31. prosinca 2023. ugovoreno je milijardu eura bespovratnih sredstava, a isplaćeno 936,5 milijuna eura.

Na području Slavonije, Baranje i Srijema zastupljeno je slatkovodno ribarstvo te je u okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo za projekte u pet slavonskih županija ugovoreno 20,7 milijuna eura, dok je isplaćeno 14,7 milijuna eura za 43 projekta. Za državne potpore male vrijednosti isplaćeno je na području slavonskih županija 7,4 milijuna eura.

Donesen je Nacionalni plan razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2030. vrijedan gotovo 61 milijun eura. Cilj je povećanje konkurentnosti i održivosti djelatnosti kroz resursno održivo i učinkovito te kružno, zeleno i niskougljično poslovanje.

Prosječna površina korištenog poljoprivrednog zemljišta je za 102,4% veća od prosjeka Hrvatske, a iznosi 13,8ha po poljoprivredniku. Na području ovih pet županija broj poljoprivrednika je 38.775, odnosno 22,8% više od ukupnog broja poljoprivrednika u ostalim krajevima Hrvatske.

Osvrt na suzbijanje afričke svinjske kuge

U kontekstu suzbijanja afričke svinjske kuge, koja je bila u fokusu posljednje sjednice Savjeta u Otoku, učinjeni su značajni iskoraci.

Poduzeti napori Vlade, struke i nadležnih službi u borbi protiv ove bolesti te pravovremeno uvođenje ciljanih mjera bili su djelotvorni. Zadnji potvrđeni slučaj afričke svinjske kuge kod domaćih svinja zabilježen je 29. studenoga 2023. te je trenutna epidemiološka situacija značajno povoljnija.

Vlada i Ministarstvo poljoprivrede očuvali su svinjogojstvo u Slavoniji i Hrvatskoj, pomogli sektoru i omogućili trgovinu svježim mesom i svinjokolje na objektima za vlastite potrebe, uz poštivanje biosigurnosnih i drugih uvjeta.

U prosincu 2023. Europska komisija je odobrila novu regionalizacija područja u odnosu na posebne mjere kontrole afričke svinjske kuge. Uredba je stupila na snagu 21. prosinca 2023. kao i novo Rješenje o zonama Ministarstva poljoprivrede.

U cilju ublažavanja posljedica afričke svinjske kuge, Vlada je donijela paket od 10 mjera potpora sektoru svinjogojstva u vrijednosti preko 40 milijuna eura, od čega je isplaćeno više od 16,7 milijuna eura za 2.220 korisnika.

Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede da nastavi s provedbom mjera potpore sektoru svinjogojstva zbog onemogućenih aktivnosti uslijed pojave afričke svinjske kuge, kao i s mjerama kontrole u zonama ograničenja, uz poštivanje mjera dobrobiti životinja.

U perspektivi provedbe uspješne poljoprivredne politike Savjet podržava daljnje mjere ruralnog razvoja, kao i ulaganja u ribarstvo na tom području, restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima Slavonije, Baranje i Srijema.

Ostvareni rezultati i plan ulaganja u 2024. kroz Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

Vlada je osnovala Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara s ciljem ubrzanja društvenog i ekonomskog oživljavanja grada Vukovara s naglaskom na obnovu i izgradnju gospodarstva i prateće komunalne infrastrukture.

U razdoblju od 2016. do 2023., značajno su povećana sredstva Fonda, a na godišnjoj su razini udvostručena izdvajanja. Primjerice 2015. je za Fond planirano 5,3 milijuna eura dok je u 2023. planirano 10,8 milijuna eura, odnosno 104% više u odnosu na 2015. godini.

Kroz Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara u razdoblju od 2016. do 2023. godine je uloženo 61,97 milijuna eura u projekte na području grada Vukovara.

Od 2016. ostvareni su značajni projekti u Vukovaru upravo zahvaljujući Fondu: putem Programa sufinanciranja gospodarskih projekata u Gradu Vukovaru 318 poduzetnika primilo je potporu u vrijednosti 5,3 milijuna eura. Fond je financirao izgradnju Plivališta Vukovar, objekta za fizikalnu rehabilitaciju OB Vukovar, parohijskog centra, Državnog arhiva, Gradske tržnice Vukovar, Trga Dražena Petrovića sa sportskim sadržajima u iznosu od 15,7 milijuna eura. Za Vodotoranj osigurana su sredstva od 2,7 milijuna eura. Sufinancirani su projekti: BIC Poduzetnički centar, Franjevački muzej, Rekonstrukcija zgrade „Radnički dom“ u Borovu naselju i prenamjena u prostor Veleučilišta Vukovar, i Obnova nogometnog stadiona u iznosu 8,6 milijuna eura. Povrati 50% uplaćenih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje koje uplate poslodavci sa sjedištem, odnosno s prebivalištem na području grada Vukovara, grada Iloka te općina Tovarnik i Lovas u razdoblju od 2016. do 2023. iznosili su 15,7 milijuna eura.

U razdoblju od 2023. do 2026. godine planira se ulaganje u 15 kapitalnih projekata ukupne vrijednosti 7,2 milijuna eura.

Povratak Hrvatske vojske u Beli Manastir

U kontekstu promjena u sigurnosnom okružju, povratak Hrvatske vojske u gradove dio je koncepta novog operativnog rasporeda Hrvatske vojske dijelovima Hrvatske. Posredno, cilj je i stimulirati lokalnu zajednicu.

U mandatu ove Vlade od 2016. godine realiziran je plan povratka Hrvatske vojske u gradove Sinj, Vukovar, Ploče, Varaždin, Pulu.

Hrvatsku vojsku vratili smo u gradove gdje ona tradicionalno i pripada i takvom promjenom operativnog rasporeda dobili smo višestruke koristi - mogućnost brže prilagodbe izmijenjenim geopolitičkim okolnostima i sigurnosnim izazovima te doprinos Hrvatske vojske gospodarskom i demografskom razvoju svih krajeva Hrvatske. Naime, hrvatski vojnici, dočasnici i časnici rade bliže svojim domovima i obiteljima.

Analizama i planovima Ministarstva obrane će se za vojarnu u Belom Manastiru utvrditi perspektivnost vojne lokacije te će se slijedom toga takva lokacija vratiti iz nadležnosti ministarstva nadležnog za državnu imovinu na upravljanje Ministarstvu obrane odnosno na korištenje Oružanim snagama Republike Hrvatske.

Razvoj kontinentalnog turizma - pokazatelji i ulaganja u Slavoniju, Baranju i Srijem

U Slavoniji, Baranji i Srijemu, od 2016. do 2023. turistički promet u svih pet županija u dolascima je porastao za više od 46%, a u noćenjima za gotovo 54%. Od 2016. do danas na području Slavonije, Baranje i Srijema uloženo je 4,7 milijuna eura za 721 projekt. Radi se o projektima javne turističke infrastrukture, razvoja cikloturizma, ulaganjima u konkurentnost turističkog gospodarstva te zelenu i digitalnu tranziciju.

U Osijeku (Ugostiteljsko-turistička škola) je u prosincu 2023. uspostavljen VirtuOS, jedan od 6 regionalnih Centara kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva, vrijednost projekta iznosi 12,7 milijuna eura.

Partneri na projektu su između ostalih Obrtnička škola Požega, Srednja strukovna škola Antuna Horvata u Đakovu, Srednja strukovna škola Vinkovci i Strukovna škola Virovitica.

Temeljem osiguranih 1,3 milijardi eura iz europskih i nacionalnih izvora, a čija realizacija prati reformu upravljanja turizmom, očekujemo višestruko povećanje ulaganja u razvoj održivog turizma u Slavoniji, Baranji i Srijemu.

Projekt izgradnje novog Kliničkog bolničkog centra Osijek

Izviješteni smo i o tijeku projekta „Priprema strateškog projekta izgradnje novog KBC-a Osijek“ ukupne vrijednosti 4,7 milijuna eura kojima će se osigurati funkcionalnost, učinkovitost pružanja zdravstvene skrbi, ali i bolja opremljenost sadašnjeg KBC-a. Cilj projekta je poboljšanje životnog standarda te kvalitete zdravstvene skrbi s obzirom na to da je KBC Osijek jedini Klinički bolnički centar na istočnome dijelu Hrvatske koji obuhvaća pet županija. Projekt predstavlja značajnu investiciju u zdravstvo na području istočne Hrvatske kojom će se osigurati podizanje kvalitete zdravstvene usluge stanovništvu. Procijenjena vrijednost izgradnje novog KBC-a Osijek iznosi 715.000.000 eura.

Ulaganja u gospodarstvo

Predstavljena su ulaganja u gospodarstvo i održivi razvoj na području Slavonije, Baranje i Srijema koja iznose 1,96 milijardi eura, pri čemu su bespovratna sredstva 1,06 milijardi eura.

Na području Slavonije, Baranje i Srijema značajna sredstva ulažu se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te državnog proračuna, i to u segmentima razvoja poduzetništva i obrtništva, vodnog gospodarstva, energetike, gospodarenja otpadom i borbe protiv klimatskih promjena.

Ukupna vrijednost potpore poduzetnicima i obrtnicima te razvoju poduzetničke infrastrukture iz OPKK i NPOO-a za svih pet županija iznosi 396,67 milijuna eura, pri čemu je vrijednost bespovratnih sredstava 193,13 milijuna eura.

U segmentu vodnog gospodarstva u okviru OPKK i NPOO-a ulaganja iznose 954,4 milijuna eura, dok je vrijednost bespovratnih sredstava 575,9 milijuna eura. Vrijednost projekata u području gospodarenja otpadom iznosi 74,86 milijuna eura, od čega su bespovratna sredstva 57,07 milijuna eura.

U području energetike vrijednost projekata je 535,95 milijuna eura, dok vrijednost bespovratnih sredstava iznosi 243 milijuna eura. Posebno su spomenuta ulaganja iz Modernizacijskog fonda.

Dvadeset projekata podržano je na području pet slavonskih županija, a ti projekti pridonose povećanju proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, većoj energetskoj sigurnosti te zaštiti okoliša.

Dodjela UNESCO-ovih povelja hrvatskim nositeljima multinacionalne nominacije Tradicije uzgoja lipicanaca

Uoči sjednice Savjeta svečano su uručene UNESCO-ove povelje hrvatskim nositeljima multinacionalne nominacije „Tradicije uzgoja lipicanaca“ upisane na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Ističemo da su na prijedlog Državne ergele Đakovo i Lipik „Tradicije uzgoja lipicanaca u Slavoniji, Baranji i Srijemu“ upisane još 2017. u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Registar kulturnih dobara trenutno obuhvaća 222 nematerijalna kulturna dobra.

Velik broj upisa najviše govori o zainteresiranosti i nastojanjima brojnih pojedinaca, udruga, lokalnih i državnih institucija da se očuva vlastita kultura i tradicija.



Pisane vijesti