Europska unija spremna dodatno se angažirati da se postigne dogovor o izbornom zakonu u BiH

Premijer Andrej Plenković kazao je da je Vijeće prihvatilo zaključke koji se odnose na BiH, a odobren je i Strateški kompas usvojen na sastanku ministara vanjskih poslova i europskih početkom tjedna. Posebno je važno, naglasio je, da je na prijedlog Hrvatske u dijelu koji se referira na Bosnu i Hercegovinu istaknuta ravnopravnost konstitutivnih naroda. Rekao je i da je u zaključcima dan vrlo jasan signal da je Europska unija spremna dodatno se angažirati na najvišoj razini s predstavnicima političkih stranaka u Bosni i Hercegovini da se postigne dogovor o izbornom zakonu.

Drugog dana boravka u Bruxellesu gdje sudjeluje na sastanku Europskoga vijeća. predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je izjavu za medije.

Novinare je izvijestio da je Vijeće nakon jučerašnje rasprave prihvatilo zaključke koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu, a odobren je i Strateški kompas usvojen na sastanku ministara vanjskih i europskih poslova početkom tjedna.

Kazao je da je Strateški kompas dokument koji daje okvir politike Europske unije na području obrane i sigurnosti i svih izazova s kojima je suočena Europa, ali i svijet u sljedećih sedam do osam godina.

Posebno je važno, naglasio je premijer, da je na prijedlog Hrvatske u dijelu koji se referira na Bosnu i Hercegovinu istaknuta i ravnopravnost konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.

Europska unija prepoznala ustavnu arhitekturu BiH

"Smatramo da je to jako dobro, da je na taj način cijela Europska unija prepoznala ustavnu arhitekturu Bosne i Hercegovine. I da će ta činjenica, uz zaključke koje je Hrvatska predložila, a Vijeće danas usvojilo, pomoći da u ovoj završnoj fazi kada svi radimo napore da se postigne politički konsenzus o ograničenoj ustavnoj reformi i o reformi izbornoga zakona u Bosni i Hercegovi biti poticaj svim liderima u Bosni i Hercegovini, osobito bošnjačkih i hrvatskih političkih stranka na teritoriju Federacije, da se učine napori za postizanje kompromisa budući da su oni vitalni za stabilnost i za funkcionalnost Bosne i Hercegovine", kazao je Plenković.

Predsjednik Vlade rekao je da je u zaključcima vrlo jasno dan signal da je Europska unija spremna dodatno se angažirati na najvišoj razini s predstavnicima političkih stranaka u Bosni i Hercegovini da se postigne dogovor o izbornom zakonu.

"Ovo je konstruktivan doprinos Hrvatske, prijateljski napor, napor zemlje koja ima tisuću kilometara granice s Bosnom i Hercegovinom, koja je bila u Washingtonu, u Daytonu, kojoj su Hrvati konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini i koja dobrosusjedski i dobronamjerno radi i ovaj napor kako bi cijela Europska unija iskoristila ovaj trenutak i dala još malo poticaja da se pronađe rješenje koje će omogućiti stabilnu i funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu, u kojoj se svi dobro osjećaju i u kojoj su tri naroda ravnopravna, a naravno i svi ostali", kazao je Plenković.

Snažan poticaj liderima u BiH

Čini mi se, dodao je, da smo i sa zaključcima u ponedjeljak i sa sinoćnjom raspravom gdje sam bio uvodničar i gdje je jako puno kolega interveniralo, dobili paket u dva koraka koji je snažan poticaj liderima u Bosni i Hercegovini da ulože još malo napora kako bismo ostvarili cilj i kako bi zemlja funkcionirala dobro na dobrobit svih njenih građana.

Na pitanje da su Dragan Čović i predstavnici hrvatskoga naroda u Domu naroda Bosne i Hercegovine glasovali protiv sankcija Rusiji, predsjednik Vlade je rekao da su oni to odmah objasnili. Kazao je da političari Bosne i Hercegovine polako dolaze u fazu izborne kampanje.

"Koliko shvaćam, bio je jedan od njihovih zastupnika iz SDP-a koji je sam od sebe pokrenuo inicijativu da baš on bude glavni inicijator politike na razini BiH kako se uskladiti s režimom sankcija Europske unije prema Rusiji. Ovdje je bila jedina utakmica tko je taj koji će to podržati", pojasnio je Plenković.

Hrvati su, mislim tu na HDZ Bosne i Hercegovine, dodao je, vrlo jasno podržali cijeli paket restriktivnih mjera koje Europska unija usvaja prema Rusiji, a danas će na pressici sve to ponovno objasniti.

"Moramo prije skakanja u zaključke sve detaljno ispitati. Da je i nama to bilo, ne bih ni ja dao da mi netko iz oporbe diktira ključni politički tempo glavnih tema u našem Saboru. To je kao kada meni na sastanak dođu oni iz oporbe i kažu da mi radimo PR. Oni sebi rade PR. Za BiH je važnije ovo što se dogodilo danas", ustvrdio je Plenković.

Na upit je li na sastanku bilo rezervi Nizozemske i njemačke, premijer je odgovorio:

„Samo Nizozemska ima tu cijelu liniju“, rekao je i pojasnio da Nizozemska isključivo voli govoriti o onome što se tiče jednakosti svih građana.

„Temeljni problem šire međunarodne zajednice, ne samo njih, je da ne razumiju kontekst BiH toliko dobro kao što ga mi razumijemo“, rekao je Plenković.

Hrvatska nametnula temu Bosne i Hercegovine

Premijer je istaknuo da je Hrvatska nametnula temu Bosne i Hercegovine.

„Sjetite se kad je BiH bila tema Europskog vijeća, skoro nikad. Nametnuli smo je u ključnom trenutku. U svjetlu ruske agresije na Ukrajinu, u svjetlu velikih sigurnosnih izazova, u svjetlu činjenice da živimo uz jugoistok Europe gdje u trenutku može biti nekakav sigurnosni problem“, kazao je i dodao: „Zato smo rekli svim partnerima da je sada trenutak da se cijela EU vanjskopolitički angažira da napravi dodatni pritisak i poticaj kako bi se postigao dogovor o tim limitiranim izmjenama Ustava i izbornom zakonu i taj način omogući normalno funkcioniranje zemlje“.

Predsjednik Vlade naglasio je da „to sviđaju li se nekom ili ne sviđaju konstitutivni narodi ne mijenja činjenicu da su oni temelj ustava BiH“.

Na upit o nerazumijevanju međunarodne zajednice o problemu BiH, premijer je kazao da tu ima mnogo razloga:

„Kao što mi tumačimo ono što smatramo da je i da je pravedno i da je istinito, tako ima i drugih koji tumače stvari na svoj način. Oni koji su dalje od našeg dijela Europe i BiH nemaju institucionalno znanje i nemaju dovoljno godina da se sjete kako smo živjeli 90-tih godina, što je bila velikosrpska agresija. Kako godine prolaze, dolaze ljudi koji ovo znaju iz druge ruke, knjiga, promemorija, brifinga, koji nikakve veze s onim što je tada bilo nemaju i ne znaju“, kazao je i dodao da je svjestan tog problema te da zato tumači stanje u BiH.

Želimo obnoviti savezništvo Hrvata i Bošnjaka

Na komentare o savezništvu Hrvata u BiH s Dodikom, premijer je rekao da nitko nije pokrenuo to pitanje te da je sadašnja namjera obnoviti savezništvo Hrvata i Bošnjaka.

„To je ono što mi sad radimo, moja uloga danas ovdje kao predsjednika hrvatske Vlade je relaksirati tenzije između Hrvata i Bošnjaka, obnoviti povjerenje, partnerstvo i savezništvo“, rekao je Plenković i nastavio: „Dogovor se treba postići, treba se vratiti povjerenje i samo tako, kad se to napravi, svi će to honorirati, ali taj dogovor treba biti pravedan“.

Ne može biti, istaknuo je, da ostane na onom na čemu smo sada, pa da Hrvati imaju osjećaj da su marginalizirani, da im drugi narod u Federaciji bira predstavnike, da ne može netko tko je predsjednik u predstavništvu Hrvata baš nikad povući pitanje vitalnog interesa hrvatskog naroda, pa to nije normalno.

Hrvatska je tu da pomogne BiH, da uzme pod ruku pa da idemo skupa prema Europi što brže možemo

Predsjednik Vlade naglasio je da je namjera Hrvatske prema Bosni i Hercegovini dobronamjerna.

„Naša je namjera prema cijeloj BiH jako dobronamjerna, izrazito dobronamjerna. Ponavljam radi naših prijatelja u BiH, da razumiju, Hrvatska je tu da pomogne i ubrza, da uzme pod ruku pa da idemo skupa prema Europi što brže možemo, ekonomski, financijski, socijalno, prometno, investicijski, ali hajmo riješiti ova prethodna pitanja“, naglasio je Plenković i nastavio:

„Ne tražimo nešto što nije postojalo, želimo se samo vratiti na ono što su ljudi koji su omogućili da dođe, nakon Washingtona do Daytona, tada dogovorili.

Premijer je istaknuo da smo sad u momentu kada trebamo još neko vrijeme da se ostvari politički dogovor.

„Kada se napravi politički dogovor, onda je to bitno, posebno važno u kontekstu krize ruske agresije u Ukrajini, jer ako postoji neko trusno područje u Europi gdje se za tren može nešto destabilizirati, to je nama susjedno područje“, upozorio je.

Istaknuo je da je cilj bio Bosnu i Hercegovinu sada nametnuti kao odvojenu temu.

„Sad je moment da o tome govorimo, a ne kad prođu rokovi i kad se više ne bude imalo što napraviti. Svi, pa i ja, želimo stabilnost u regiji i u drugim zemljama, da dio jugoistoka Europe i zemalja zapadnog Balkana bude stabilan, da ispunjava kriterije i da ide prema Europskoj uniji, to je jasno, to svi hoće, ali treba nešto malo napraviti i zaslužiti“, zaključio je premijer.



Pisane vijesti