EU se zalaže za mirno i pravedno rješenje u Ukrajini, a Milanović politizira slanje hrvatskih vojnika u EUMAM i NSATU

Premijer Andrej Plenković danas je u Bruxellesu ponovio da hrvatski vojnici ne trebaju ići u Ukrajinu niti kroz EUMAM niti kroz NSATU, ustvrdivši da je riječ o politizaciji predsjednika Milanovića kojem je to i tema kampanje. Ufam se, naglasio je u racionalno rasuđivanje hrvatskih ljudi jer ovo je sad jako zabrinjavajuće. "On govori o temi koja uopće nije dogovorena i nije odlučena. Takve teze služe samo plašenju hrvatskih ljudi. Zbog takve retorike je cijela oporba postala njegov instrument i sluga", kazao je. Istaknuo je da Europska unija želi pomoći Ukrajini i zalaže se za mirno i pravedno rješenje u skladu s međunarodnim pravom.

Pri kraju drugog dana svog boravka u Bruxellesu, predsjednik Vlade Andrej Plenković drugi je put izašao pred novinare kako bi ih izvijestio o tijeku sastanka i temama Europskog vijeća.
 
Kao što je već jutros najavio, današnjim sastankom dominirala je rasprava o Ukrajini, najprije s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, a potom i među državama članicama. Glavna poruka koja se šalje s Europskog vijeća je poruka jedinstva.
 
''Europska unija će podržavati Ukrajinu iz prijateljskih, ali i iz principijelnih razloga potpore poštivanju međunarodnog prava suprotstavljanja agresiji i svemu onome što gledamo već više od tisuću dana od strane Rusije prema Ukrajini. Ta podrška će biti politička, ekonomska, financijska i vojna'', kazao je te dodao da će se pričekati stupanje na dužnost novog američkog predsjednika Donalda Trumpa.
 
''Ideja je da se što više u duhu transatlantskog partnerstva i dogovora s Ukrajinom stvore preduvjeti za mir, ali ne bilo kakav, nego mir koji će poštovati međunarodno pravo, teritorijalni integritet i cjelovitost Ukrajine'', istaknuo je kao najbitnije.
 
Suradnja zemalja članica po pitanju migracija
 
Izvijestio je da se također razgovaralo o pitanju migracija i, u tom kontekstu, o suradnji s državama odakle nezakoniti migranti najčešće dolaze, suradnji s tranzitnim zemljama, jačanju vanjskih kontrola te o boljoj povezanost unutar zemalja.
 
''Što se tiče migracija, glavna je tema da se pooštre kontrole prvog ulaska. Svi koji u Hrvatsku uđu nezakonito sigurno nisu prvi put došli na europski teritorij jer mi nemamo, poput Italije, migracije morskim putem. Najprije su došli u neke druge zemlje koje moraju obaviti svoj dio posla, ili ih ne primiti ili ih registrirati, i na taj način sustav vraćanja dobiva svoj smisao. Na tome će se raditi i mislim da je to tema koja će okupirati svako Europsko vijeće'', rekao je Plenković.
 
Raspravljalo se i o ulozi Europske unije u svijetu, njenim vanjskopolitičkim aktivnostima, ekonomskoj, humanitarnoj i vanjskotrgovinskoj snazi, sve većim ulaganjima u obranu te o Uniji kao predvodnici u međunarodnim organizacijama poštivanja multilateralizma i međunarodnoga prava koja želi biti aktivnija i agilnija na globalnoj razini.
 
Dodao je da se kratko raspravilo i izvješće bivšeg finskog predsjednika Saulija Niinistöa koje se odnosi na pitanja sigurnosti, obrane i civilne zaštite, odnosno svega što je potrebno u krizama poput onih kroz koje je Europska unija prolazila posljednjih godina. ''Moramo zajednički učiniti sve kako bismo bili pripremljeniji, otporniji i snažniji. Večeras će rasprava dominantno biti o Bliskom istoku i Siriji'', najavio je Plenković.
 
Upitan o novonastaloj situaciji u Siriji, poručio je da sada važno da se situacija stabilizira, da se ne događaju novi sukobi, nemiri  i radikalizacija. Dodao je da će pristup Europske unije prema Siriji biti postupan i da mnoge zemlje članice, s obzirom na veliki broj sirijskih migranata i izbjeglica, traže način kako organizirati  i strukturirati proces njihovog povratka u zemlju.
 
Odgovarajući na pitanje o usklađivanju Hrvatskoj susjednih zemalja s viznim režimom Europske unije, premijer je istaknuo da je Hrvatska više puta jasno zatražila snažniji pritisak prema Srbiji i BiH da se usklade njihovi vizni režimi.
 
''Većina migranata koji u Hrvatsku dolaze nezakonito preko zelene granice, nerijetko stižu kao turisti u nama susjedne države i zatim se krijumčare u Europsku uniju. Tu ima određenog napretka, ali mislim da trebamo još stisnuti'', poručio je.
 
Ponovio je, odgovarajući na novinarsko pitanje, da je jučer razgovarao sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen o pitanju Naftne industrije Srbije kojoj prijete sankcije.
 
Na razini Europske unije, ali i od SAD-a i drugih aktera, kazao je da postoji intencija da se, s obzirom na strukturu vlasništva Naftne industrije Srbije, promijeni sastav vlasništva kompanije te da se poštuju ugovori koji sa na snazi.
 
''Hrvatska kao odgovorna članica Unije vodi računa o svojoj geostrateškoj poziciji kao energetskoga čvorišta bitnog za naše susjede, a budući da velika većina nafte u Srbiju dolazi upravo putem JANAF-a, radimo na tome da se poštuju postojeći ugovori i da suradnja između JANAF-a i NIS-a ne bude obuhvaćena eventualnim sankcijama,'' izjavio je.


 
''Kršitelj Ustava se vratio svojoj agresivnoj i primitivnoj retorici''
 
Predstavnike medija zanimao je premijerov komentar na današnju press konferenciju predsjednika Milanović koji je nastavio polemiku vezanu uz misiju NSATU.
 
''Drago mi je, radi hrvatske javnosti, da se vratio onaj isti kršitelj Ustava koji je u ovoj godini pokazao svu raskoš nepoštovanja institucija, narušavanja parlamentarne demokracije, Ustavnog suda, Sigurnosno-obavještajne agencije, Hrvatske vojske i Hrvatskog sabora. Onaj kojeg se ovdje nitko ne sjeća iz vremena kad je predstavljao Hrvatsku u Europskom vijeću, vratio se zavidan i iskompleksiran'', komentirao je Plenković.
 
Osvrnuo se i na SDP-ove zastupnike koji Milanovića, kako je kazao, slijepo slijede pa su i ono, isto tako, pokazali da krše izborne rokove za izbor ustavnih sudaca i prijete bojkotom izbora preostala tri ustavna suca dogodine.
 
Komentirajući izjavu predsjednika Milanovića o tome gdje bi Hrvatska ekonomski i financijski bila da je ovaj ili onaj premijer, poručio je da su razlike između postignuća tijekom mandata sadašnje Vlade i Milanovićeve ''nikakve bilance dok je bio premijer'' enormne.
 
''Plaće u njegovom mandatu nisu rasle gotovo ništa, nekih dvadesetak eura, dok su u našim mandatima narasle za 570 eura. U njegovom mandatu pala je zaposlenost, u našim mandatima je povećana za oko 280 tisuća zaposlenih. Kreditni rejting mu je bio u smeću, kod nas je na A razini. Volio bih da je on imao takvih postignuća, ali ih nema,'' rekao je dodavši kako je Milanović nakon teškog poraza na parlamentarnim izborima mjesecima lizao rane skrivajući se od hrvatske javnosti ne bi li ljudi zaboravili o kome se radi.
 
''Drago mi je da je meni danas posvetio konferenciju za medije, ponovno se vratio agresivnoj i primitivnoj retorici, koja je u biti ono što on izvorno jest. Njegov utjecaj ovdje bio je nikakav. Floskule o tome kakav je tko u Bruxellesu, može govoriti nekima koji misle da je on ovdje nešto učinio. Nije učinio ništa. Bilanca mu je kao predsjednika nula, program nepostojeći'', kazao je Plenković te na kraju pozvao birače da 29. prosinca pošalju Milanovića u prošlost.
 
Europsko vijeće o Ukrajini, migracijama, jačanju civilne i vojne spremnosti EU-a te Bliskom istoku
 
Jutros, prilikom dolaska na sastanak Europskog vijeća, premijer je također dao izjavu za medije u kojoj se osvrnuo na jučerašnje sastanke, najavio glavne teme današnjeg Europskog vijeća i odgovarao na novinarska pitanja o ostalim aktualnim političkim temama.
 
Jučerašnji sastanak na vrhu EU - zapadni Balkan, premijer je ocijenio dobrim i otvorenim, kazavši da su raspravljali o trenutnoj poziciji svake od država koje nastoje ubrzati proces pridruživanja Europskoj uniji.

Naglasio je da je potvrđena snažna politička volja da se u ovom institucionalnom ciklusu naprave konkretni pomaci u pogledu procesa proširenja, ali i da svaka od Hrvatskoj susjednih država ispuni kriterije.

Premijer je izvijestio i o temama današnjeg Europskog vijeća, kazavši da će se razmijeniti mišljenja s predsjednikom Volodimirom Zelenskim o stanju u Ukrajini, kao i o daljnjoj potpori toj zemlji.

Rekao je da je diplomatska potpora usmjerena na mirno rješenje situacije u Ukrajini, podsjetivši da ruska agresija traje sad već više od tisuću dana, a sve treba promatrati, ustvrdio je, i u svjetlu dolaska nove američke administracije predsjednika Donalda Trumpa.  

Bit će riječi i o izvješću bivšeg finskog predsjednika Saulija Niinistöa o jačanju civilne i vojne spremnosti EU-a.

Jedna o tema bit će i migracije. Predsjednik Vlade je naglasio da su svi usmjereni na sprječavanje nezakonitih migracija prema Europskoj uniji i Schengenu, gdje je ključnim ocijenio suradnju sa zemljama koje su izvori tih nezakonitih migracija, kao i s tranzitnim državama. Važnim smatra i jačanje unutarnjih mehanizama te sustavnu kontrolu na vanjskim granicama Europske unije.

Kazao je da će s novim predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom raspraviti i globalnu ulogu Europske unije, kao i situaciju na Bliskom istoku, posebice u Siriji.

Milanović plaši ljude spekulacijama o slanju vojnika u Ukrajinu

Odgovarajući na pitanja novinara, premijer je ponovio da hrvatski vojnici ne trebaju ići u Ukrajinu niti kroz EUMAM niti kroz NSATU, ustvrdivši da je riječ o politizaciji predsjednika Milanovića kojem je to i tema kampanje.

"Ovo o čemu se trenutno špekulira u medijima bi došlo u varijanti da se postigne mirovno rješenje i da se na taj način pomogne čuvati mir", kazao je Plenković.

Podsjetio je da je Hrvatska na svojem teritoriju imala vojnike Ujedinjenih naroda. Naglasio je da naša zemlja godinama pridonosi sigurnosti u nizu država u svijetu, kazavši, primjera radi, da su hrvatski vojnici u Poljskoj, Kosovu, a godinama su bili i u Afganistanu.

"Umjesto da imaju retoriku da je Ukrajina žrtva, a Rusija agresor, oni govore o zaraćenim snagama. Sasvim je jasno da je njegov narativ isključivo proruski, vuče Hrvatsku pod ruske skute, dekredibilizira nas kao saveznika u NATO-u i reputacijski kao partnera u Europskoj uniji", poručio je Plenković.

Pozvao je sve da jako pažljivo slušaju stvarne i realne informacije te da se zalažu za potporu žrtvi i poštivanje međunarodnoga prava. Po logici, rekao je, kakvu Milanović zagovara Hrvatska bi izgubila teritorij od 1991. do 1995. i ne bi nikada reintegrirala 1998. hrvatsko Podunavlje. "Sve dijametralno suprotno od onoga što je bilo naše povijesno iskustvo, sve ono što je donio Domovinski rat, što su izborili hrvatski branitelji. Analogija je sasvim jasna s Ukrajinom", ustvrdio je.

Ocijenio je da bi došlo do kraja međunarodnih odnosa i međunarodnog prava dopusti li se Rusiji i Vladimiru Putinu da nakon brutalne agresije na Ukrajinu na kraju izađe kao pobjednica s teritorijem.

Samo ćemo, pojasnio je, čekati nekog drugog bullyja koji će pogledati oko sebe ima li netko manji i slabiji kojeg će zgaziti, uzet mu teritorij, pobiti ljude, uništiti gradove i energetsku infrastrukturu. "To je onda kraj uređenog multilateralizma utemeljenog na međunarodnom pravu i to su ogromne razlike između Milanovića i nas", poručio je Plenković.

Ufam se, naglasio je u racionalno rasuđivanje hrvatskih ljudi jer ovo je sad jako zabrinjavajuće. "On govori o temi koja uopće nije dogovorena, nije odlučena, govori o tome što se spekulira kad bi, ako bi, niti se zna tko bi. Takve teze služe samo plašenju hrvatskih ljudi. Zbog takve retorike je cijela oporba postala njegov instrument i sluga. Nisu htjeli čuti v.d. zamjenika glavnog tajnika NATO-a. Malo mi je smiješno da Crna Gora šalje dva časnika u NSATU, a mi ne", kazao je premijer.



Europska unija će nastaviti podržavati Ukrajinu

Što se tiče Ukrajine, premijer je ponovio da se čeka inicijativa nove američke administracije, koju je Donald Trump najavljivao u predizbornoj kampanji.

Svi žele mir, pa i Ukrajinci, ali ne bilo kakav mir, rekao je i istaknuo da Europska unija želi pomoći Ukrajini te se zalaže za mirno i pravedno rješenje u skladu s međunarodnim pravom.

Europska unija će sigurno pomagati Ukrajini, financijski i vojno, dodao je Plenković i podsjetio da je za tu zemlju iz Europske unije namijenjeno 50 milijardi eura.

"Financijska i vojna potpora Ukrajini je snažna, ali ključno je da se privole Sjedinjene Američke Države da je nastave podržavati", ustvrdio je.

Hrvatska najmanje želi da Srbija ostane bez nafte

Predsjednik Vlade je rekao da je o suradnji JANAF-a i NIS-a razgovarao sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, istaknuvši da treba naći održivo rješenje za opskrbu Srbije naftom preko Jadranskog naftovoda, koje će biti dobro i za Janaf i za ekonomiju Srbije.

Dodao je da je Srbija devedeset pet posto ovisna o opskrbi nafte preko Hrvatske.

Kazao je da Hrvatska ima energetsku infrastrukturu kako bismo svoju geostratešku poziciju iskoristili za vlastitu energetsku sigurnost, ali i za sigurnost nama susjednih zemalja da također imaju diverzificiranu opskrbu energentima.

"Mislim da nikome nije u interesu da nitko, pa ni Srbija, ostane bez nafte i Hrvatska sigurno neće biti ta koja će biti predvodnik takve politike", poručio je premijer.

   

 

Pisane vijesti