Sjednica Vlade: Dodatnim porezom na dobit prikupljeno 236 milijuna eura

Ministar Marko Primorac izvijestio je da iskazana obveza na ime dodatnog poreza na dobit iznosi 236 milijuna eura, a kako je dosad već raspodijeljeno više od 102 milijuna eura prikupljenih sredstava. Vlada je donijela i Odluku o proglašenju prestanka epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2. Premijer Plenković i ministar Božinović zahvalili su na suradnji i angažmanu svim županijskim i lokalnim stožerima, sustavu i operativnim snagama Civilne zaštite, policijskim službenicima, inspektorima koji su provodili nadzor, državnim tijelima, institucijama, pravnim osobama i pojedincima koji su pružili pomoć u radu Stožera, svim zdravstvenim radnicima i građanima.

Nakon uvodnog obraćanja premijera Andreja Plenkovića na 213. sjednici, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o obnovi i revitalizaciji obrazovnih ustanova u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Ugovoreni radovi i usluge za 23 obrazovne ustanove u iznosu većem od 61 milijun eura

Kazao je da su ugovoreni radovi i usluge za 23 objekta, u iznosu većem od 61 milijun eura, a koji se financira iz Fonda solidarnosti.

Naglasio je da će većina obrazovnih ustanova u Sisačko-moslavačkoj županiji biti spremna za početak nove školske godine.

Planom revitalizacije, koje je izradilo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u Sisačko-moslavačkoj županiji označeno je i osam projekata u području obrazovanja, u vrijednosti gotovo 65 milijuna eura.

Medved je kazao da je tim planom predviđena prenamjena stare Strukovne škole u Učenički dom u Sisku, dodavši da je vrijednost ovog projekata tri milijuna eura.

Predviđena je i uspostava Regionalnog centara kompetentnosti Tehničke škole Sisak, u vrijednosti od 16 milijuna i 600 tisuća eura, gdje će, kako je kazao je Medved, pružiti nova i inovativna znanja u svrhu poboljšanja strukovnog obrazovanja u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Jedan od ključnih projekata Gradnja Ekonomske škole Sisak

Ministar je naglasio da je jedan od ključnih projekata u Sisačko moslavačkoj županiji gradnja Ekonomske škole Sisak u vrijednosti šest milijuna eura.

Važnim je istaknuo i izgradnju studentskog doma u Petrinji, u vrijednosti od 8 milijuna eura, te izgradnju nove srednje škole u tom gradu, u vrijednosti od 10 milijuna i 800 tisuća eura. Izdvojio je i uspostavu odsjeka Građevinskog fakulteta u Sisku, u vrijednosti 300 tisuća eura.

"Ovim projektima i aktivnostima revitalizacije Banovine osigurat će se dodatna mogućnost za učenike i studente s područja Sisačko-moslavačke županije, ali i drugih susjednih županija", zaključio je Medved.

Za područje zagrebačkog potresa dosad utrošen 551 milijun eura

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je daje 50 dana prije isteka roka za realizaciju sredstava iz Fonda solidarnosti u cijelosti iskorišten iznos od 319 milijuna eura, namijenjen za obnovu stradalog područja nakon petrinjskog potresa.

„Treba poslati jasnu poruku da time što smo iskoristili sredstva za obnovu zgrada javne namjene i obnovu prometne i komunalne infrastrukture, ugovori za sve projekte i dalje ostaju na snazi te će se realizirati, samo što će sada to plaćanje ići ili iz sredstava državnog proračuna ili iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti“, naglasio je Bačić.

Naveo je da je za područje zagrebačkog potresa dosad utrošen 551 milijun eura, što je 81 posto, a preostalih 132 milijuna eura iskoristit će se svakako do kraja lipnja, kada je predviđeni rok.

Otvoreno 1515 gradilišta

Ministar Bačić kazao je da je trenutno otvoreno 1515 gradilišta, 499 su gradilišta koja se u velikom ili najvećem dijelu financiraju iz Fonda solidarnosti, a 1016 gradilišta se odnosi na obnovu privatne imovine, kuća i višestambenih zgrada.

Na području oba potresa provodi se nekonstrukcijska obnova na 650 zgrada, zatim se provodi 62 konstrukcijske obnove, gradi se 147 zamjenskih kuća, 20 višestambenih zgrada i 131 montažna kuća sukladno programu stambenog zbrinjavanja sugrađana koji žive u mobilnim stambenim jedinicama.

Ministar je dodao da je u tijeku priprema izgradnje 36 stambenih zgrada na području Sisačko-moslavačke županije, što će voditi APN.

Od dodatnog poreza na dobit već raspodijeljeno 102 milijuna eura

Ministar financija Marko Primorac izvijestio je da iskazana obveza na ime dodatnog poreza na dobit iznosi 236 milijuna eura, a kako je dosad već raspodijeljeno više od 102 milijuna eura prikupljenih sredstava.

Kako je podsjetio ministar, poslovni subjekti u Hrvatskoj uglavnom su do kraja travnja bili obvezni podnijeti poreznu prijavu, a u skladu s tim i uplatiti iznos sredstava u državni proračun.

Tako su do 8. svibnja ove godine zaprimljene 353 prijave o dodatnom porezu na dobit, a iskazana obveza iznosi 236 milijuna eura. Pritom, do 5. svibnja na ime tog poreza ukupno je u državni proračun uplaćeno nešto više od 213 milijuna eura.

Primorac je napomenuo kako to nisu konačne brojke, jer postoje poslovni subjekti čija se fiskalna godina ne podudara s kalendarskom, tako da postoji mogućnost da se iznos neznatno poveća.

"Ali u načelu možemo reći da je porezom prikupljeno nešto više od 230 milijuna eura", istaknuo je Primorac.

Zakonom donesenim krajem prošle godine, dodatni porez na dobit moraju platiti kompanije s prihodima u 2022. godini većim od 300 milijuna kuna i to po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.

Primorac je istaknuo da se Vlada pri uvođenju tog poreza vodila činjenicom kako je svatko, u skladu sa svojim mogućnostima i gospodarskom snagom, dužan pridonijeti saniranju negativnih posljedica krize.

"Uvođenje ovog poreza bilo je prije svega utemeljeno na načelima pravednosti, jednakosti, ali i razmjernosti", ustvrdio je.

Primorac je podsjetio da se Vlada obvezala da će se prikupljena sredstava od poreza iskoristiti isključivo za pomoć najugroženijim skupinama građana, poput umirovljenika, primatelja dječjeg doplatka ili minimalne zajamčene naknade.

Kada je riječ o obvezama kompanija, prednjače one iz prerađivačke industrije, a njih 41 mora platiti 103 milijuna eura dodatnog poreza. Nadalje, 69 subjekata iz trgovine na veliko i malo obveznici su plaćanja gotovo 35 milijuna eura, tvrtke iz djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i sl., njih osam, mora platiti nešto više od 16 milijuna eura, a šest subjekata iz financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja imaju obvezu od nešto više od 23 milijuna eura.

"Dakle, ukupno nešto više od 236 milijuna eura je zaduženo", zaključio je Primorac.

Više od 130 milijuna eura ostalo još za raspodjelu u slijedećim paketima mjera

Izvijestio je da je već u travnju raspodijeljen dio sredstava i to u sklopu Vladinog travanjskog paketa mjera, a riječ je o nešto više od 102 milijuna eura.

Tako je nešto više od 130 milijuna eura još ostalo za raspodjelu u slijedećim paketima mjera Vlade za pomoć građanima i gospodarstvu, napomenuo je Primorac.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je na obećanje da će svaki cent od prihoda od dodatnog poreza na dobit biti redistribuiran za mjere koje se poduzimaju za one najranjivije.

Informacija o 236 milijuna eura prihoda na ime poreza, po Plenkovićevim riječima, nešto je malo iznad očekivanja, koja su se kretala oko 1,5 milijarde kuna.

Koronavirus će najvjerojatnije i dalje biti prisutan u populaciji

Vlada je donijela Odluku o proglašenju prestanka epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2. Ova odluka uslijedila je nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila da koronavirus više ne predstavlja globalnu zdravstvenu krizu.

Ministar zdravstva Vili Beroš naglasio je da će, sukladno procjeni Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i dosadašnjim spoznajama o bolesti, koronavirus najvjerojatnije trajno biti prisutan u populaciji, manjim ili većim intenzitetom.

"Očekuje se da će nove podvarijante virusa moguće biti zaraznije od prethodnih, ali i manje virulentne te će se praćenje epidemiološke situacije nastaviti istim kapacitetima i intenzitetom", dodao je.

Proglašenje kraja epidemije bolesti Covid-19 u Hrvatskoj, rekao je Beroš, temelji se na do danas stečenim spoznajama o virusu, virulenciji, posljedicama bolesti te mogućnostima zaštite populacije tako do ovom trenutku nema više potrebe za mjerama koje se propisuju u uvjetima epidemije.

Danas odluka o prekidu obveze korištenja maski

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović podsjetio je na postupanje Vlade u borbi s najvećom zdravstvenom ugrozom koju pamti ova generacija naših građana, odnosno na rad Stožera civilne zaštite imenovanog  20. veljače 2020. godine.

Prva sjednica Stožera održana 25. veljače i od tada kontinuirano djeluje kao operativno tijelo Vlade za sprečavanje širenja bolesti Covid-19 (imenovano je i ukupno 576 županijskih, gradskih i općinskih stožera, s ukupno 4600 članova). Stožer je donio ukupno 530 odluka, održao 201. konferenciju za novinare te na mrežnim stranicama objavio više od tisuću raznih priopćenja.

"A danas će se donijeti, budući da nakon proglašenja prestanka epidemije više nema razloga da o nužnim epidemiološki mjerama odlučuje Stožer civilne zaštite, i 531. odluka kojom će se ukinuti jedina odluka koja je još na snazi - ona o nužnoj epidemiološkoj mjeri korištenja medicinskih maski ili masci za lice", najavio je Božinović.

Građani su kroz rad Stožera, naglasio je, pravovremeno i transparentno informirani o razvoju epidemiološke situacije i educirani o potrebi pridržavanja epidemiološki mjera i preporuka i uputa HZJZ-a.

Stožer je cijelo vrijeme održavao sastanke, kontakte s predstavnicima raznih državnih tijela, gospodarskih udruženja, kako bi epidemiološke mjere koje su se vodile bile adekvatne samoj  situaciji, a istovremeno omogućile nužno odvijanje gospodarskih djelatnosti, istaknuo je Božinović.

Ponovio je i apel MUP-a da, s obzirom na proglašenje prestanka epidemije, građani moraju zamijeniti svoje istekle osobne iskaznice odnosno da u roku od 30 dana trebaju podnijeti zahtjev za izdavanje novih isprava.

Premijer Andrej Plenković i potpredsjednik Vlade Božinović zahvalili su na suradnji i angažmanu svim županijskim i lokalnim stožerima, sustavu i operativnim snagama Civilne zaštite, policijskim službenicima, inspektorima koji su provodili nadzor, državnim tijelima, institucijama, pravnim osobama i pojedincima koji su pružili pomoć u radu Stožera, svim zdravstvenim radnicima i građanima bez čijeg, kako su rekli, odgovornog ponašanja bi sve uvedene mjere bile uzaludne.

Premijer je još jednom izrazio žaljenje zbog gubitka više od 18 tisuća sugrađana te uputio izraze sućuti njihovim obiteljima.

Prošireno pravo na financiranje najamnine za privremeno stambeno zbrinjavanje

Vlada je proširila pravo na financiranje najamnine za privremeno stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine oštećene, odnosno uništene u potresima u 2020. godini, na osobe koje su privremeno stambeno zbrinute u mobilnim stambenim jedinicama.

Nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa Vlada je donijela odluku o financiranju najamnine za privremeno stambeno zbrinjavanja sugrađana. U međuvremenu je provedeno šest javnih poziva te je zbrinuto 1609 građana u 510 stambenih jedinica, za što je isplaćeno 5,7 milijuna eura, izvijestio je potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić.

Posljednji je javni poziv istekao prije nekoliko dana, a u međuvremenu su doneseni novi Zakon  o obnovi i Program stambenog zbrinjavanja građana trenutno zbrinutih u mobilnim stambenim jedinicama, kojima je omogućeno proširenje obuhvata građana, objasnio je.

Temeljem današnje odluke bit će objavljen javni poziv kojim će se omogućiti da svi oni koji žive u mobilnim stambenim jedinicama usele u stanove za koje će najamninu plaćati država, u iznosu 9,3 eura po četvornom metru, a predviđene površine su 35 četvornih metara za jednu osobu, odnosno za svaku daljnju osobu iz kućanstva još 10 kvadrata.

"Pozivam sugrađane koji imaju višak stambenog prostora na području zagrebačkog i petrinjskog potresa da nam se jave, a sve one koji su još uvijek u mobilnim stambenim jedinicama da podnesu zahtjev za stambeno zbrinjavanje", rekao je Bačić.

Europska unija uspostavila borbene skupine kao oblik brzog odgovora na krize

Vlada je utvrdila i prijedloge odluka o deklariranju snaga u dvije Borbene skupine Europske unije, pod vodstvom Italije te pod vodstvom Njemačke, koje će biti dostavljene predsjedniku Republike na donošenje.

Borbena skupina EU pod vodstvom Italije bit će u stanju pripravnosti tijekom 2024. godine, a Hrvatska je na raspolaganje stavila kontingent veličine do deset pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Borbena skupina EU pod vodstvom Njemačke u stanju pripravnosti bit će tijekom 2025. godine, a Hrvatska je na raspolaganje stavila kontingent veličine do 250 pripadnika Oružanih snaga RH.

Europska unija je Borbene skupine uspostavila kao oblik brzog odgovora na krize, a sudjelovanje Hrvatske pridonijet će daljnjem razvoju interoperabilnosti te jačanju bilateralnih odnosa s državama sudionicama, rekao je ministar obrane Mario Banožić.

Klapsko pjevanje čuva i njeguje hrvatski jezik i identitet

Prihvaćeno je pokroviteljstvo nad održavanjem Večeri klapa iz hrvatskoga iseljeništva u domovini, sukladno Zamolbi Hrvatske matice iseljenika. Večeri klapa održat će se 11. lipnja u 2023., u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu i to će biti treći susret klapa iz hrvatskoga iseljeništva. Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman istaknuo je da je klapsko pjevanje na poseban način čuva i njeguje hrvatski identitet i jezik i osnažuje veze s domovinom.

Vlada je također prihvatila pokroviteljstvo nad međunarodnom konferencijom „Dani sunca“, koja će se održati 25. i 26. svibnja u Bolu na Braču u organizaciji udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske. Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mario Šiljeg kazao je cilj konferencije okupiti ključne dionike energetske tranzicije u Hrvatskoj te kroz zajedničku raspravu i prezentacije pronaći mogućnosti učinkovitijeg korištenja sunčeve energije.

Izvor: Vlada/Hina
 
 
 

Pisane vijesti