Croatia summit 2005 potvrdio predanost širenju EU

Prvi dan summita 15 šefova država srednje Europe, koji je u petak svečano otvoren u zagrebačkom hotelu Westin, potvrdio je predanost zemalja članica Europske unije nastavku procesa proširenja na jugoistok Europe, te želju i opredjeljenje zemalja kandidata i zemalja aspiranata za ulazak u Europsku uniju.

ZAGREB, 14. listopada 2005. (Hina) - Prvi dan summita 15 šefova država srednje Europe, koji je u petak svečano otvoren u zagrebačkom hotelu Westin, potvrdio je predanost zemalja članica Europske unije nastavku procesa proširenja na jugoistok Europe, te želju i opredjeljenje zemalja kandidata i zemalja aspiranata za ulazak u Europsku uniju.

Predsjedavajući summita hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, otvarajući 12. redovni godišnji dvodnevni skup poručio je kako je proširenje Europske unije jedini put kojim Europa treba ići.

Predsjednik hrvatskog Sabora Vladimir Šeks u pozdravnom je govoru rekao kako Hrvatska odluku o početku pregovora shvaća "kao priznanje demokratske zrelosti države" ponovivši kako članstvo u uniji uživa nepodijeljenu potporu svih parlamentarnih stranaka.

Hrvatska vlada zauzima se da se proces proširenja EU nastavi dok god ne obuhvati cijelo geografsko područje Europe, a osobito dok se u uniju ne uključe preostale države jugoistočne Europe, rekao je premijer Ivo Sanader u pozdravnom govoru poručivši da "je izbor otklona izbor izolacije. "Ostati izvan procesa europskih i globalnih integracija znači ostati zaboravljen, zametnut i nemoćan", naglasio je.

Nakon pozdravnih govora predsjednik Mesić otvorio je prvu plenarnu sjednicu posvećenu pitanju završetka procesa europske integracije, poslije čega su sudionici govorili po načelu senioriteta, odnosno duljini vremena provedenog na predsjedničkoj dužnosti.

Predsjednik Mesić u govoru je, osvrćući se na dileme u EU oko daljnjeg proširenja, poručio kako brzina procesa ujedinjavanja "mora i smije ovisiti isključivo o brzini kojom zemlje - kandidati ispunjavaju uvjete za članstvo".

Hrvatski predsjednik drži kako je za dovršetak procesa europskog ujedinjavanja potrebno "najprije odlučno razbijati nedoumice i razgrađivati neznanje o tome što Europska unija jest i što će biti, a potom definirati, a možda i redefinirati pojam Europe koji nije ni samo zemljopisni, ni samo politički".

"Moramo se složiti oko toga da granica Europe nije ova ili ona rijeka, ovaj ili onaj gorski masiv, nego da je ta granica tamo dokle sežu europske vrijednosti, europska tradicija, europska kultura", ustvrdio je, dodavši - kao ilustraciju - da je takva Europa "nezamisliva bez Rusije, a - budimo iskreni - teško zamisliva bez Turske".

Potporu nastavku proširenja Europske unije izrazili su i svi drugi govornici.

"Tvrđava Europa neodrživa je... proširenje se treba nastaviti", poručio je slovenski predsjednik Janez Drnovšek, a češki predsjednik Vaclav Klaus poručio je kako bi bila "tragična pogreška" kada bi se zbog unutarnjih problema u uniji proces proširenja zaustavio. Slovački predsjednik Ivan Gašparovič rekao je da bi bilo "štetno kad bi granice EU bile uklesane u kamenu" a poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski poručio je kako Europska unija treba pokazati "solidarnost i otvorenost prema zemljama južne i istočne Europe".

Drnovšek je, osvrćući se na neuspjehe referenduma u pojedinim državama članicama EU, kazao kako te zemlje nisu objasnile svojim građanima što zapravo znači proširenje unije i upozorio da bi to vodilo u "Europu podjela", odnosno s jedne strane Europu blagostanja i s druge Europu siromaštva.

Talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi poručio je kako je dovršetak procesa europskih integracija temeljni cilj unije te da odbijanje Ustava u nekim zemljama nije bio i znak odbijanja procesa proširenja već želja za osiguranjem boljeg upravljanja Europskom unijom.

Mađarski predsjednik Laszlo Soloyom smatra da će proširenje biti važno i za osiguranje bolje zaštite manjina u Europi.

Predsjednik Državne zajednice Srbije i Crne Gore Svetozar Marović poručio je da prije svega "Europa mora pobijediti u nama samima", pojasnivši kako se to ogleda u tome da solidarnost i demokratičnost nadjačaju ratobornost i nasilnost.

Poljski predsjednik pozvao je i na uključivanje Ukrajine, Moldavije i Gruzije u proces europskih integracija, a tu su ideju uz Drnovšeka podržali i rumunjski predsjednik Traian Basescu te posebni gost skupa
predsjednik Litve Valdas Adamkus.


Predsjedavajući Predsjedništva BiH Ivo Miro Jović, ocijenivši da je njegova zemlja učinila puno na provođenju reformi, prigovorio je što su toj zemlji ponuđena neka nedemokratska i nepravična reformska rješenja "na štetu najmalobrojnijeg naroda".

Makedonski predsjednik Branko Crvenkovski rekao je kako Makedonija sljedećeg mjeseca očekuje da EK da pozitivno mišljenje o početak pregovora o članstvu.

Albanski predsjednik Alfred Moisiu i moldavski predsjednik Vladimir Voronin poručili su kako njihove zemlje rade na dostizanju standarda Europske unije.

Bugarski predsjednik Georgi Parvanov poručio je da europska perspektiva pruža najbolji okvir za stabilizaciju i demokratizaciju neke zemlje, a njegov rumunjski susjed kazao je kako je kosovska kriza ukazala na potrebu razvijanja ranih mehanizama upozorenja u Europi kako bi se ubuduće izbjegli takvi izvori nestabilnosti na području zapadnog Balkana.

Predsjednici su u svojim govorima pozdravili i početak pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom.

Austrijski predsjednik Heinz Fischer rekao je kako smatra "ispravnom i opravdanom" odluku o Hrvatskoj koja će, uvjeren je, nastaviti suradnju s ICTY-em. Odbacio je spekulacije o povezanosti Turske i Hrvatske u trenutku donošenja odluke o početku pregovora, rekavši kako "sve što se dogodi u jednom danu nije međusobno povezano". "Što se Austrije tiče, pregovori s Hrvatskom mogli su početi i prije ljeta. Nismo mi krivi što su bili odgođeni", naglasio je Heinz Fischer.

Poslije podne je za sudionike skupa predviđen posjet dvorcu Trakošćan, gdje će predsjednici nazočiti i kraćem koncertu Hrvatskog baroknog ansambla te sudjelovati na svečanoj večeri koju u njihovu čast priređuje hrvatski predsjednik.

Skup se nastavlja u subotu plenarnom sjednicom posvećenom gospodarsko-socijalnim aspektima proširenja unije.



Pisane vijesti