Horvat: Kontinuirano rasterećujemo gospodarstvo u cilju jačanja konkurentnosti i poboljšanja poduzetničke klime

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat gostovao je u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" u kojoj je, između ostalih tema, govorio i o Akcijskom planu rasterećenja gospodarstva u 2019. koji sadrži 314 mjera s predviđenim rasterećenjima od 626,74 milijuna kuna.

Kada je riječ o administrativnim rasterećenjima, istaknuo je da je unutar Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta formirana služba koja se bavi poboljšanjem poduzetničke klime.

"Unutar službe funkcioniraju dva segmenta - jedan koji mjeri i predlaže administrativna rasterećenja, te drugi koji prati provedbu mjera", pojasnio je.

Poručio je da je ovaj 3. akcijski plan rasterećenja gospodarstva  kontinuitet politika Vlade u stvaranju boljeg i kvalitetnijeg poduzetničkog okruženja. Podsjetio je da je akcijski plan rezultat niza razgovora i sastanaka s predstavnicima realnog sektora, čiji su mnogobrojni prijedlozi prihvaćeni.

"Siguran sam da će, kako se mjere tijekom godine budu ukidale, poduzetnici vidjeti benefite. Poduzetnici moraju osjetiti da se u poboljšanju poslovanja događaju koraci kojima ne samo središnja država, već i lokalna administracija, želi stvoriti što je manje moguće prepreka kako bi se moglo potvrditi da je hrvatsko gospodarstvo konkurentno gospodarstvima u našem okruženju", ocijenio je.

Sinergija s realnim sektorom

Podsjetio je u tom kontekstu da je realni sektor iskazao zadovoljstvo prijedlogom ukidanja velikog dijela administrativnih mjera.

"Sinergijski efekt s realnim sektorom dobra je poruka. S ovom pričom nastavljamo. Prati se provedba te se već ovih dana počinje raditi istraživanje i određena mjerenja, dakle već smo započeli konstrukcijskim prijedlogom plana administrativnih rasterećenja koji će opet biti kontinuitet i 'naslonit' će se na 2019.", poručio je.

Što se tiče pitanja digitalizacije, najavio je elektronički potpis, što bi značilo ukidanje žigova.

"Ključ je budućem poduzetniku omogućiti u roku 48 sati, u jednom koraku, sve relevantne uvjete da može pokrenuti poslovanje, a to znači i otvaranje računa u komercijalnoj banci preko kojeg će poslovati", pojasnio je.

Vezano za privlačenje investitora, istaknuo je da je Vlada kroz zakonodavna rješenja u punu funkciju stavila konkurentan investicijski okvir te se sada priznaju investicije u istraživanje i razvoj kao porezna olakšica.

"Moramo odabrati one investitore za koje smo sigurni da otvaranjem novih radnih mjesta i transferom tehnologije mogu utjecati na demografsku politiku", dodao je.

Jedna od reformskih mjera, nastavio je ministar Horvat, bit će ne samo objedinjavanje 17 inspekcija, već i potpuno drugačija filozofija pristupanja inspektorata realnom poduzetničkom sektoru.

"Za prekršaje lakše prirode koji će se moći otkloniti u samom procesu inspekcijskog nadzora, definiranim rokom u rješenju ili pak izvršnosti rješenja, neće se pisati kazne. Vrlo plastično, eliminiramo mogućnost da se, primjerice, cvjećarna u jeku turističke sezone zatvori na mjesec dana jer je evidentiran neki jednostavan prekršaj, i to prvi put", kazao je.

Prioritet - nastavak brodogradnje u Rijeci i Puli

Kada je riječ o brodogradilištima i pronalasku strateških partnera za Uljanik i 3. maj, kazao je da je optimist.

"Oko 25. siječnja, nakon zatvaranja data rooma, trebali bismo dobiti iskazani financijski interes i modalitete kroz koje bi strani partneri ušli i pratili rekonstrukciju brodogradilišta i u Puli i u Rijeci. Prioritetni zadatak je nastaviti brodogradnju i u Puli i u Rijeci", rekao je te dodao da je izbjegavanje stečaja moguće.

Pisane vijesti