- Objavljeno: 22.10.2019.
Ćorić: Izvoznicima pomoć kroz smanjenje nameta i natječaje za energetsku učinkovitost
Izvoznicima i gospodarstvu država može pomoći kroz smanjenje parafiskalnih nameta i natječajima za povećanje energetske učinkovitosti u industriji, što se već provodi, a nastavit će se i u idućoj godini, poručio je u utorak ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić na 28. susretu Liderova Kluba izvoznika.
Ministar Ćorić izjavio je da hrvatski izvoznici u svom poslovanju nailaze na čitav niz izazova, a neke su od njih, poput rasta troškova rada i cijena električne energije, varijable na koje država i ministarstvo ne mogu značajnije utjecati. No, kako navodi, mogu utjecati na smanjenje parafiskalnih nameta, što već i provode.
Podsjeća da su trenutno u realizaciji nove sheme plaćanja naknada za obnovljive izvore energije (OIE), koja idu u smjeru rasterećenja velikih potrošača, odnosno energetski intenzivnih industrija. Po tom pitanju, u finalnoj su fazi komunikacije s Europskom komisijom, a rasterećenja od naknade kretala bi se u rasponu od 80, 60, odnosno 40 posto. Dakle, tvrtke će biti izuzete tog plaćanja, ovisno o kriterijima, kaže Ćorić, koji očekuje da se to realizirati u slijedećih četiri do pet mjeseci.
Konačno, navodi Ćorić, Ministarstvo kroz kontinuirane natječaje, putem kojih je u posljednje dvije godine plasirano 495 milijuna kuna subvencija, potiče i povećanje energetske učinkovitosti u industriji.
"Napredovanje sustava prije svega vidimo u povećanju energetske učinkovitosti i na tome ćemo inzistirati u idućem razdoblju. S druge strane, vidimo ga u smanjenju parafiskalnih nameta. I na jednom i na drugom području već smo odradili velik posao, a on se nastavlja i u 2020. godini", poručio je Ćorić.
Smatra da će poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, koje će afirmirati u premijskom modelu i koji bi trebao startati slijedećeg proljeća, biti dodatni impuls proizvođačima, pa i izvoznicima, da idu u tom smjeru.
Kada je riječ o konstantnim prigovorima izvoznika da na njihovu konkurentnost negativno utječe (pre)jaka kuna, Ćorić kaže da je jaka kuna postala alibi za neuspjeh, pošto je ona jaka još od 1994. godine, dok je s druge strane, u razdoblju od tada do danas, imala "nevjerojatno stabilan tečaj".
Smatra da je većina poduzetnika anticipirala te granice kretanja tečaja i ugradila ih u poslovanje, a s druge strane, ocjenjuje da je izostala afirmacija pozitivnih eksternalija koje takav stabilan tečaj ima na makroekonomsku sliku Hrvatske.
Pristup deprecijacije valute kao pomoći izvozu, osim što bi po mišljenju Ćorića imao kratkoročne efekte, skreće pažnju s osnovnog principa jačanja hrvatskog izvoza i njegove konkurentnosti, koji se treba temeljiti na ulaganju u tehnološki napredak.
Dolazak Volkswagena bio bi zamašnjak za hrvatsko gospodarstvo
Upitan o najavama potencijalnog dolaska automobilskog giganta Volkswagena u Hrvatsku, kazao je da osobno nije sudjelovao u tim razgovorima, no ocjenjuje kako bi jedan takav iskorak značio jako puno za hrvatsku industriju i izvozni sektor.
Ukoliko su se razgovori na tu temu počeli voditi, učinit će se sve da do tog ulaganja i dođe, kaže Ćorić, istaknuvši da i inače svi zajedno moraju raditi na tome da uvjeti poslovanja u Hrvatskoj budu što bolji.
Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastik Grupe, u čijem sjedištu na zagrebačkom Jankomiru održan susret izvoznika, kazao je da šanse za dolazak Volkswagena ovise o tome kolike će se pogodnosti toj tvrtki ponuditi, a kako su izjave ministra gospodarstva Darka Horvata po tom pitanju jako ohrabrujuće. Brojke pokazuju da jedan zaposleni u autoindustriji zapošljava još barem sedam ljudi u cijeloj infrastrukturi i dobavljačkoj industriji, ističe.
Smatra da bi dolazak Volkswagena bio odličan zamašnjak za hrvatsko gospodarstvo, koji je i jedan od kupaca AD Plastika, pa bi dolazak njemačkog giganta otvorio i mogućnost da konačno nešto proda i na domaćem tržištu.
Došen: Zbog prejake kune svake četiri godine izgubimo jednu tvornicu
AD Plastik svoje proizvode, koji se između ostalog odnose na plastične komponente za automobilsku industriju, u potpunosti izvozi, a Došen kao dva ključna parametra koji negativno utječu na konkurentnost tvrtke ističe jaku kunu, kao i lokalne troškove poslovanja, koji se odnose na rast cijena energije i rast plaća.
"Mi svake četiri godine na jačanju kune izgubimo jednu tvornicu", poručuje Došen.
Kako navodi, ako se uzme tečaj kune iz 2015., od tada pa do danas na njegovom jačanju tvrtka je izgubila 87 milijuna kuna prihoda.
U razdoblju pak od 2017. do 2019. negativan utjecaj poskupljenja električne energije iznosio je 8,4 milijuna kuna, dok je rast troškova rada za zaposlenike negativno doprinio sa 78,5 milijuna kuna.
"Mislim da treba razmotriti kompenzacijske mjere za izvoznike koji izvoze u vrijednosti većoj od 100 milijuna eura ili imaju zaposleno više od 500 ljudi, ili neki drugi model koji će se rasteretiti ovaj trošak koji predstavlja udar na konkurentnost", poručuje Došen, koji smatra i da je uvođenje eura odlična stvar jer kuna tada neće moći dalje jačati.
Izvor: Hina