Akcent na urbani razvoj svih gradova sjedišta županija - iz ITU mehanizma izravno 800 milijuna eura

Vlada je odlučila staviti akcent na urbani razvoj gradova, poručio je danas premijer Plenković govoreći o mehanizmu Integriranih teritorijalnih ulaganja u koji su uključeni svi gradovi koji su sjedišta hrvatskih županija. Dodao je kako u taj mehanizam zapravo ulaze čak 193 jedinice lokalne samouprave koje se naslanjaju na te gradove, a služi smanjivanju razlika u razvijenosti pojedinih hrvatskih krajeva. To područje obuhvaća 2,6 milijuna ljudi, odnosno dvije trećine stanovnika Hrvatske. Uoči sastanka uručeno je 12 ugovora vrijednih gotovo 30 milijuna eura.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Velikoj Gorici na 1. sastanku Vijeća za urbani razvoj. U svom uvodnom obraćanju, podsjetio je da je njegova Vlada još u prvom mandatu 2016. uspostavila sustavan i kontinuiran dijalog sa županijama, gradovima i općinama te nastojala prilagoditi sve nacionalne politike, korištenje sredstava iz državnog proračuna i europskih izvora kako bi smanjili zaostatak koji Hrvatska ima u odnosu na članice Europske unije koje su integrirane prije nas.
 
U tom je kontekstu naveo ogromne iskorake koji su u tom aspektu postignuti, ilustrirajući ih podatkom da je u 2016. godini Hrvatska bila na 61 posto prosjeka razvijenosti Europske unije, sada je na 77 posto, a do kraja ovog mandata bit će na 82 posto.
 
Još jedan veliki i mjerljiv iskorak je apsolutni BDP, dodao je, koji je 2016. bio 47 milijardi eura, a do kraja ove godine bit će oko 95 milijardi eura.
 
Veliki iskoraci u politici ravnomjernog regionalnog razvoja
 
Politika ravnomjernog regionalnog razvoja, nastavio je, 2016. godine manifestirala se prvenstveno u uspostavljanju Projekta Slavonija, Baranja i Srijem. U taj je projekt od tada uloženo više od 3 milijarde i 200 milijuna eura, naglasio je, kao pomoć za pet slavonskih županija, od kojih su četiri bile među najslabije razvijenima od svih hrvatskih županija.
 
Nakon toga, podsjetio je, napravljen je Razvojni sporazum za Sjever Hrvatske. U njega je uključeno 36 razvojnih projekata vrijednih 2 milijarde eura, a čak 27 ih je u tijeku realiziranja.
 
Istodobno, Vlada je odlučila staviti akcent i na urbani razvoj gradova. I tu je napravljen veliki iskorak, dodao je, uključivanjem svih gradova koji su sjedišta hrvatskih županija, a zadnjom odlukom uključena je i Velika Gorica, domaćin današnjeg sastanka.
 
Vlada je povećala sredstva iz trenutne višegodišnje financijske perspektive koja su namijenjena izravno za gradove na 800 milijuna eura, podsjetivši da su inicijalno krenuli s četiri najveća grada pa onda s još dodatnih četiri.
 
U taj mehanizam Integriranih teritorijalnih ulaganja, koji je specifičan i skrojen baš na način da pomogne izravno tim gradovima, ne ulaze samo ovi gradovi, nego čak 193 jedinice lokalne samouprave koje se na njih naslanjaju. Na tom području živi čak 2,6 milijuna ljudi, odnosno dvije trećine stanovnika Hrvatske.
 
Revizija Nacionalne razvojne strategije s još ambicioznijim ciljevima
 
Sukladno svojoj veličini, svaki grad dobiva vlastitu omotnicu sa sredstvima važnim za njihov razvoj, političke prioritete, programe i dodatna ulaganja.
 
Ta politika, koju je premijer ocijenio jako dobrom, omogućit će brži urbani razvoj i odgovoriti na izazove gradova, bilo da se radi o poboljšanju prometne infrastrukture, politike stanovanja, gospodarenja otpadom ili nizu drugih aktivnosti koji će te sredine učiniti kvalitetnijima za život.
 
Najavio je da će Vlada uskoro izaći s novim Zakonom o regionalnom razvoju koji je, kakao je kazao, primjeren za sljedeću fazu razvoja Hrvatske.
 
Nalazimo se točno na polovici provedbe Nacionalne razvojne strategije, a realizacija tih ciljeva ide puno brže nego što su i sami mislili na početku, istaknuo je predsjednik Vlade.
 
To znači da je vrijeme da se ti ciljevi revidiraju i budu još ambiciozniji te da se pritom institucionaliziraju formati različitih oblika suradnje s jedinicama lokalne i područne samouprave.
 
Značajno povećanje prihoda jedinica lokalne samouprave
 
Naveo je da su prihodi jedinica lokalne samouprave značajno porasli nakon velike reforme u politici fiskalne decentralizacije koju je Vlada provela 2017., a tamo gdje su rasli najviše dosežu čak 221 posto u odnosu na 2017.
 
Dodao je i da su zahvaljujući povećanju plaća prihodi od poreza na dohodak značajno rasli, između 25 i 35 posto. 
 
Podsjetio je da je i zadnjim izmjenama poreznog sustava u dijelu poreza na dohodak, gradovima dana mogućnost da svojim samostalnim odlukama povećaju prihode svojim građanima.
 
U nastavku sastanka, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić predstavio je novi razvojni ciklus za gradove u Hrvatskoj u okviru održivog urbanog razvoja, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić govorio je o priuštivom stanovanju i zakonodavnom okviru za razvoj gradova, a ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs o ulaganjima u obrazovanje.
 

Pisane vijesti