- Objavljeno: 23.01.2025.
Europska unija se zalaže za mirno i pravedno rješenje u Ukrajini
Drugog dana boravka u Davosu, gdje se održava Godišnji sastanak Svjetskog gospodarskog foruma, predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na panelu "Ukrajinski doručak" u organizaciji Victor Pinchuk Fondacije i Jalta - Europske strategije. Na panelu su sudjelovali i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, predsjednik Latvije Edgars Rinkēvičs, predsjednik Poljske Andrzej Duda te ministri vanjskih poslova Norveške, Portugala i Estonije, bivši glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i Martin Schwab, osnivač Svjetskog gospodarskog foruma.
U svom izlaganju, premijer Plenković naglasio je da zadnjih nekoliko godina svjedočimo brutalnoj ruskoj agresiji na Ukrajinu, kao i herojskoj borbi ukrajinskog vodstva i naroda u obrani svojih domova i prava na slobodu.Kazao je i da se svi u Europskoj uniji zalažu za mirno i pravedno rješenje u Ukrajini, naglasivši da mirovno rješenje za Ukrajinu treba podrazumijevati teritorijalnu cjelovitost zemlje i temeljna načela i vrijednosti.
Naveo je da Rusija troši 40 posto svojih proračunskih izdataka, odnosno devet posto svog BDP-a na obranu, dodavši da imaju mogućnost beskonačnog novačenja regruta, bilo domaćih raštrkanih na dva kontinenta, ili pojačani sjevernokorejskim koji vode rat u Ukrajini. Kazao je i da trenutno ne postoji politička opozicija koja bi mogla ugroziti Vladimira Putina.
Podsjetio je i da je Putin izoliran zadnjih 11 godina te da samo nekoliko vođa na vlasti na zapadu imaju neku vrstu osobnog kontakta s njim, što je ocijenio važnim.
"To znači da ne postoji povjerenje ni povijest vjerodostojnog odnosa", poručio je Plenković.
Osvrnuo se i na Putinov narativ tijekom rata, kazavši da je u prvoj godini tvrdio da su Rusi i Ukrajinci jedan narod, u drugoj godini se sukobio s NATO-om, a u trećoj godini je želio stvoriti novi svjetski poredak. Dodao je da se sada njegova retorika vraća na prvu godinu rata, što je ocijenio opasnim.
Premijer smatra da je potrebno započeti razgovore jer, kako je rekao, Putin može biti strpljiv, a Rusi mogu izdržati režim sankcija.
"Ne vidim da je 15, 16 ili 26 paketa sankcija išta promijenilo u njihovom načinu razmišljanja, a to se događalo i u prošlosti", kazao je.
Europa treba biti za pregovaračkim stolom, ali glavni akter je Ukrajina
Slaže se, naglasio je, da je potrebno ojačati Ukrajinu koliko god je to moguće, a istovremeno se držati načela. Poručio je i da se ne smije dopustiti da kada god dođe do bilo kakvog sporazuma, to bude sporazum koji će zacementirati okupirane teritorije u neku vrstu zamrznutog sukoba i dati Rusiji izglede za novu priliku da napadne Ukrajinu.
Naglasio je da bi za pregovaračkim stolom trebala biti i Europa, no da bi Ukrajina trebala biti glavni akter.
"A ako pronađemo neku vrstu primirja, ono bi trebalo uključivati postupnu, mirnu reintegraciju okupiranih teritorija jer nitko ne želi još više žrtava", zaključio je premijer, podsjetivši na hrvatsko iskustvo mirne reintegracije okupiranih područja.
S predsjednikom Uprave AstraZeneca o daljnjoj suradnji
Na marginama Svjetskog gospodarskog foruma, predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je sastanak s predsjednikom Uprave AstraZeneca Michelom Demaréom. Poručio je na platformi X da je zdravstvena kriza COVID19 osobito pokazala važnost dostupnosti lijekova i cjepiva.
.jpg)
"Razgovaramo o daljnjoj suradnji usmjerenoj na modernizaciju i veću dostupnost zdravstvene usluge hrvatskim građanima", dodao je.
Snažno partnerstvo Hrvatske i Finske
Premijer se u Davosu susreo i s predsjednikom Finske Alexanderom Stubbom, s kojim je bilo riječi o globalnim sigurnosnim izazovima i važnosti daljnje potpore Ukrajini.
"Kao saveznice u okviru EU-a i NATO-a, nastavljamo graditi snažno partnerstvo i jačati gospodarsku suradnju", poručio je na X-u.
Pozdravljamo dogovor o oslobađanju talaca i prekidu vatre u Pojasu Gaze
Premijer je izvijestio da je s egipatskim premijerom Mostafom Madboulyjem razgovarao o bilateralnim odnosima Hrvatske i Egipta i stanju na Bliskom istoku.
"Pozdravili smo dogovor o oslobađanju talaca i prekidu vatre u Pojasu Gaze", naveo je Plenković i najavio skorašnji službeni posjet Egiptu, s ciljem jačanja suradnje u nizu područja.
"Na susretu s predsjednikom Vlade kurdistanske regije Iraka Masudom Barzanijem raspravili smo niz pitanja vezanih za regionalnu sigurnost", naveo je premijer Plenković na platformi X.
Mirovni dogovor treba predvidjeti reintegraciju okupiranih područja u ustavnopravni poredak Ukrajine
U izjavi za medije, premijer Plenković osvrnuo se na raspravu na panelu Ukrajinski doručak, razgovore o razvoju umjetne inteligencije te na bilateralne sastanke koje je imao u nastavku dana.
Govoreći o panelu Ukrajinski doručak, premijer je kazao kako je bio posvećen Ukrajini, novim okolnostima vezanim uz dolazak predsjednika Trumpa i izglednu inicijativu za postizanjem mira, za što je zainteresiran, kako mu je kazao u jučerašnjem razgovoru, i predsjednik Zelenski kao i ukrajinski narod.
Mir žele svi, dodao je premijer, i podsjetio na konzistentne poruke hrvatske Vlade - osuda ruske agresije i snažna potpora i solidarnost s Ukrajinom i politički i ekonomski i humanitarno i vojno.
"Ono što smo naglasili je da ne možemo prihvatiti da se nekakav dogovor ili o primirju ili o mirovnom sporazumu pretvori u dogovor koji bi uvažio činjenicu da je Rusila ili privremeno okupirala pa i anektirala dijelove teritorija Ukrajine. S takvim mirom neće biti zadovoljan nitko tko poštuje međunarodno pravo, sustav međunarodnih odnosa i temeljna načela poštivanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta međunarodno priznatih država, a Ukrajina to je", poručio je.
Stoga, upozorio je, treba paziti da se dogovorom o primirju ne bi, na dugi rok, ponovila situacija iz 2014. gdje su Krim, Donjecka oblast i Luhanska oblast ostali pod kontrolom Rusije i nisu integrirani u ukrajinski ustavnopravni poredak.
U međuvremenu je Putin ovom agresijom to proširio na još dvije oblasti Zaporošku i Hersonsku pa je sada pet ukrajinskih oblasti okupirano.
Stoga treba voditi računa da se mirovni dogovor postigne na način koji bi predvidio reintegraciju tih područja u ustavnopravni poredak Ukrajine.
S druge strane, dodao je, Rusija je i dalje u ratnoj ekonomiji, pri čemu 40 posto proračuna ide na obranu i sigurnost, a 9 posto BDP-a izdvaja se za obranu, uz neslućene kapacitete novačenja novih vojnika plus potporu sjevernokorejskih vojnika.
U toj situaciji svaka mirovna inicijativa treba uzeti u obzir tu realnost, istaknuo je predsjednik Vlade.
Kod razvoja umjetne inteligencije treba voditi računa da u fokusu ostane čovjek
Osvrnuo se i na raspravu o digitalnoj transformaciji, odnosno utjecaju utjecaja ubrzanog razvoja umjetne inteligencije na rast BDP-a u svim zemljama na svijetu. Istaknuo je da je mogućnost da do 2030. BDP naraste do 14 posto.
Podsjetio je da Vlada ima četiri prioriteta - demografska revitalizacija, zelena tranzicija, digitalna transformacija i obrazovanje.
Umjetna inteligencija je u sklopu digitalne transformacije, dodao je, i istaknuo u tom pogledu sjajne primjere hrvatskih kompanija koje su prepoznale te trendove i globalno se pozicionirale.
Utjecaj umjetne inteligencije treba gledati i kroz zakon na razini Europske unije od prošle godine, odnosno novu okvirnu konvenciju Vijeća Europe o umjetnoj inteligenciji, gdje je u fokusu čovjek i da razvoj umjetne inteligencije treba pomoći čovjeku, a ne da kroz nevjerojatno brz razvoj tehnologije dođemo u poziciju da je umjetna inteligencija u povlaštenom položaju.
O daljnjim ulaganjima u digitalnu transformaciju, kao i o izazovima razvoja i primjene umjetne inteligencije premijer Plenković razgovarao je danas i s Nickom Cleggom iz Mete.
.jpg)
Ogromni iskoraci u reformama vezanim za članstvo u OECD-u
Tijekom boravka u Davosu premijer Plenković sastao se i s glavnim tajnikom OECD-a Mathiasom Cormmanom s kojim je razgovarao o tijeku pregovora za hrvatsko članstvo u toj organizaciji.
Pridruživanje u OECD-u, podsjetio je, bila je odluka njegove Vlade još u 2017. godini, zajedno uz ulazak u Schengenski prostor, europodručje i Europski stabilizacijski mehanizam, što je u međuvremenu uspješno ostvareno.
Ispunjavamo reforme i vodimo pregovore, a taj bi proces trebao biti dovršen u proljeće iduće godine.
Tu su napravljeni ogromni iskoraci, naglasio je premijer, a jedan od važnih elemenata je i bolje korporativno upravljanje trgovačkim društvima u državnom vlasništvu, a zakon je trenutno u javnom savjetovanju i Vlada će ga uputiti Hrvatskom saboru na usvajanje.
Ranije danas premijer se sastao s Jaredom Cohenom iz Goldman Sachsa s kojim je razgovarao o snažnom gospodarskom rastu Hrvatske i A razini kreditnog rejtinga.
.jpg)
"Prioritet nam je nastaviti poticati rast stranih ulaganja. Istaknuli smo i potrebu daljnjeg razvijanja transatlantskog partnerstva, koje je važno za globalnu stabilnost i sigurnost,". poručio je na X-u nakon sastanka.
Na marginama Gospodarskog foruma predsjednik Vlade sastao se i s čelnim ljudima velikih kompanija.
.jpg)
S vodstvom skupine PPF i Philip Morris International razgovarao je o daljnjim investicijama u Hrvatsku i prilagodbi na izazove digitalne transformacije.

Inicijativa triju mora vrijedan je okvir za daljnju infrastrukturnu, prometnu i energetsku integraciju
Sastao se i s predsjednikom Atlantskog vijeća Frederickom Kempeom s kojim je razmijenio mišljenja o načinima jačanja transatlantskog partnerstva EU-a i SAD-a, kao i važnosti daljnje potpore Ukrajini, zajedno s naporima za postizanje pravednog i sveobuhvatnog mira, objavio je premijer nakon sastanka.
.jpg)
Naglasio je da će zajednički nastaviti promicati Inicijativu triju mora kao vrijedan okvir za daljnju infrastrukturnu, prometnu i energetsku integraciju.