- Objavljeno: 12.09.2020.
Beroš za Večernji: Pandemija je pokazala da je nužno ojačati domove zdravlja
Pandemija bolesti COVID-19 mjesecima je zdravstvena tema broj jedan, ali ministar zdravstva prof. Vili Beroš istovremeno priprema ozbiljnu zdravstvenu reformu koja će revitalizirati domove zdravlja, a bolnice povezati horizontalno, ali i vertikalno.
Danima imamo po tristotinjak pozitivnih testova na virus SARS-CoV-2, raste broj hospitaliziranih, onih na respiratoru. Koliko vas se to skupa zabrinjava i koliko je trend ozbiljan?
-Trend je svakako ozbiljan i odražava se u kliničkoj slici kojoj ovih dana, nažalost, svjedočimo i u mnogim europskim zemljama. Itekako smo svjesni postojeće situacije te vodimo računa o što manjem negativnom efektu u smislu narušavanja gospodarskih aktivnosti i kvalitete društvenog života. Trenutačno stanje zahtijeva pojačan pristup, oprez i ujedinjen stav u provođenju svih mjera i aktivnosti koje se donose kako na lokalnoj tako na nacionalnoj razini. Upravo je to razlog povećanja samostalnosti županijskih stožera civilne zaštite u donošenju odluka.
Možemo li u ovom trenutku govoriti o eksponencijalnom rastu inficiranih?
-Broj inficiranih ne raste eksponencijalno, već se radi o određenom linearnom rastu, dok je broj novoinficiranih stalan. Sukladno tome, mi smo oprezno optimistični i usmjereni smo na stabilizaciju žarišta zaraženih. Uspjeli smo biti pri samom vrhu u suzbijanju bolesti u prvom valu i spremni smo to učiniti i sada.
Koliko smo spremni za pandemijsku jesen?
-Svakako nam je u interesu postići ravnotežu zdravstvene sigurnosti i optimalnog, ali novog životnog stila koji svi danas živimo kako bismo kao društvo nastavili ići naprijed u društvenom i gospodarskom smislu. Održavanje te ravnoteže iziskuje velika nastojanja i mi ih svaki dan primjenjujemo i nastavit ćemo istom predanošću i dalje. Iskustvo s potpunim zatvaranjem na proljeće ove godine nam je pokazalo da virus možemo vrlo efikasno, u relativno kratkom roku, potpuno obuzdati, pa čak i ukloniti iz cirkulacije. To je iskustvo od neprocjenjive važnosti koje je dokazalo da smo svojom strategijom krenuli u jedinom pravom smjeru, i to na samom početku bolesti. Danas smo u mnogo povoljnijem položaju po pitanju znanstvenih saznanja i imamo efikasne alate za jesen koja je pred nama.
Došlo je do zastoja u trećoj fazi oxfordskog cjepiva, i to baš na dan kad je EK s proizvođačima zaključio preliminarne razgovore o kupnji cjepiva protiv koronavirusa.
-Europska agencija za lijekove detaljno analizira trenutačno stanje te je u vrlo bliskoj suradnji s Europskom komisijom koja pozorno prati razvoj cjepiva. Važno je napomenuti kako je odgađanje kliničkih ispitivanja u ovom slučaju nešto što se normalno moglo dogoditi u bilo kojem kliničkom ispitivanju, a jedan događaj nije dovoljan za donošenje bilo kakvih čvrstih zaključaka. Iako cjepivo predstavlja najsigurniju strategiju izlaska iz pandemije COVID-19, sigurnost građana je glavni prioritet. Komisija je prije svega usmjerena na nepristranost i transparentnost. Sukladno tome, nikada se ne bi kompromitirala niti bi zaobišla bilo koji dio informacija i u pogledu sigurnosti i djelotvornosti, kao i u pogledu vremena potrebnog da se to osigura u kliničkim ispitivanjima. Sigurnost je temeljni zahtjev bilo kojeg cjepiva da pristupi tržištu EU. Budite uvjereni da Komisija ostaje predana ulaganju u raznolik i širok portfelj kandidata za cjepivo.
Prošlog vikenda održao se "Festival slobode". Već ste poručili da podržavate demokraciju, no kako gledate na angažman pojedinih liječnika tamo i na njihove poruke o cijepljenju?
-Kako sam već istaknuo, živimo u demokratskom društvu u kojem svatko ima pravo na osobni stav i izbor. No osobna sloboda i pravo izbora jedino imaju smisla dok ne narušavaju tuđu slobodu, zdravlje i sigurnost. Istupanje pojedinih liječnika i zdravstvenih djelatnika na "Festivalu slobode" kosi se sa strukom koju upravo oni predstavljaju te dezinformiraju javnost o aktualnim zdravstvenim pitanjima. Oni bi trebali biti glas struke koja predstavlja visoke etičke standarde kao i visoki stupanj savjesti i služe kao zdravstveni i moralni kompas u društvu. Jasnim ograđivanjem medicinske struke od takvih stavova te jednoznačnim uputama i preporukama građanstvu, što ovo Ministarstvo i druge relevantne medicinske institucije kontinuirano provode, ovakve istupe pojedinaca najbolje demantiraju.
Trebaju li liječnička udruženja reagirati na ovakve istupe liječnika ili je to dio demokracije?
-Nepoštovanje pravila dovodi do anarhije i narušava povjerenje naših građana u liječničku profesiju. Zato smatram da stručna društva moraju reagirati na izjave pojedinih liječnika koje su u suprotnosti sa znanstvenim dokazima i službenim i znanstvenim stavovima struke. Postoji zakonodavni okvir koji regulira djelovanje liječnika uz obvezu poštivanja pravila struke te kodeksa medicinske etike i deontologije.
Kako komentirate nemili događaj s vozilom hitne na Trgu?
-Hitna medicinska služba dolazi na svaki poziv kada je to od interesa za zdravlje pacijenta, pa je tako bilo i ovom prigodom. Tom prigodom je "Festival slobode" upravo uskratio slobodu najugroženijima. Naravno da je to nedopustivo, neprimjereno i krajnje licemjerno, a napad i vrijeđanje osoblja hitne medicinske službe koja je izišla na teren pokazuje vrlo nisku razinu empatije i razumijevanja istinskih sloboda i prava. Kao liječnik sam ogorčen takvim postupkom, a kao čovjek razočaran.
Proteklih je dana izbio skandal s varaždinskim psihijatrom. Tko je odgovoran što se takva praksa nije ranije prekinula?
-Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravstva obavit će zdravstveno-inspekcijski nadzor u Općoj bolnici Varaždin u okviru svojih nadležnosti. Svakako ću, kao i u svim ostalim slučajevima eventualnih nepravilnosti, učiniti sve da ih se utvrdi i spriječi. Poduzimanje daljnjih mogućih mjera i aktivnosti te utvrđivanje odgovornosti ovisit će o utvrđenim činjenicama tijekom nadzora, no svakako želim napomenuti kako ni ja ni Ministarstvo zdravstva nismo imali saznanja o navedenom slučaju do trenutka objave u medijima.
Postali ste ministar u jednom od najzahtjevnijih perioda. Koliko vam to pričinja stresa i kako se nosite s tim?
-I kao neurokirurg bio sam pod stalnim opterećenjem i svojevrsnim stresom jer je to priroda posla tražila. Kao ministar sam u sličnoj situaciji. Godinama sam u radnom pogonu tako da i ministarski dio posla za sada dobro podnosim. Ministarski mandat započeo je s epidemijom koronavirusa i nastavio se i u ovom drugom dijelu dužnosti. Kroz život sam se uvjerio da veliki trud i uložena energija uvijek daju dobre rezultate. Vjerujem da će uskoro ti rezultati biti vidljivi u pronalasku rješenja u zdravstvenom sustavu.
I da nema pandemije, kao ministar imate velik zadatak: reformu zdravstvenog sustava.
-Moj je zadatak i cilj kontinuirano poduzimati mjere u svrhu jačanja zdravstvenog sustava i u tom smislu nastavljamo s modernizacijom bolničkog sustava, zatim s digitalizacijom koja će unaprijediti zdravstvenu skrb naših građana, dodatno skratiti liste čekanja. Radit ćemo na unapređivanju sustava hitne medicinske pomoći i podizanja kvalitete i dostupnosti primarne zdravstvene zaštite, posebice u ruralnim krajevima. Poseban naglasak stavljam i na jačanje ljudskih resursa i unapređenje uvjeta rada u zdravstvu uz cjeloživotni razvoj stručnih kompetencija i jačanja sustava javnog zdravstva, koji se u posljednjoj epidemiji pokazao ključnim za uspješnu zaštitu građana, kao i sustav preventivne medicine i ulogu mreže zavoda za javno zdravstvo s posebnim naglaskom na prevenciju i ranu dijagnostiku kroničnih nezaraznih bolesti. Okolnosti epidemije u kojoj se nalazimo ukazuju nam na potrebu jačanja uloge doma zdravlja kao temeljnog nositelja zdravstvene zaštite na primarnoj razini kao i na nužnost uspostave specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite pri domovima zdravlja. Zatim, osim nužnosti uspostave hitne helikopterske službe, potrebno je reorganizirati i unaprijediti sustav hitne medicinske pomoći te osigurati podizanje potrebnih kompetencija za samostalni rad medicinskih sestara i tehničara u timovima bez liječnika. Održavamo tjedne sastanke u Ministarstvu, po pojedinim temama, te ćemo nakon definiranja prijedloga s njima izaći u javnost, a svaka konstruktivna kritika ili prijedlozi tada su dobrodošli, za opće dobro. Reforma bolničkog sustava uključuje brojne aktivnosti vezane uz modernizaciju bolnica u Hrvatskoj. Nastavlja se već započeti procesi funkcionalne integracije koji uključuju pojačanu suradnju i povezivanje bolnica. Isto uključuje jačanje kapaciteta dnevne bolnice uz postupno smanjenje akutnih kapaciteta. Intenziviraju se aktivnosti vezano uz mjerenje ishoda liječenja, praćenje indikatora kvalitete te provedbu akreditacije bolnica. Započeti su i procesi za uspostavu novog modela upravljanja bolnica koji će doprinijeti osnaživanju upravljačkih kapaciteta bolnica kako bi se provela racionalizacija sustava i uspostavila financijska održivost. Kao važan čimbenik u provedbi svih navedenih mjera ističem cjelovitu informatizaciju zdravstvenog sustava. Provode se aktivnosti na revidiranju i smanjenju listi čekanja u medicinski prihvatljive rokove čekanja na pojedine zdravstvene preglede. Uzimajući u obzir stanje bolničke infrastrukture, posebice nakon razornog potresa u Zagrebu, dodatno su se pojačale aktivnosti na pripremi uspostave nove nacionalne dječje bolnice kao i na infrastrukturnim projektima u drugim bolničkim ustanovama.
Kada će hrvatski pacijenti zaista moći 80 posto svojih zdravstvenih problema rješavati na razini primarne zdravstvene zaštite?
-Trenutačno oko polovine liječnika koji rade u ordinacijama općeobiteljske medicine nema završenu specijalizaciju iako većina ima dugogodišnje iskustvo. Kako bi se pacijentima pružila odgovarajuća zdravstvena zaštita na primarnoj razini, Ministarstvo je osiguralo financijska sredstva iz Europskih fondova za dodatno opremanje ambulanti medicinskom opremom i specijalističko usavršavanje. Tek kada naša primarna zdravstvena zaštita bude opremljena prema europskim standardima, a liječnici specijalisti i educirani za obavljanje više pretraga (npr. UZV) u svojoj ordinaciji, pacijenti će moći 80 posto svojih zdravstvenih problema rješavati na razini primarne zdravstvene zaštite. Također, jedan od mojih fokusa je i jačanje specijalistike pri domovima zdravlja, kako bi se rasteretile bolničke zdravstvene ustanove, a pacijentima specijalistička usluga osigurala što bliže njihovu domu.
Mnoga su mjesta u manje naseljenim i otočnim dijelovima zemlje godinama već bez obiteljskih doktora, a brojke govore da će biti i gore. Možemo li to spriječiti i kako?
-Nažalost ruralna područja nam ostaju bez stanovništva, a i mreža javne zdravstvene službe je u tim krajevima slabije popunjena. Trenutačno su nam otoci relativno pokriveni, a puno veći problem su nam sela sa starijom populacijom. I Grad Zagreb na perifernim dijelovima, kao ni u Zagrebačka županija, nemaju popunjena sva mjesta predviđena mrežom. Glavni razlog je nedostatak liječnika, omogućena mobilnost mladih liječnika prema Europi, manja zainteresiranost za specijalizacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dugogodišnji nedostatak dugoročnijeg planiranja i centralnog financiranja specijalizacija kao i dodatne stimulativne mjere lokalne zajednice. Upravo donosimo petogodišnji plan specijalističkog usavršavanja u kojem smo vodili računa o trenutačnom stanju popunjenosti mreže, dobnoj strukturi liječnika u idućih pet godina, broju sadašnjih specijalizacija te ćemo pokrenuti aktivnosti da se ponovo osiguraju financijska sredstva za specijalizacije iz europskih fondova, ali i državnog proračuna. Međutim, samo ministarstvo nije u mogućnosti osigurati dolazak liječnika u ruralni kraj, već se aktivno mora uključiti i jedinica područne (regionalne) samouprave kao i lokalne samouprave.
Jesu li obiteljski liječnici podbacili u ovim pandemijskim uvjetima?
-Mislim da nitko nije podbacio u epidemiji, pa ni obiteljski liječnici, koji cijelo vrijeme predano rade iako se uvijek može bolje i više. Ne bi trebalo generalizirati pojedina negativna iskustva pacijenata na sve liječnike koji većina nesebično i predano skrbe za svoje pacijente. S obzirom na epidemiološke mjere i preporuke, da se djelatnost obavlja na način da se pacijenti trijažiraju na ulazu u dom zdravlja i ne grupiraju te da se narudžbe za pregled i lijekove obavljaju putem telefona, često su linije zagušene i naravno da je teže stupiti u kontakt. Nažalost, iz tih razloga nam je i kontinuirani pritisak na hitnu službu i hitni bolnički prijem i za nebitne stvari. Dali smo preporuku svim liječnicima u primarnoj da otvore više komunikacijskih kanala poput SMS poruka ili elektroničke pošte i slično. Uključili smo i predstavnice obiteljske medicine u ekspertnu skupinu Ministarstva zdravstva u želji da zajednički iznađemo rješenja koja će osigurati bolju dostupnost usluga obiteljskog liječnika pacijentima u vrijeme epidemije koje je još pred nama.
Radi li se na novom Zakonu o zdravstvenom osiguranju i što ćete tu mijenjati?
-U tijeku su konzultacije koje će dovesti do zaključaka oko daljnjih koraka u kojima će Ministarstvo zdravstva utvrditi prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti za 2021. iz svoga djelokruga.
Kažu da ćete vi biti HDZ-ov kandidat za gradonačelnika. Koliki bi vam bio izazov preuzeti vodstvo glavnog grada? Biste li se radije bavili time ili vodili resor zdravstva?
-Razumljiv mi je interes javnosti i medija na tu temu. Još kada nisam bio potvrđen kao stari/novi ministar zdravstva, "guralo" u lokalne izbore i Zagreb. I tada sam rekao da politiku shvaćam kao timski posao, dio sam premijerovog tima i član sam najveće političke stranke u zemlji i zato mislim da nema mjesta soliranju. Rekao sam i ranije da sam u politiku ušao s ambicijom da učinim nešto dobro za zdravlje naroda i zdravstveni sustav i to radim sve ovo vrijeme. Sada svoja znanja, sposobnosti i energiju sa suradnicima koristim da ostvarim što je moguće više na mjestu ministra zdravstva. Bude li u budućnosti ikakvih drugačijih razmišljanja, siguran sam da ćete ih na vrijeme saznati. O tome u ovom trenutku ne razmišljam.
Od bolesti COVID-19 umrle su 203 osobe, a od raka više od 6000 u istom periodu, pa liječnici upozoravaju da smo zbog COVID-a zanemarili ostale bolesti.
-Početkom epidemije u RH, Ministarstvo zdravstva je dalo uputu bolnicama da i dalje zbrinjavanju prioritetne pacijente, osobito onkološke. Bolnice su se pridržavale uputa i provodile dijagnostiku i liječenje ontoloških pacijenata, u skladu s epidemiološkim smjernicama. Samo dio bolnica privremeno je odgodio kontrolne preglede pacijenata s niskim rizikom povrata bolesti odnosno pacijenata koji nisu imali aktualne tegobe. Rad bolnica u navedenom razdoblju prilagođen je epidemiološkim okolnostima s naglaskom na zaštitu pacijenata i od infekcije COVID-19. Nažalost, evidentiran je slab odaziv pacijenata na zakazane termine, na što bolnice nisu mogle utjecati. Kratkoročni učinci epidemije bolesti COVID-19 nazdravlje stanovništva zasad su pod kontrolom te se poduzimaju mjere kako bi se dugoročni učinci suzbili na najmanju moguću mjeru, s posebnom brigom za ontološke bolesnike.
U prvih šest mjeseci 2020. hrvatske bolnice bilježe pad izvršenih usluga između pet i 20 %, zbog djelomičnog odgađanja postupaka. Istovremeno bilježe povećano trošenje zbog COVID-a, ali i zbog ovrha za neadekvatno plaćeni prekovremeni rad liječnika. Nastalo je 1,3 milijarde novog duga bolnica.
-Trend porasta dugovanja u sustavu zdravstva ne javlja se od jučer, već postoji zadnjih 30 i više godina. Odgovornom fiskalnom politikom dodatno je u sustav kroz rebalanse državnog proračuna te putem HZZO-a u razdoblju 2016.2020. osigurano više od 2,5 mlrd. kuna, dok je samo u srpnju 2020. osigurano dodatnih 500 mil. kn za plaćanje dugova i to bez dodatnog zaduženja države te povećanja javnog duga i deficita državnog proračuna. Time i u ovim izazovnim okolnostima pridonosimo financijskoj održivosti, ne samo zdravstvenog sustava već i cjelokupne državne potrošnje.
Izvor: Večernji list 12. 9. 2020.
Razgovarala Romana Kovačević Barišić