Država je osigurala dovoljno cjepiva, da se danas odluči cijepiti 1,3 milijuna Hrvata u jedan dan riješili bismo problem

Slika /Vijesti/2021/srpanj/7 srpnja/Plenković 2.jpg

"Da se danas odluči cijepiti 1,3 milijuna Hrvata, svi oni mogu dobiti ubod iglom i cjepivo. Dakle, to je situacija danas. Da se to dogodi, mi bismo u jedan dan riješili problem. U jedan dan bismo bili mirni, imali bismo kolektivni imunitet za nekoliko tjedana nakon druge doze, mogli bismo imati ukidanje ograničenja, super turističku sezonu i jednu normalnu, zdravu gospodarsku i društvenu atmosferu", poručio je premijer Plenković gostujući u emisiji A sada Vlada.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković jutros je gostovao u zadnjoj ovosezonskoj emisiji Hrvatskog radija A sada Vlada, govoreći među ostalim o cijepljenju, izboru novog glavnog ravnatelja HRT-a, planu oporavka i otpornosti, predsjedniku Zoranu Milanoviću i izboru čelne osobe Vrhovnoga suda.
 
Komentirajući privođenje glavnog ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića, premijer Plenković je rekao da ne želi prejudicirati bilo čiju odgovornost, ali da ta situacija nije ugodna ni za HRT ni za Sabor, koji je imenovao Bačića. Rekao je da će danas Odbor za medije i informatizaciju održati sjednicu na kojoj će biti predloženo Bačićevo razrješenje i imenovanje vršitelja dužnosti.
 
"Jedini logičan izbor nakon konzultacija i rasprave o ovoj temi je da to bude gospodin Renato Kunić, koji trenutno prema Statutu HRT-a obavlja svojevrsnu ulogu zamjenika ako glavni ravnatelj ne može obavljati svoju dužnost", rekao je predsjednik Vlade.
 
Očekuje se da se te odluke izglasaju 15. srpnja. Nakon toga bi NO HRT-a trebao raspisati natječaj za novog ravnatelja, koji traje 45 dana. Premijer Plenković je izrazio sigurnost da će Sabor donijeti odluku o izboru novog glavnog ravnatelja već tijekom rujna.
 
Predsjednik Vlade istaknuo je i da borba protiv korupcije traje stalno i da nema nedodirljivih.
 
"Poruka svima je da je korupcija neprihvatljiv fenomen u hrvatskom društvu", rekao je premijer, dodavši da korupcija ipak nije specijalitet samo Hrvatske.
 
Cijepljenje na dobrovoljnoj bazi, a temeljno načelo društva je načelo solidarnosti
 

Što se tiče cijepljenja protiv COVID-a, premijer Plenković je naglasio da je koronavirus smrtonosan te da mu je teško pomisliti da netko misli da nemamo problem. Znanstvena zajednica u enormno je kratkom roku uspjela pronaći cjepivo za novu bolest i moramo im biti zahvalni, dodao je.
 
"Država je osigurala dovoljno cjepiva", dodao je.
 
"Da se danas odluči cijepiti 1,3 milijuna Hrvata, svi oni mogu dobiti ubod iglom i cjepivo. Dakle, to je situacija danas. Da se to dogodi, mi bismo u jedan dan riješili problem. U jedan dan bismo bili mirni, imali bismo kolektivni imunitet za nekoliko tjedana nakon druge doze, mogli bismo imati ukidanje ograničenja, super turističku sezonu i jednu normalnu, zdravu gospodarsku i društvenu atmosferu", istaknuo je.

Što se tiče najave uvjetovanja potpora poslodavcima cijepljenjem radnika, premijer Plenković je rekao da poštuje odabir svakog čovjeka te da je Vlada odlučila da će cijepljenje biti na dobrovoljnoj bazi. Međutim, pozvao je da se svi pokušamo staviti u funkciju poreznih obveznika, koji na kraju, kako je rekao, plaćaju sve troškove.
 
"Ako je korona sve nas zajedno koštala 34 milijarde kuna do sada, kad sve skupa izračunamo, mi smo ili toliko imali propuštenoga prihoda ili smo morali imati veći rashod koji smo nadomjestili zaduživanjem, to ćemo na kraju svi skupa platiti", rekao je Plenković.
 
Dodao je da je temeljno načelo društva i naroda načelo solidarnosti te da moramo jedni drugima pomoći.
 
Rizici od cijepljenja minimalni u odnosu na rizike od Covida
 
"U nekim kulturama, u nekim zemljama, pomalo postaje neugodno onome koji se nije cijepio u odnosu na kolektiv u kojemu on, recimo, radi, a tamo su 85 posto cijepljeni. Ovoga gledaju malo kao da je neodgovoran prema sebi i drugima, rekao je Plenković.
 
Naglasio je da su rizici od cijepljenja minimalni u odnosu na rizike od bolesti.

"Mi želimo samo povezati proces - imamo krizu, teže radite, dat ćemo potporu, ali dajte mali doprinos", poručio je.
 
Plenković je naveo i da su obavili konzultaciju s nekoliko uglednih profesora prava te da nitko od njih ne dovodi u pitanje ustavnost ili zakonitost povezivanja potpora i cijepljenja.
 
Sutra u Zagrebu Ursula von der Leyen, donosi odobrenje EK za hrvatski NPOO
 
Plenković je rekao da je hrvatski plan otpornosti i oporavka odobren na razini kolegija Europske komisije čak prije nego što je on mislio da će se to dogoditi. U četvrtak u Zagreb dolazi šefica EK Ursula von der Leyen, s kojom će sutra biti održana posebna, mala sjednica Vlade, gdje će ona ministrima predstaviti odluku Komisije. 
 
"Nemojmo zaboraviti najvažniju stvar - Hrvatska je imala 36 milijardi kuna šteta od COVID-a i 129 milijardi kuna šteta od dva potresa na Banovini i u Zagrebu. To nema nitko drugi. Mi imamo puta četiri ovo što se dogodilo drugima", rekao je Plenković.
 
Naveo je da će kroz Fond solidarnosti doći ukupno milijardu eure direktne bespovratne pomoći za potresom pogođena područja te da će s von der Leyen posjetiti i zagrebačku katedralu.
 
"Želim da predsjednica Komisije vidi gdje će ići ta sredstva i kako ćemo ih obnoviti. Nakon toga idemo u Rimac automobile", rekao je premijer Plenković, dodavši da su autonomna vozila gotovo simbioza filozofije cijelog instrumenta iduće generacije i zelenog plana - sto posto digitalni i sto posto zeleni.
 
Čestitao je Mati Rimcu na akviziciji Bugattija i briljantnom razvoju zadnjih deset godina. Otkrio je da mu je europovjerenik Maroš Šefčovič rekao kako Rimca zove hrvatskim Elonom Muskom. Plenković se osvrnuo i na uspjeh Infobipa.
 
"Hrvatska ima taj jedan fantastičan vibrirajući poduzetnički potencijal, duh, uspjeh, energiju, koju moramo osloboditi i kod drugih, a pritom rješavati svoje probleme koje imamo", poručio je Plenković.
 
Dvostruki kriteriji boraca za neovisno pravosuđe
 
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na prosvjede zbog bespravne gradnje u uvali Vruje, gdje je održan i Festival bespravne gradnje. Prozvan je poduzetnik Stipe Latković, ali i predsjednik Republike Zoran Milanović, kojem je Latković bio donator u predsjedničkoj kampanji. Radi se o državnoj imovini, a Plenković je rekao da, koliko je njemu poznato, država postupa po tom pitanju - inspektorat je donosio niz odluka koje očito nisu poštovane.
 
"Te odluke datiraju ne samo od ove godine, nego od niza godina ranije, i zato ovi borci za pravosuđe, koji optužuju, kao Milanović, da je pravosuđe HDZ-ovo, da je HDZ ovakav i onakav, staju u zaštitu ovih bespravnih graditelja. To je fantastičan primjer dvostrukih kriterija koji su inače jedan od glavnih elemenata Hrvatske danas. Što jedan može, drugi ne može", rekao je Plenković.
 
Kao primjer je naveo i ustavnog suca Andreja Abramovića, koji je susjede polijevao vodom, SDP-ovu zastupnicu Marinu Opačak Bilić, koja je prozvana zbog navodne milijunske prijevare, te SDP-ovu gradonačelnicu Siska Kristinu Ikić Baniček, koja je kažnjena jer je USKOK-u odbila dati tražene podatke.
 
"To su sve ti dvostruki kriteriji boraca za neovisno pravosuđe. Mislim na Milanovića, da nema nekih dilema", dodao je Plenković.
 
O Vrhovnom sudu: "Mi smo otvoreni da se postigne dogovor"

Predsjednik Vlade je rekao da će pitanje imenovanja čelne osobe Vrhovnog suda razriješiti "po proceduri, po zakonu, onako kako je trebalo biti". Poručio je da neće biti izabran nitko iza koga neće stati parlamentarna većina jer su to pravila demokracije.

"Mi smo otvoreni da se postigne dogovor, da se izabere predsjednik ili predsjednica Vrhovnoga suda, da to bude i u zakonitoj proceduri, i čovjek ili žena koja ima sve kvalifikacije. Dapače, mi s te strane nemamo nikakav problem", rekao je Plenković.
 
O parlamentarnoj većini
 

Upitan znači li ulazak Silvana Hrelje u parlamentarnu većinu jačanje većine ili pak upitnu poziciju Radimira Čačića, Plenković je rekao da je Čačić jučer bio na koalicijskom sastanku te da je on cijelo vrijeme držao liniju njihovog dogovora otprije godinu dana.
 
Premijer Plenković je rekao da se većina bazira na trokutu - HDZ koji je čvrsto ukorijenjen na desnom centru i traži povjerenje velikog broja birača na desnici i centru, a partneri su liberalne stranke i nacionalne manjine.
 
"Koalicija je jača, u njoj je i gospodin Hrelja, i Reformisti s gospodinom Čačićem. A lokalna utakmica je lokalna utakmica", rekao je Plenković, referirajući se na Čačićeve kritike prema HDZ-u oko lokalnih izbora.
 
Hrvatska je dovoljno velika za slobodu svih
 
Premijer Plenković je najoštrije osudio nasilje na Povorci ponosa, koje se dogodilo prvi put nakon deset godina, rekavši da je to nedopustivo. Poručio je da treba poštivati prava svih manjina, uključujući i seksualne.
 
"Hrvatska je dovoljno velika za slobodu svih", poručio je.
 
Rekao je da je nedopustivo i huškanje, za što je optužio Božu Petrova i Nikolu Grmoju iz Mosta, koji su nakon izjava o LBGT populaciji primili prijetnje.
 
"I sada ova dvojica plaču, plaču Petrov i Grmoja, koji su tu bili očito prepoznati kao nekakvi huškači, na temelju prijetnji i tako dalje. Meni takve prijetnje stižu na dnevnoj, tjednoj bazi, pa ne govorim nikome, nego se navikneš nositi s time. Oni sada plaču. to nije dobro. Najgori su akteri na sceni koji su isključivi. Moja je želja da gradimo društvo koje je uključivo", rekao je Plenković.
 
"Mi smo u načelu jedan zapadnoeuropski, u smislu vrijednosti, narod kojeg očito treba malo ohrabriti da se cijepi i neke aktere u društvu da budu malo tolerantniji. Ali nadoći će to, ja sam tu optimist. Većina ljudi je ovdje razumna i želi dobro", zaključio je.
 
Izvor: HRT



Pisane vijesti