- Objavljeno: 19.12.2024.
EU se zalaže za mirno i pravedno rješenje u Ukrajini, a Milanović politizira slanje hrvatskih vojnika u EUMAM i NSATU
Premijer Andrej Plenković danas je u Bruxellesu ponovio da hrvatski vojnici ne trebaju ići u Ukrajinu niti kroz EUMAM niti kroz NSATU, ustvrdivši da je riječ o politizaciji predsjednika Milanovića kojem je to i tema kampanje. Ufam se, naglasio je u racionalno rasuđivanje hrvatskih ljudi jer ovo je sad jako zabrinjavajuće. "On govori o temi koja uopće nije dogovorena i nije odlučena. Takve teze služe samo plašenju hrvatskih ljudi. Zbog takve retorike je cijela oporba postala njegov instrument i sluga", kazao je. Istaknuo je da Europska unija želi pomoći Ukrajini i zalaže se za mirno i pravedno rješenje u skladu s međunarodnim pravom.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi u Bruxellesu, gdje je po dolasku na sastanak Europskog vijeća dao izjavu za medije.Jučerašnji sastanak na vrhu EU - zapadni Balkan, premijer je ocijenio dobrim i otvorenim, kazavši da su raspravljali o trenutnoj poziciji svake od država koje nastoje ubrzati proces pridruživanja Europskoj uniji.
Naglasio je da je potvrđena snažna politička volja da se u ovom institucionalnom ciklusu naprave konkretni pomaci u pogledu procesa proširenja, ali i da svaka od Hrvatskoj susjednih država ispuni kriterije.
Europsko vijeće o Ukrajini, migracijama, jačanju civilne i vojne spremnosti EU-a te Bliskom istoku
Premijer je izvijestio i o temama današnjeg Europskog vijeća, kazavši da će se razmijeniti mišljenja s predsjednikom Volodimirom Zelenskim o stanju u Ukrajini, kao i o daljnjoj potpori toj zemlji.
Rekao je da je diplomatska potpora usmjerena na mirno rješenje situacije u Ukrajini, podsjetivši da ruska agresija traje sad već više od tisuću dana, a sve treba promatrati, ustvrdio je, i u svjetlu dolaska nove američke administracije predsjednika Donalda Trumpa.
Bit će riječi i o izvješću bivšeg finskog predsjednika Saulija Niinistöa o jačanju civilne i vojne spremnosti EU-a.
Jedna o tema bit će i migracije. Predsjednik Vlade je naglasio da su svi usmjereni na sprječavanje nezakonitih migracija prema Europskoj uniji i Scgengenu, gdje je ključnim ocijenio suradnju sa zemljama koje su izvori tih nezakonitih migracija, kao i s tranzitnim državama. Važnim smatra i jačanje unutarnjih mehanizama te sustavnu kontrolu na vanjskim granicama Europske unije.
Kazao je da će s novim predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom raspraviti i globalnu ulogu Europske unije, kao i situaciju na Bliskom istoku, posebice u Siriji.
Milanović plaši ljudi spekulacijama o slanju vojnika u Ukrajinu
Odgovarajući na pitanja novinara, premijer je ponovio da hrvatski vojnici ne trebaju ići u Ukrajinu niti kroz EUMAM niti kroz NSATU, ustvrdivši da je riječ o politizaciji predsjednika Milanovića kojem je to i tema kampanje.
"Ovo o čemu se trenutno špekulira u medijima bi došlo u varijanti da se postigne mirovno rješenje i da se na taj način pomogne čuvati mir", kazao je Plenković.
Podsjetio je da je Hrvatska na svojem teritoriju imala vojnike Ujedinjenih naroda. Naglasio je da naša zemlja godinama osigurava sigurnost u nizu država u svijetu, kazavši, primjera radi, da su hrvatski vojnici u Poljskoj, Kosovu, a godinama su bili i u Afganistanu.
"Umjesto da imaju retoriku da je Ukrajina žrtva, a Rusija agresor, oni govore o zaraćenim snagama. Sasvim je jasno da je njegov narativ isključivo proruski, vuče Hrvatsku pod ruske skute, dekredibilizira nas kao saveznika u NATO-u i reputacijski kao partnera u Europskoj uniji", poručio je Plenković.
Pozvao je sve da jako pažljivo slušaju stvarne i realne informacije te da se zalažu za potporu žrtvi i poštivanje međunarodnoga prava. Po logici, rekao je, kakvu Milanović zagovara Hrvatska bi izgubila teritorij od 1991. do 1995. i ne bi nikada reintegrirala 1998. hrvatsko Podunavlje. "Sve dijametralno suprotno od onoga što je bilo naše povijesno iskustvo, sve ono što je donio Domovinski rat, što su izborili hrvatski branitelji. Analogija je sasvim jasna s Ukrajinom", ustvrdio je.
Ocijenio je da bi došlo do kraja međunarodnih odnosa i međunarodnog prava dopusti li se Rusiji i Vladimiru Putinu da nakon brutalne agresije na Ukrajinu na kraju izađe kao pobjednica s teritorijem.
Samo ćemo, pojasnio je, čekati nekog drugog bullyja koji će pogledati oko sebe ima li netko manji i slabiji kojeg će zgaziti, uzet mu teritorij, pobiti ljude, uništiti gradove i energetsku infrastrukturu. "To je onda kraj uređenog multilateralizma utemeljenog na međunarodnom pravu i to su ogromne razlike između Milanovića i nas", poručio je Plenković.
Ufam se, naglasio je u racionalno rasuđivanje hrvatskih ljudi jer ovo je sad jako zabrinjavajuće. "On govori o temi koja uopće nije dogovorena, nije odlučena, govori o tome što se spekulira kad bi, ako bi, niti se zna tko bi. Takve teze služe samo plašenju hrvatskih ljudi. Zbog takve retorike je cijela oporba postala njegov instrument i sluga. Nisu htjeli čuti v.d. zamjenika glavnog tajnika NATO-a. Malo mi je smiješno da Crna Gora šalje dva časnika u NSATU, a mi ne", kazao je premijer.
Europska unija će nastaviti podržavati Ukrajinu
Što se tiče Ukrajine, premijer je ponovio da se čeka inicijativa nove američke administracije, koju je Donald Trump najavljivao u predizbornoj kampanji.
Svi žele mir, pa i Ukrajinci, ali ne bilo kakav mir, rekao je i istaknuo da Europska unija želi pomoći Ukrajini te se zalaže za mirno i pravedno rješenje u skladu s međunarodnim pravom.
Europska unija će sigurno pomagati Ukrajini, financijski i vojno, dodao je Plenković i podsjetio da je za tu zemlju iz Europske unije namijenjeno 50 milijardi eura.
"Financijska i vojna potpora Ukrajini je snažna, ali ključno je da se privole Sjedinjene Američke Države da je nastave podržavati", ustvrdio je.
Hrvatska najmanje želi da Srbija ostane bez nafte
Predsjednik Vlade je rekao da je o suradnji JANAF-a i NIS-a razgovarao sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, istaknuvši da treba naći održivo rješenje za opskrbu Srbije naftom preko Jadranskog naftovoda, koje će biti dobro i za Janaf i za ekonomiju Srbije.
Dodao je da je Srbija devedeset pet posto ovisna o opskrbi nafte preko Hrvatske.
Kazao je da Hrvatska ima energetsku infrastrukturu kako bismo svoju geostratešku poziciju iskoristili za vlastitu energetsku sigurnost, ali i za sigurnost nama susjednih zemalja da također imaju diverzificiranu opskrbu energentima.
"Mislim da nikome nije u interesu da nitko, pa ni Srbija, ostane bez nafte i Hrvatska sigurno neće biti ta koja će biti predvodnik takve politike", poručio je premijer.