Divjak: Reformom obrazovanja mijenjamo načine rada i sadržaje koji su bili na snazi 25 godina

"Primjerice -  Priroda i društvo, odnosno Priroda u petome razredu - više neće krenuti sa svemirom i svijetom, što je, priznat ćete, dosta apstraktno djeci u petom razredu, nego od zavičaja. Znači moja županija, Hrvatska, što me okružuje, i onda postavljanje pitanja. Zatim u matematici, ako želimo povezati s geografijom, kad radimo postotke i udjele, idemo to povezati grafički, dakle da djeca razmišljaju izvan okvira. Ili ako govorimo o hrvatskom jeziku, ne da uče napamet životopis nekog pisca ili pjesnika, nego da možda upriliče igrokaz i na neki način daju svoje kritičko promišljanje, da nauče postavljati pitanja. I da znaju razliku između onoga kada odgovore s činjenicama, argumentima i kada daju svoje mišljenje", pojasnila je Divjak.

 

Naglasila je da je u posljednje tri godine u obrazovnu reformu uloženo 2 milijarde kuna, a u suradnji sa Svjetskom bankom priprema se pilot-projekt kojim će se u sljedećih 5 do 10 godina sve škole u Hrvatskoj prebaciti u jednu smjenu i imati cjelodnevnu nastavu.

 

,,Reformom mijenjamo način rada i sadržaje koji su prema planu i programu bili na snazi 25 godina, a naglasak stavljamo na promišljanje učenika, postavljanje pitanja, istraživanje te rad u grupama'', poručila je Divjak.

Na pitanje zašto se neki profesori onda javljaju sa suprotnim doživljajem, pa između ostalog kažu da je u nekim predmetima došlo do povećanja gradiva, odgovara:

"To vam je sad ta razlika između subjektivnog dojma i činjenica. Što kažu činjenice? Ako napravite neko istraživanje među onima koji su taj kurikulum provodili ili su prošli edukaciju vezanu uz to, a imamo rezultate iz Škole za život, 1300 ljudi je odgovaralo na ovakva pitanja, a imamo i rezultate s edukacije za one koji su detaljno prolazili kurikulum, oni kažu da je kurikulum reduciran. Ali nije samo stvar u tome što piše sadržajno, nego način na koji se to radi", rekla je Divjak.

Neki nastavnici kažu i da je u petom razredu ubačeno gradivo iz šestog, sedmog i osmog razreda, na što ministrica Divjak odgovara da su se sadržaji i način rada koji su na snazi bili 25 godina - promijenili. Ponavlja da se radi na suvremenijem pristupu baziranom na promišljanju, postavljanju pitanja te radu u grupi. 

Zamjeraju joj da se priklonila parcijalnom, a ne cjelovitom rješenju kurikularne reforme. 

"Što bi zapravo cjelovitost ovdje značila?" - odgovara protupitanjem ministrica i dodaje da je 2015. godine "nešto samo zamišljeno, bez podloge i sredstava, da se možda može provesti u nekoj fiktivnoj državi, a teško u jednoj Hrvatskoj".

Ministrica se dotaknula i sustava ocjenjivanja.

 

U cjelovitoj kurikularnoj reformi bila je predviđena kombinacija vanjskog i školskog vrednovanja. ¨Nije istina da je vanjsko vrednovanje izbačeno, nego se ono vrši kroz maturu i nacionalne ispite", podsjetila je.

 

Kazala je i da Škola za život neće ukinuti opći prosjek ocjena te da je ideja da učitelj autonomno prema kriterijima zna dobro vrednovati učenika.

Komentirala je i slučaj profesora koji je dobio opomenu pred otkaz jer nije zadovoljan programom koji učenici imaju pri odlasku u Vukovar, što je prokomentirao na svom Facebook profilu.

"Tu su dvije stvari. Prvo, mislim da ne smijemo uvoditi verbalni delikt ni na koji način u naš prostor. Druga je stvar da škola ima etički kodeks i treba vidjeti je li to u skladu sa zakonskom regulativom", rekla je.

Na kraju, kratko je prokomentirala i medijske napade zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, kazavši kako još uvijek ne zna razloge za to. 

"Ta vrsta napada, ta vrsta retorike, primitivizam, balkanski način govora, seksizam, možda se od toga mogu obraniti jer sam zrela osoba, ali prenositi takvu poruku mladim generacijama je loše", zaključila je Divjak.