Aladrović: Mirovine po posebnim propisima nisu nikakav destabilizirajući faktor mirovinskog sustava

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović gostovao je danas u emisiji Hrvatskog radija „A sada Vlada“ u kojoj je, između ostalog, govorio o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o radu te izmjenama još pet zakona koji reguliraju radno zakonodavstvo.

„Oni su u javnoj raspravi od ponedjeljka i u Hrvatski sabor idu po hitnoj proceduri, a cilj je da budu u primjeni od 1. siječnja 2020. godine“, kazao je ministar Aladrović. Najavio je da će se krajem ovog ili početkom idućeg tjedna odvojeno sastati s predstavnicima sindikata i poslodavaca.

Nema potrebe za referendumom

Naglasio je da je vezano za mirovinski zakon prihvaćeno svih osam članaka koje su sindikati predložili kroz referendumsko pitanje te da nema potrebe za referendumom.

„Pojedini sindikati imaju ideje da bi trebalo ići na referendum, ali to više nije potrebno“, dodao je.

Istaknuo je pritom da je najveća izmjena da radnici imaju pravo ostati na tržištu rada do 68. godine života.

„Hrvatskoj trenutno nedostaje radne snage i ova mjera služi kao kompenzacija. Teško je procijeniti koliko će ljudi u budućnosti htjeti ostati raditi do 68. godine. O tome hoće li nastaviti raditi i koliko će produžiti radni vijek - svaka osoba će odlučiti pojedinačno. Ne mora se raditi do 68. godine“, kazao je Aladrović.

Razgovor sa sindikatima i poslodavcima

Komentirajući primjedbe poslodavaca da se njih ništa ne pita i odgovarajući na pitanje kako će se spriječiti eventualne zlouporabe, Aladrović je kazao kako je mijenjan jedino članak koji definira kada ugovor o radu prestaje.

„Što se tiče otpremnina ili otkaza, oni su definirani na način kako su bili i do sada. Siguran sam da ćemo na bilateralnim sastancima s poslodavcima i sindikatima iznaći rješenje koje će biti na korist građanima“, poručio je.

„Destimulacija odlaska iz svijeta rada je jedan od prijedloga građanske inicijative. Smanjena je sa 0,3 na 0,2 posto što vodi do toga da minimalna mirovina ne može više biti umanjena 18 posto nego 12 posto. To je jedna od mjera koja destimulira odlazak u prijevremenu mirovinu. One moraju ostati na neki način umanjene. Pokušavamo stimulirati duži ostanak na radnom mjestu, jer to puno utječe i na visinu mirovine. U pravilu mirovine s velikim brojem godina radnog staža znatno odstupaju od ostalih, nakon 40 i više godina radnog staža one iznose 71 posto prosječne plaće“, kazao je Aladrović.

O Zakonu o radu

Ministar je istaknuo da je Zakon o radu je kompleksna i zanimljiva materija te će se u idućoj godini složiti kvalitetna baza, akademska, sindikalna i poslovna kako bi se analizirale sve komponente i europska praksa.

„Bitno je da oko toga postignemo konsenzus, da se razumijemo i da interes građana bude ispunjen. Po uzoru na zapadnoeuropske zemlje“, izdvojio je.

Mirovine po posebnim propisima neće biti predmet razgovora

Kada je riječ o mirovinama po posebnim propisima, ministar Aladrović je kazao da postoji 17 takvih kategorija i za njih se isplaćuje 5,9 milijardi kuna godišnje.

„Inicijativa za njihovo odvajanje došla je više s lijevog političkog spektra, nego od sindikata. I ona je djelomično promašena. Kad gledamo strukturu tih mirovina, one se sve plaćaju iz općih prihoda proračuna. Idu preko mirovinskih fondova, ali mislim da nitko ne bi podržao osnivanje posebne ustanove koja će se baviti samo time. Mirovine po posebnim propisima nisu nikakav destabilizirajući faktor mirovinskog sustava. Imaju određeni dio iz radnog staža i dio prema posebnim propisima. One neće biti predmet razgovora. U trenutku kad definiramo cijeli sustav, sazrjet će vrijeme da preispitamo sustav po posebnim propisima, ali to nije sada“, naglasio je Aladrović.

Isplata nacionalnih mirovina neće ići iz doprinosa

Podsjetio je da je nacionalna mirovina definirana u Strategiji Vlade i Strategiji socijalne skrbi i skrbi za starije osobe.

„Ono što ste mogli čuti od 'visokih izvora' i što smo mi komunicirali jest da će nacionalna mirovina biti implementirana u sustav 1. siječnja 2021. godine. Radna skupina sastaje se u petak, imamo snimku stanja unutar usporedivih sustava u Europskoj uniji. Moramo definirati cenzus, dohodovni ili imovinski. Želimo čuti sva mišljenja. Procjenjujemo da postoji između 53 tisuće i 55 tisuća građana koji imaju više od 65 godina, a nemaju nikakvih primanja. Oko 95 posto njih su žene, za njih se moramo pobrinuti“, rekao je.

Naglasio je kako isplata nacionalnih mirovina neće ići iz doprinosa koje plaćaju radnici te da se u ovom trenutku neće ići u bitnije izmjene vezano za obiteljske mirovine.

Izvor: HRT / Vlada

Pisane vijesti