- Objavljeno: 21.02.2025.
S obzirom da po zakonu građani moraju primati plaću na bankovni račun, a da za vođenje tih računa banke diskrecijski određuju naknade, izmjenama zakona o usporedivosti naknada, sukladno i ranijim najavama, građanima će se omogućiti besplatni račun za redovna primanja, kao i besplatan osnovni račun, najavio je Primorac, koji je predstavio strateški okvir za razvoj tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj 2025. - 2030.Kada je riječ o besplatnom računu za redovna primanja, naknada se neće smjeti naplatiti za uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja takvog računa za plaćanje, uslugu internetskog ili mobilnog bankarstva, što znači da će jedna od tih usluga morati biti besplatna, za uslugu koja omogućuje polaganje novčanih sredstava na takav račun, izuzev obrade kovanog novca, zatim priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, za uslugu izdavanja i korištenja debitne kartice, kao i za uslugu izvršenja plaćanja debitnom karticom, pobrojao je Primorac.
Tu je i besplatno podizanje gotovog novca na šalteru ili na bankomatu, a za umirovljenike i osjetljive skupine besplatno podizanje će morati biti uvedeno u oba slučaja, rekao je.
Poslovanje banaka nije ugroženo i nema potrebe za povećavanje naknade za pojedine usluge
Izjavio je da banke već neko vrijeme povećavaju naknade za pojedine usluge ili najavljuju da će to učiniti. No, smatra da trenutna situacija nije takva da ih na to primorava, odnosno da njihovo poslovanje nije ugroženo pa da ih moraju povećavati.
"Trenutak u kojem su pojedine banke odlučile podizati naknade ili najavljivale da će to učiniti je nešto što je neprihvatljivo i o tome razgovaramo s bankama otkad sam ja došao u ministarstvo", izjavio je Primorac.
Rekao je i da su predstavnicima banaka pojašnjene mogućnosti implementacije pojedinih alata, od njih je traženo da ne povećavaju naknade pa je zadovoljan što su neke povukle takve najave. Nada se da će to učiniti i ostale.
"Neovisno o tome, sada imamo i besplatan račun za redovna primanja, pratit ćemo i dalje situaciju, postoji još alata i instrumenata, a bude li trebalo ići ćemo i dalje", poručio je Primorac.
Potvrdno je odgovorio na pitanje znači li to, kada zakon stupi na snagu, da će građani moći doći u banku i zatražiti besplatan račun, a da će banke to biti obvezne ponuditi.
Sedmi krug upisa trezorskih zapisa za građane
S današnjim danom, 16.057 građana je upisalo trezorske zapise u vrijednosti 471,5 milijuna eura, izvijestio je Marko Primorac, koji je najavio da će idući tjedan biti predstavljeno i novo izdanje "narodne" obveznice.
Novi, sedmi krug upisa trezorskih zapisa za građane, u zadnje nešto manje u dvije godine, započeo je u ponedjeljak, 17. veljače i traje do ponedjeljka, 24. veljače do 11 sati. Ciljani nominalni iznos koji se želi prikupiti je 800 milijuna eura, godišnji prinos iznosi 2,6 posto, a može se ulagati u "trezorce" ročnosti od 364 dana.
Datum izdanja trezorskih zapisa je 27. veljače 2025., datum dospijeća 26. veljače 2026., minimalni iznos upisa po ulagatelju iznosi 1.000 eura, pri čemu se "trezorci" kupuju uz popust, pa minimalni iznos ulaganja za jedan trezorski zapis iznosi 974,73 eura. Tako će građani po dospijeću dobiti tisuću eura za jedan zapis, što znači da će na jednom trezorskom zapisu dospijeća za godinu dana zaraditi 25,27 eura, manje no što je to bilo u ranijim izdanjima.
I u ovom izdanju moguće je reinvestiranje, što znači da je namiru novog izdanja moguće podmiriti raspoloživim sredstvima koja dospijevaju 27. veljače ove godine, na temelju izdanja "trezoraca" iz veljače 2024. godine. Prema Primorčevim riječima, to je do sada učinilo 3.403 ulagatelja, u vrijednosti 241,3 milijuna eura.
Novo izdanje "narodne" obveznice
I ovaj put za građane postoje dva kanala upisa - putem poslovnica Fine te digitalne platforme e-riznica. Tako, od ukupnih 471,5 milijuna eura, iznos "trezoraca" upisanih na šalteru doseže 276,5 milijuna eura, a putem interneta 195,1 milijun eura, izvijestio je ministar financija.
Najavio je i da će idući tjedan biti predstavljeno novo izdanje "narodne" obveznice, s obzirom na dospijeće obveznice izdane u ožujku 2023. godine, kada je građanima prvi put omogućeno ulaganje u državne vrijednosne papire.
I tu će postojati opcija reinvestiranja, za sve one građane koji žele obnoviti svoje ulaganje u državnu obveznicu, ponovno na isti rok dospijeća", rekao je Primorac.
Možemo si priuštiti povećanje izdavanja za obranu
Između ostalog, Primorac je odgovorio i na pitanje novinara o tome da pojedine europske zemlje najavljuju podizanje ulaganja u obranu, te koliko je realan u nekim krugovima proklamiran cilj o izdvajanjima za obranu u visini pet posto BDP-a.
"Vidjet ćemo što će se događati. Situacija na geoekonomskoj i geopolitičkoj sceni nije jednostavna. Vidite i sami da smo svjedoci određenih događaja koje možda nismo očekivali i za koje je potrebno pronaći primjerene odgovore", izjavio je.
Rekao je i da se o tome nekidan raspravljalo u Bruxellesu na sastanku ministara financija država članica EU-a, a da su mišljenja o tome doista podijeljena. Međutim, kada je riječ o Hrvatskoj, istaknuo je, fiskalna i financijska pozicija je doista takva da možemo priuštiti povećanje izdavanja i u obranu, pa čak i u kratkom roku.
"U to ne treba nitko sumnjati, tu nema nikakve dileme, za razliku od možda nekih drugih članica EU-a, koje nemaju toliko dobru fiskalnu poziciju", izjavio je Primorac.
Stoga, ukoliko bude potrebe za povećanjem izdvajanja za obranu, mi tu kapaciteta imamo te građani mogu biti potpuno mirni, poručio je.
Izvor: Hina / Vlada
