- Objavljeno: 14.11.2007.
Govor predsjednika Vlade RH dr. Ive Sanadera na 15. tradicionalnom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji
Dame i gospodo,
Hrvatsko gospodarstvo se danas, upravo pri kraju ovog mandata Vlade, nalazi u uzletu kakav nije zabilježen od stvaranja hrvatske države. Statistike i sva izvješća pokazuju da naše gospodarstvo bilježi razdoblje značajnog i održivog rasta. Gospodarski pokazatelji potvrđuju da je Hrvatska pokrenuta, a to ističu svi objektivni promatrači i Europska komisija.
Posao naravno nije završen, ali je neosporno da je danas Hrvatska uspješna priča. Hrvatska, koja je prije samo šesnaest godina nastala u teškim mukama, danas služi drugima za primjer. To nije samo naša procjena, nego se takve ocjene mogu iščitati iz posljednjeg izvješća Europske komisije.
Stopa gospodarskog rasta dosegnula je 6,8 posto uz stalni rast plaća i mirovina. Veća gospodarska aktivnost je dovela do stvaranja 129 tisuća novih radnih mjesta, a nezaposlenost je smanjena na povijesno najnižu razinu. Razvoj infrastrukture jasno je vidljiv u svim dijelovima zemlje. Naš obrazovni sustav unapređuje dosadašnje standarde. Stali smo na kraj visokom fiskalnom deficitu i rastu vanjskog duga državnog sektora, dok smo istovremeno osigurali rast gospodarstva i povećanje sredstava za socijalnu politiku, obrazovanje, zdravstvo i mirovine.
Pred nam su i dalje mnogi izazovi, ali ih nećemo uspješno riješiti ako ne priznamo stvarni napredak naše zemlje. Temelji su postavljeni i na njima gradimo još bolju Hrvatsku!
Hrvatska može biti najdinamičnije gospodarstvo u regiji, te svim svojim građanima može osigurati životni standard koji će se postupno ali sigurno približavati europskoj razini.
Međutim, daljnji razvoj ovisi o nastavku gospodarske politike koja neće uvesti nove poreze, neće povećati fiskalni deficit i neće ugroziti standard hrvatskih građana većom inflacijom. Zauzimat ćemo se protiv plutajućeg tečaja i deprecijacije kune.
Kako bi u potpunosti iskoristili naš potencijal moramo nastaviti s konzistentnom gospodarskom politikom i izbjegavati kratkoročne intervencionističke poteze.
Ukratko ću istaknuti ključne ciljeve gospodarske politike koja je Hrvatskoj potrebna u idućem razdoblju:
- Dodatno ćemo unaprijediti uvjete poslovanja jer poduzetništvo stvara nova i bolje plaćena radna mjesta.
- Nastavit ćemo izgradnju moderne infrastrukture koja će koristiti svim hrvatskim krajevima. Idemo dalje s izgradnjom cesta, željeznica, plovnih puteva, vodovoda i planom plinofikacije.
- Nastavit ćemo ulagati u naše ljude, te svima pružiti mogućnost školovanja pod jednakim uvjetima, a nezaposlenima osigurati programe prekvalifikacije i dopunskog obrazovanja.
- Nastavit ćemo s fiskalnom prilagodbom prema uravnoteženju proračuna i osnažiti privatni sektor, koji je motor zdravog gospodarstva.
- U potpunosti ćemo iskoristiti i moramo iskoristiti sve koristi od budućeg članstva u Europskoj uniji i NATO savezu.
Poduzetništvo
Naš je cilj još intenzivniji razvoj poduzetništva i stvaranje povoljnih poduzetničkih uvjeta kroz usklađenu politiku u području obrazovanja, znanosti, smanjivanja troškova poslovanja, jačanju institucija i osnaživanju investicijskog povjerenja.
U sadašnjem mandatu smo uravnoteženom ekonomskom politikom ojačali ukupno investicijsko povjerenje, što se ogleda i u prilivu stranih direktnim investicija u prvom polugodištu većem od 2 milijarde eura. Smanjili porezna opterećenja poduzećima ukidanjem poreza na dividendu, radom HITRO.hr servisa ubrzali smo i pojeftinili osnivanje poduzeća, a projektima e-Hrvatske pojednostavili poslovanje i komunikaciju s državnom upravom. Osnivanjem 289 poduzetničkih zona omogućili smo kvalitetne uvjete poslovanja, a izgradnjom infrastrukture osigurali jednostavniji i jeftiniji protok roba i općenito otvorili nove poslovne perspektive za poduzetnike u svim našim krajevima. U novom mandatu još će odlučnije raditi na jačanju poduzetničkih uvjeta i konkurentnosti našeg gospodarstva. Zato u novom mandatu nećemo uvoditi nove poreze ni poduzećima niti građanima, jer je uvođenje novih poreza nespojivo s povećanjem konkurentnosti i smanjivanjem troškova poslovanja.
U novom mandatu ćemo isto tako:
- dovršiti privatizaciju i osnovati investicijske fondove u koje ćemo prenijeti državne udjele u poduzećima i nekretninama radi njihova uvrštenja na burzu
- Nasuprot prijedlozima za oporezivanje tržišta kapitala i njegovo rušenje već u početnoj fazi razvoja, moja će Vlada razvijati tržište kapitala i koristiti inicijalne i sekundarne ponude na tržištu kapitala kao temeljnu metodu privatizacije u svim slučajevima gdje to rezultati poslovanja omogućavaju
- oslobodit ćemo poduzetnike plaćanja zdravstvenog doprinosa za zapošljavanje mladih radnika tijekom prve godine zaposlenja, pri čemu će mladi radnici zadržati sva prava iz zdravstvenog osiguranja. Želimo potaknuti poslodavce na zapošljavanje mladih radnika jer su mladi i obrazovani radnici jamstvo inovativnosti i fleksibilnosti gospodarstva.
- Nastavit ćemo smanjivati troškove poslovanja širenjem elektronske dostupnosti javnih usluga. Proširit ćemo mogućnosti elektronske komunikacije s državnom upravom s ciljem dosezanja europskog standarda.
- Napravit ćemo registar svih neporeznih naknada koje plaćaju poduzetnici. Mnoge od ovih naknada su u domeni odlučivanja lokalne samouprave i njihovu visinu ne možemo i ne želimo zadirati. Međutim, želimo poduzetnicima na jasan i transparentan način omogućiti uvid u ukupne troškove poslovanja.
- dovršit ćemo reformu pravosuđa, ubrzati sudske postupke i na taj način osnažiti investicijsko i poslovno povjerenje i osigurati zaštitu vjerovnika.
- ojačati ćemo profesionalnost i stručnost državne administracije zbog čega ćemo neposredno nakon formiranja nove vlade sve dužnosnike razine pomoćnika ministra izabrati na javnom natječaju, te će oni prestati biti dužnosnici koje imenuje Vlada.
- dovršiti ćemo izgradnju poduzetničkih zona i zaokružiti njihov broj na 400
- poticati ćemo razvoj klastera za učinkovitiji razvoj proizvodnje i izvoza
Infrastruktura
U sadašnjem smo mandatu pokrenuli niz značajnih projekata za ravnomjerni razvoj svih krajeva Hrvatske. Potrebno je naglasiti kako, za razliku od prijašnjih vremena, uspjeli smo realizirati velike infrastrukturne projekte bez povećanja fiskalnog deficita. To znači da smo sada u boljoj poziciji da nastavimo s ambicioznijim razvojnim programima.
Među takvim projektima je izgradnja nizinske pruge od Rijeke do granice s Mađarskom, izgradnja kanala Sava-Dunav, kao i plinovod prema Dalmaciji s pripadajućom regionalnom plinovodnom mrežom.
Autoceste – Zagreb-Rijeka, Split-Ploče-Dubrovnik, Koridor VC, Zagreb-Sisak.
Svaki od ovih projekata otvorit će nove razvojne perspektive za županije u kojima će biti realiziran. Izgradnja pruge do Rijeke skratit će vrijeme putovanja do Zagreba sa sadašnjih 3,5 sati na 45 minuta, a Luka Rijeka moći će se konačno pozicionirati kao glavna trgovačka luka za zemlje Srednje i Istočne Europe.
Energetika
Nova Vlada će u nadolazećem razdoblju posvetiti posebnu pozornost sektoru energetike. U svjetlu novijih kretanja na tržištu naftnih derivata, te vodeći računa o dugoročnoj potrebi osiguranja dostatne opskrbe energetskih izvora, valja ojačati samodostatnost Hrvatske u tom sektoru. U tom kontekstu važno postaje pitanje biogoriva, ne samo kao nadopuna postojećim klasičnim izvorima i način ispunjavanja europskih direktiva o udjelu biogoriva, već primarno kao način povezivanja poljoprivredne, ratarske proizvodnje i potrošnje goriva. To bi trebalo imati značajan pozitivan utjjecaj na primarno Slavoniju, pospješiti organizaciju proizvodnje, te značajnije povećati blagostanje žitelja tog dijela Slavonije kroz rast cijena njihova najvrijednijeg resursa, poljoprivrednog zemljišta.
Kapitalno, infrastrukturno opremanje prostora za poljoprivrednu proizvodnju, te povećanje ponude poljoprivrednih proizvoda u novom mandatu trebaju postati prioritet u poboljšanju infrastrukturne opremljenosti gospodarstva. U tom kontekstu ćemo jačati ulogu Agencije za upravljanje poljoprivrednim zemljištem, koja će imati ulogu okrupniti, pripremiti infrastukturu te realizaciju investicijskih projekata u poljoprivredi.
Društvo znanja
Također, želim istaknuti da moramo nastaviti ulagati i u naše ljude. Stoga sam ponosan što je moja Vlada postavila kao prioritet obrazovanje na svim razinama. Naime, dugoročni razvoj i povećanje životnog standarda nisu mogući bez ulaganja u obrazovanje naših ljudi. Stoga u idućem mandatu želimo ići dalje.
- ustrajat ćemo na provedbi Bolonjskog procesa kako bismo stvorili sustav visokog obrazovanja primjeren potrebama gospodarstva i jednak kvaliteti visokog školstva u razvijenim zemljama;
- povećat ćemo mogućnosti stipendiranja,
- dovršit ćemo izgradnju sveučilišnih kampusa,
- uvest ćemo državnu maturu kako bi postigli ujednačenu kvalitetu srednjoškolskog obrazovanja,
- osigurat ćemo uvjete za uvođenje obvezne srednje škole,
- dokinut ćemo u cijelosti treću smjenu u osnovnim školama i stoga ćemo izgraditi više od 250 školskih objekata,
- jačat ćemo primjenu informacijske tehnologije u obrazovanju kako bismo ujednačili kvalitetu obrazovanja, mogućnost pristupa obrazovanju u svim dijelovima naše države isto kao i mogućnost povezivanja sa stranim obrazovnim institucijama.
Ulaganje u obrazovanje nije samo za mlade, već se odnosi i na one građane koji su nezaposleni. Oni zaslužuju da im se pomogne u dobivanju adekvatnog posla i stoga namjeravamo provoditi trajne programe prekvalifikacije, dopunskog obrazovanja i računalnog opismenjavanja.
Fiskalna politika
Dame i gospodo,
Na početku mandata naslijedili smo fiskalni deficit od 6,3 posto bruto domaćeg proizvoda, s mnoštvom financijskih operacija koje nisu čak bile ni zabilježene u proračunu.
Stoga smo savjesno i odgovorno vodili politiku kojom smo uredili javne financije, povećali fiskalnu transparentnost i povećali učinkovitost trošenja sredstava poreznih obveznika. Na kraju našeg sadašnjeg mandata, fiskalni deficit će u 2007. biti smanjen na 2,6 posto BDP-a.
S druge strane, stopa gospodarskog rasta dosegnula je već sada 6,8 posto i u narednom razdoblju postići ćemo prosječni rast od 7 posto. To nam omogućava da nastavimo s razvojem infrastrukture, ulaganjima u obrazovanje i podizanjem javnih usluga na višu razinu, a sve to u kontekstu održive politike uravnoteženog proračuna.
U tom se pogledu ne slažem s prijedlozima rivala s ljevice koji sugeriraju da se srednjoročno može održati deficit od 6 posto. Vrlo je jednostavno povećati deficit, ali kasnije su potrebni veliki šokovi za gospodarstvo da se situacija dovede u red. Osim toga, politika povećanja deficita dovela bi do znatno veće stope inflacije. Time se uglavnom nagrađuju špekulanti, a kažnjavaju obični građani koji žive od svoje plaće.
Isto tako visoka razina deficita znači i veće zaduživanje države koje će nedvojbeno imati negativne posljedice na kretanja javnog i vanjskog duga. Želimo li dodatno zadužiti naše buduće naraštaje? Naravno da NE.
Vanjski dug
Kada sam već spomenuo vanjski dug, želim istaknuti da je moja Vlada svjesna nužnosti smanjivanja vanjskog duga i to svih njegovih segmenata. Vanjski dug nije problem od jučer niti će se riješiti preko noći, već je potrebno to pitanje rješavati sustavno i u fazama. U tom pogledu, želim naglasiti kako smo u ovom mandatu uspješno obavili prvu fazu, to jest doveli smo u red državne financije, smanjili smo fiskalni deficit i smanjili smo vanjski dug državnog sektora.
Također smo povećali rast gospodarstva, što nam omogućava uredno servisiranje duga. Međutim, ne smijemo se ovdje zaustaviti već moramo ići dalje. U narednom razdoblju ćemo stoga dodatno povećati proizvodnju i konkurentnost našeg gospodarstva, nastavit ćemo s razvojem domaćeg financijskog tržišta i tako ćemo stvoriti bolje uvjete za smanjivanje vanjskog zaduživanja privatnog sektora.
Jasno je da se jedino kombinacijom fiskalnom i monetarnom politikom može riješiti pitanje vanjskog duga, time da se Vlada ne smije i neće miješati u ovlasti Hrvatske narodne banke. Međutim, važno je da Vlada ne bude dio problema, što bi se dogodilo ako se vratimo u doba visokog deficita.
Iako ukupni inozemni dug zemlje raste, u posljednjih nekoliko godina primjetan je trend usporavanja njegova rasta. Tako je međugodišnji rast inozemnog duga usporen s 31,3% u 2003. na 13,4% u 2006. godini, odnosno na 12,7% u kolovozu 2007. godine. Udio države u ukupnom inozemnom dugu smanjen je s 33,0% u 2003. na 22,8% u 2006. godini, odnosno na 21,4% ukupnog inozemnog duga u kolovozu ove godine.
Hrvatska Vlada je već dvije i pol godine posvećena provedbi fiskalne prilagodbe kojom je proračunski deficit smanjen sa 6,2% BDP-a u 2003. na 3,0% BDP-a u 2006. godini pri čemu se u 2007. planira dodatno smanjiti deficit na 2,6% BDP-a.
Europske integracije
Dakle, ne smanjujemo mi deficit zbog EU-a, već zbog toga što je to u našem najboljem nacionalnom interesu. Međutim, točno je da bi eventualna politika povećanja deficita dovela do zastoja u našem putu prema Europskoj uniji. Ja smatram da je ključno bez zastoja ući u Europsku uniju kako bi imali društveno i gospodarski jaku i uspješnu Hrvatsku!
Dokazano je u svim slučajevima novih članica da su prednosti punopravnog članstva omogućile brži razvoj i povećani životni standard građana. Europska unija nije samo liberalizirano tržište, već je više od toga. Posebice srednjim i manjim državama, EU pruža okvir za razvoj u kojemu će se zaštiti okoliš, te interesi radnika i potrošača.
Stoga ne mogu prihvatiti argument koji je u ponedjeljak iznio gospodin Mimica u ime SDP-a da bi Hrvatska morala odgoditi članstvo u Europskoj uniji kako bi izbjegli uvođenje zahtjevne europske standarde. Takav je pristup potpuno promašen u svakom pogledu.
(U ovom segmentu se potpuno slažem s predsjednikom Republike, koji je u poslanici prigodom raspisivanja izbora jasno kazao kako Hrvatska treba Vladu koja će bez odgađanja uvesti zemlju u Europsku uniju i NATO).
Odgodom ulaska u EU bi se poslala vrlo štetna poruka ne samo partnerima u Europi već i svim stranim i domaćim ulagačima koji očekuju naš skori ulazak u Uniju. Takve poruke kao što su odgoda EU-a, odbijanje investitora iz pojedinih susjednih država, povratak u razdoblje visokog deficita nažalost ugrožavaju stečeno povjerenje u hrvatsko gospodarstvo.
Što je najgora, to bi značilo da ni mi sami ne vjerujemo našem gospodarstvu. Činjenica je da će se reforme nastaviti i nakon ulaska u EU, te da se neće odmah liberalizirati sva područja ekonomije, već ćemo s Europskom unijom dogovoriti prijelazne rokove, a za prilagodnu ćemo koristiti pogodnosti europskih fondova.
Želim biti potpuno jasan. Moja Vlada neće odgoditi datum ulaska Hrvatske u organizaciju koja je svojim članicama donijela najduže razdoblje mira i napretka u povijesti Europe.
Novi mandat
Dame i gospodo,
Gospodarska pitanja zasigurno zaslužuju veću pažnju od nekih drugih tema koja su bila postavljena u posljednja dva tjedna. Naime, na biračima je sada pravo i odgovornost da odluče kakvu gospodarsku politiku žele u narednom razdoblju.
Mislim da se upravo na gospodarskim programima vide supstancijalne razlike između dvije različite koncepcije vladanja. S jedne strane se nudi varijanta državnog intervencionizma, koji možda kratkoročno pruža privid rješenja, ali dugoročno značajno povećava probleme. To je opcija koja više vjeruje političkim odlukama državnog aparata nego privatnom sektoru i građanima.
Ja odbijam lažnu dilemu između uspješne tržišne ekonomije i jakog društva. Smatram da gospodarski i društveni razvoj su dvije strane iste medalje. Vjerujem hrvatskom čovjeku i smatram da uloga države nije da odlučuje umjesto građana, nego da privatnom sektoru i civilnom društvu omogući razvoj svih potencijala.