Hrvatska bitno ekonomski snažnija i međunarodno utjecajnija; Nastavit ćemo brinuti o kvaliteti života svih naših građama

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u intervjuu za Novi list govorio je o aktualnim temama, izdvojio neke od najvažnijih postignuća i projekata u osam godina Vladina mandata, a građanima je poručio da će Vlada zahvaljujući postignutoj stabilnosti ekonomske i fiskalne politike i u idućoj godini biti u mogućnosti reagirati i zaštititi ih od bilo kakvih vanjskih šokova. Našu politiku ćemo i dalje voditi na konceptu modernog suverenizma koji znači jačanje međunarodnog položaja Hrvatske za veću kvalitetu života i konkurentnost gospodarstva, naglasio je.

Premijer  se osvrnuo na aferu Mreža, kazavši da je riječ o aferi korumpiranog MOST-a. Dodao je da je glavni akter te afere bivši savjetnik bivšeg ministra gospodarstva, koji nije član HDZ-a i nije imao veze s HDZ-ovim izbornim uspjesima. Marin Vlahović isto nije član HDZ-a i nije jasno je li uopće novinar, rekao je.
 
Kazao je da su krajnji korisnici prenošenih informacija Nikola Grmoja i drugi zastupnici MOST-a te da objavljene poruke i razgovori nepobitno dokazuju da je riječ o zlorabljenju položaja savjetnika ministra koji je očito usmjeravao sredstva za oglašavanje medija pojedinim medijskim kućama, a zauzvrat nastojao riješiti svoje privatne interese, promovirati ili štititi bivšeg ministra gospodarstva, a pritom i orkestrirati napade na Vladu i premijera od strane oporbenih političara.  A to se sve odnosi na pitanja koja nemaju veze sa mnom, što se iz njihovih poruka i potvrđuje kad kaže „da sve treba usmjerit na Plenkija“.
 
Potpuno razotkriven obrazac političkog djelovanja koruptivnog MOST-a
 
Premijer je naglasio da svaki hrvatski građanin, a pogotovo predsjednik Antikorupcijskog vijeća, informacije koje se mogu povezati s kaznenim dijelima treba prijaviti nadležnim tijelima.  Dodao je da Grmoja to ne čini, već dobivenim informacijama manipulira i koristi ih na način da svoj, ili nečiji tuđi privatni interes stavlja ispred javnog. Rekao je da je na Antikorupcijskom vijeću saslušavao i promovirao osobu koja je optužena za nekoliko kaznenih djela, a sada ponovno surađuje i dobiva informacije od osoba koje su izgledni počinitelji koruptivnih kaznenih djela. „To nije slučajnost, to je obrazac političkog djelovanja koruptivnog MOST-a koji je sada potpuno razotkriven“, ustvrdio je Plenković.
 
Rekao je da vjeruje da će nadležna tijela temeljito ispitati je li bilo koruptivnih radnji u ovoj aferi, koja nisu činjene u ime niti za račun Vlade, a kamoli HDZ-a. „Nadam se da ćemo saznati i je li se ovdje trgovalo povlaštenim informacijama. U interesu je Vlade i HDZ-a, ali i hrvatske javnosti da se moguće koruptivne radnje kao i pozadina suradnje navedenih aktera u potpunosti rasvijetle“, poručio je premijer.
 
Kad je riječ o promjenama zakona oko upravljanja u državnim poduzećima, predsjednik Vlade je rekao da Ministarstvo financija koordinira taj proces i Vlada će predložiti i pustiti u javno savjetovanje u siječnju Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske. To je, dodao je, dio naših priprema za članstvo u OECD-u, a s ciljem postizanja boljeg korporativnog upravljanja.
 
O rastu utjecaja vlasnika PPD-a Pave Vujnovca, premijer je rekao da njegovo carstvo nije postalo moćnije od pozicije premijera te da je riječ o narativu korumpiranog Mosta i bezidejne oporbe koja to ponavlja. „To nikakve veze nema s nama. Ne bavimo se pitanjem tko je vlasnik privatnih subjekata, jer bi to onda bila dogovorna ekonomija, koncept koji smo napustili prije više od 30 godina“, dodao je. Smatra bitnim da Hrvatska ima stabilan gospodarski i energetski sustav te da su u uvjetima krize zahvaljujući potezima Vlade osigurane priuštive cijene energenata građanima, gospodarstvu i institucijama.
 
Također ne smatra da će njegov utjecaj na kraju imati i političke posljedice poput suradnje s Domovinskim pokretom. Kad smo mi to uopće najavili koaliciju s DP-om?, upitao je Plenković. Istaknuo je da HDZ na izbore 2024. ide snažan, konsolidiran, uz brojna postignuća i program s rješenjima za izazove koji su pred Hrvatskom. Podsjetio je da se ponavljaju iste neprovjerene teze koje smo slušali prije izbora 2020., kad se pričalo o tome da će DP ucijeniti HDZ mjestom premijera. „Poznat vam je moj stav o ucjenama. To kod mene ne prolazi. HDZ je i tada pobijedio uvjerljivo i ostvario čvrsto partnerstvo u parlamentarnoj većini s predstavnicima nacionalnih manjina te demokršćanskih, narodnjačkih, liberalnih i umirovljeničkih stranaka“, naglasio je Plenković.
 
Izbori će biti 2024.
 
Dodao je da će izbori biti 2024. godine te da mu, ako dobije povjerenje građana, neće dosaditi treći mandat na čelu Vlade. 
 
To što u prvoj jedinici idu Sandra Benčić i Arsen Bauk, Plenković smatra njihovom stvari. Kazao je da Grbin misli da će bijegom iz Zagreba ostvariti bolji osobni rezultat, poručivši da će mu u VIII. izbornoj jedinici biti jako teško oponirati HDZ-u koji je za Primorsko-goransku i Istarsku županiju učinio više nego obje Vlade SDP-a.
 
Tezu oporbe da su Vlada i HDZ zarobili sve institucije, a i medije, premijer je ocijenio jednom od najbesmislenijih, u nizu njihovih brojnih zlonamjernih teza. Rekao je da je kojim slučajem istina da postoji neki orkestrirani projekt kojim bi npr. mediji kontinuirano godinama hvalili Vladu i HDZ, onda bi, s obzirom na postignuća, njihov rejting bio na 50 posto.
 
„Što se tiče ''zarobljavanja institucija'', da je to točno, ne bi bilo nijednog pravosudnog procesa protiv ijednog člana HDZ-a niti bi nadležne institucije radile samostalno i neometano, što je preduvjet u borbi protiv korupcije. I najneupućenijem promatraču rada Vlade u proteklih osam godina, jasno je da je teza o zarobljenim institucijama laž“, ustvrdio je Plenković.
 
Zadržali smo smjer političke stabilnosti, društvene solidarnosti te gospodarskog rasta i razvoja
 
Osvrnuo se i na osam godina mandata. Premijer je podsjetio na niz neplaniranih kriza, naglasivši da je Vlada rješavala probleme i pritom zadržala zacrtani smjer najavljen 2016., a to su: politička stabilnost, pravna sigurnost, društvena solidarnost, gospodarski rast i razvoj te realizacija strateških projekata za hrvatski narod. Kazao je da je njegova vizija Hrvatske kao sigurne, gospodarski snažne, inovativne, održive i prepoznatljive zemlje utemeljena je na politici desnog centra, čvrsto usidrene tamo gdje nas je postavio prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman.
 
„Takvu politiku provodimo od prvog dana našeg mandata i zato smo danas u poziciji da je Hrvatska bitno ekonomski snažnija i međunarodno utjecajnija. Uspješnost tima gleda se po rezultatima, a postignuća koja su iza nas pokazuju da smo isporučili ono što smo obećali hrvatskim građanima“, naglasio je Plenković. Smatra da je to najbolji odgovor oporbi i analitičarima koji ocjenu rada Vlade površno svode na promjenu 30 ministara. A pritom, dodao je, samo je dvoje ministara otišlo zbog sumnje u nezakonita djela povezana s ministarskom ulogom.  
 
„Sigurno je da smo u vezi nekih pitanja mogli i bolje reagirati, jer uvijek se može bolje. No mogu reći da smo uvijek radili predano i pravovremeno, najbolje što znamo. Kroz neke krizne situacije smo kao država i društvo prošli prvi put“, rekao je Plenković, podsjetivši na prijetnju kolapsa hrvatske najveće kompanije Agrokora, što bi ugrozilo 60 tisuća radnih mjesta, brojne dobavljače i OPG-ove. Dodao je da smo se suočili i s pandemijom COVID-19, dva razorna potresa i posljedicama ruske agresije na Ukrajinu i rata na Bliskom istoku. „U svemu tome puno smo naučili, a na prvom mjestu nam je bilo pomoći građanima i gospodarstvu. Moj cilj bio je da Vlada spriječi socijalnu frakturu i potencijalni val stečajeva, otkaza i nestašica. U tome smo uspjeli, jer smo energetsku krizu prošli tako da ju građani, gospodarstvo i institucije u najvećoj mjeri nisu ni osjetili“, ustvrdio je Plenković.
 
Država se u uvjetima kriza pokazala kao ključni akter i jamac sigurnosti
 
Naglasio je da se država u uvjetima kriza pokazala kao ključni akter i jamac sigurnosti. Izdvojio je i neke od najvažnijih projekata. Hrvatsku smo, rekao je, doveli na razinu da je dovoljno financijski snažna da iznesemo pakete pomoći u vrijednosti od 7,2 milijarde eura, a da istovremeno zadržimo pravac stabilnog gospodarskog rasta, smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u i proračunske ravnoteže. Podsjetio je da ujedno bilježimo rekordni broj zaposlenih i najmanji broj nezaposlenih. Istaknuo je i da novi instrumenti poput narodne obveznice i trezorskih zapisa, koji su nadmašili očekivanja, pokazuju povjerenje građana u državne financije. Uspostavili smo, dodao je, kvalitetno partnerstvo s predstavnicima sindikata i poslodavaca, županija, gradova i općina, brojnih udruga i akademskom zajednicom.
 
Kazao je i da je Hrvatska uvrštena među 38 razvijenih gospodarstava, a na 12. smo mjestu od 193 države prema provedbi UN-ovih ciljeva održivog razvoja te smo jedna od 16 država koje su istodobno članice NATO-a, Europske unije, Schengenskog prostora i europodručja. Dodao je i da smo uz 20 milijuna gostiju postali 18. globalna turistička destinacija po broju dolazaka. Rekao je i da je u cijelosti realizirano svih milijardu i tri milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU-a za obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa te je znatno ubrzana izgradnja višestambenih zgrada i kuća. „Nema dijela Hrvatske u kojem se ne realiziraju razvojni projekti. Iza nas je izgrađeni Pelješki most, Vc koridor, probijena druga cijev tunela Učka, cesta D403… Usmjereni smo na što skoriji dovršetak punog profila Istarskog ipsilona i autoceste Zagreb-Sisak te niza drugih infrastrukturnih ulaganja. U međuvremenu smo pokrenuli postupak za izgradnju autoceste do Dubrovnika te autocestu A7 do Žute Lokve. Drago mi je i da ćemo u siječnju otvoriti i novu modernu bolnicu u sklopu KBC-a Rijeka“, ustvrdio je Plenković.
 
Istovremeno, rekao je, vodimo računa o vrijednosnim i identitetskim pitanjima. Podsjetio je da je Vlada vratila Dan državnosti na 30. svibnja, a 18. studenoga proglasila Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Danom sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. „Štitimo dostojanstvo hrvatskih branitelja i istinu o Domovinskom ratu, izgradili smo četiri Veteranska centra, a donijeli smo i Zakon o hrvatskim braniteljima“, naglasio je. Dodao je da Vlada regulirala i rad nedjeljom i zaštitila interes hrvatskih radnika i obitelji, a donosi i Zakon o hrvatskom jeziku.
 
Ulažemo u policiju, vojsku, vatrogasce te u sustav domovinske sigurnosti. Pritom, njegujemo partnersku suradnju sa saveznicama i koristimo prednosti članstva u EU za ubrzani razvoj svih krajeva Hrvatske. Započeli smo i pregovore o članstvu u OECD-u, što će biti završna faza međunarodnog pozicioniranja Hrvatske, naveo je.
 
Sve bitne odluke za vojsku donosila je Vlada
 
Premijer je kazao da je znao za sastanak ministra Anušića i predsjednika Milanovića te da je riječ o tehničkom sastanku. Dodao je da ministar i predsjednik imaju zajedničku točku, a to je Hrvatska vojska.
 
Naglasio je da je sve bitne odluke za vojsku donosila Vlada. Poručio je da će Hrvatska će biti sigurnija zemlja dolaskom borbenih aviona Rafalea, modernizacijom oklopnih vozila Bradleyja i realizacijom ulaganja u obrambene sposobnosti, što potvrđuje i najveći proračun za obranu od 1,17 milijardi eura.
 
Glavni prioriteti hrvatskoga društva su demografska revitalizacija, dekarbonizacija, digitalizacija i obrazovanje
 
Upitan što možemo očekivati u idućem razdoblju, premijer je kazao da je glavna poruka građanima da će Vlada zahvaljujući postignutoj stabilnosti ekonomske i fiskalne politike i u idućoj godini biti u mogućnosti reagirati i zaštititi ih od bilo kakvih vanjskih šokova. „Našu politiku ćemo i dalje voditi na konceptu modernog suverenizma koji znači jačanje međunarodnog položaja Hrvatske za veću kvalitetu života i konkurentnost gospodarstva“, poručio je. Nastavit rasti prosječne plaće i mirovine, kao i ukupni standard građana. Od 1. siječnja na snagu stupaju porezne izmjene kojima osiguravamo daljnji rast plaća, a ostavili smo mogućnost gradovima i općinama da u tom procesu daju i svoj doprinos, temeljem povećanih prihoda. Prema podacima DZS-a, prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u listopadu iznosila je 1.178 eura, što je rast od 57% u odnosu na listopad 2016. godine. A podsjetit ću da od 1. siječnja minimalna plaća ide na 840 eura bruto, odnosno 700 eura neto, što je povećanje od 103%, naveo je Plenković.
 
Kazao da su okosnica Vladine vizije četiri ključne teme s kojima se već sada bavi: demografska revitalizacija, dekarbonizacija, digitalizacija i obrazovanje. Podsjetio je da je u petak u javno savjetovanje puštena Strategija demografske revitalizacije do 2033., koja usmjerava državne politike na izgradnju poticajnijeg okruženja za obitelji, mlade i uravnoteženu mobilnost stanovništva. „Kroz populacijsku, poreznu, stambenu i socijalnu politiku jačamo i obitelj kao nukleus hrvatskog društva. Koristeći sredstva iz Mehanizma za oporavak EU-a, ulažemo rekordnih 1,5 milijardi eura u izgradnju i rekonstrukciju škola diljem Hrvatske radi uvođenja jednosmjenske nastave. Kad se uzmu u obzir svi izvori financiranja, ukupno ulažemo i preko pola milijarde eura u izgradnju i opremanje vrtića s ciljem da do 2027. dosegnemo 90% obuhvata djece u vrtićima. To je važnademografska mjera, ali i najveće dosad ulaganje u odgojno-obrazovni sustav“, naglasio je.
 
Vlada donijela niz mjera za smanjenje inflatornih pritisaka na građane
 
Premijer se osvrnuo i na inflaciju. Kazao je da je u 2023. zabilježen cjelogodišnji trend pada stope inflacije, uz iznimku za kolovoz, a mjere koje je donijela Vlada imaju za cilj da se smanje inflatorni pritisci na građane.
 
„Limitirali smo cijenu struje, plina i intervenirali u cijene naftnih derivata, radi čega cijene energije ne pridonose inflaciji. To su, naprotiv, činili pojedini akteri koji su produbili inflaciju nepotrebnim dizanjem cijena. Zahvaljujući paketu mjera Vlade, u kojem smo ograničili cijene 30 grupa artikala, kao i razgovorima vođenim s trgovačkim lancima i bankama, dodatno smo uspjeli smanjiti inflaciju. U studenome smo zabilježili stopu od 4,7%, najnižu u zadnje dvije godine“, naveo je.
 
Kazao je da će Vlada kontinuirano pratiti i ponašanje aktera na tržištu, kako bi utjecali na neopravdana povećanja cijena, čuvajući tako standard građana. „
 
Hrvatska zabilježila jedan od najbržih gospodarskih oporavaka u Europskoj uniji
 
Premijer smatra neopravdanima tvrdnje da Hrvatskoj prijeti recesija i dugoročna stagnacija. Naglasio je da je Hrvatska nakon gospodarskog pada od preko 8% u 2020. zbog pandemije, zabilježila jedan od najbržih gospodarskih oporavaka u EU. Dodao je da je BDP u trećem kvartalu ove godine realno za 13% veći nego u trećem kvartalu pretpandemijske 2019. Istaknuo je i da su snažne mjere Vlade za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti poduzeća imale učinka. Podsjetio je da je treći kvartal ove godine već 11. za redom u kojem se bilježi pozitivna stopa kretanja BDP-a i to od 2,8%, što je trenutno najviša stopa u EU.
 
„Da dugoročna stagnacija nije realna, govori i podatak da je, prema procjenama Europske komisije, očekivana stopa rasta BDP-a Hrvatske u razdoblju 2023.-2025., među najvišima u EU. Tome doprinose osoban potrošnja, investicije pod utjecajem korištenja EU sredstava, stabilnost tržištu rada, povijesno najviši kreditni rejting, ulazak u europodručje, dobro poslovanje poduzetnika i niske kamatne stope u odnosu na okruženje“, kazao je Plenković.
 
Premijer je pojasnio i na koliko novca iz EU Hrvatska može računati kad prođe trajanje NPOO-a, a tvrdnje da je ovom periodu lako biti premijer jer novca ima, smatra paušalnim ocjenama  onih koji su bili u prigodi voditi izvršnu vlast, a nisu znali koristiti europska sredstva.
 
Naglasio je da nam sredstva iz EU nisu poklonjena. Trebalo ih je ispregovarati i za njih se izboriti. Tako primjerice, kada gledamo povijesnu obnovu škola, fakulteta, bolnica, crkvi i kulturne baštine u Zagrebu - važno je znati da se to odvija zato jer se Vlada na razini EU-a izborila za ta sredstva, rekao je Plenković.  
 
Podsjetio je da je u okviru Višegodišnjeg financijskog razdoblja, Mehanizma za oporavak i otpornost i Fonda solidarnosti Hrvatskoj na raspolaganju 25 milijardi eura. Da u realizaciji europskih sredstava uspijevamo, pokazuje podatak da smo 2016. godine bili na 62% prosjeka razvijenosti EU-a, a 2022. godine dosegnuli smo 73%, što je primjerice iznad Grčke, Slovačke i Bugarske, a sasvim blizu Latvije, Mađarske i Poljske, koje su članice od 2004., naglasio je.
 
Kaza je i da je tijekom provedbe Plana oporavka i otpornosti, Hrvatska ispunila sve planirane reforme i investicije, temeljem čega smo dobili preko 2,9 milijardi eura bespovratnih sredstava. Podsjetio je i da smo prošli tjedan podnijeli zahtjev za isplatom 4. rate od 163 milijuna eura. Sredstva, dodao je, usmjeravamo u energetiku, vodoopskrbu, promet, kulturu, zdravstvo, školstvo, obnovu od potresa i turizam. Naglasio je da Plan oporavka i otpornosti već sada značajno doprinosi našem gospodarskom rastu. Stoga, smatra, nije slučajno da je Hrvatska jedina zemlja kojoj su, od početka pandemije, sve tri agencije povećale rejting za dva stupnja, uz pozitivne izglede.
 
HEP je podnio velik teret u provedbi mjera u energetskoj krizi
 
Na pitanje dokad se planiraju koristiti protukrizne mjere, premijer je rekao da je Vlada otpočetka ruske agresije na Ukrajinu i energetske krize postupala odlučno i odgovorno kako bi zaštitila građane i poduzetnike od rasta cijena energenata. Dodao je da je velik teret u provedbi mjera podnio HEP koji je strateška energetska kompanija u stopostotnom državnom vlasništvu. Kazao je da je HEP pridonio stabiliziranju energetskog tržišta, održavanju neometane opskrbe i isporuke dostatnih količina energenata.
 
U ožujku ove godine, podsjetio je,  donijeli smo odluku o davanju dioničarskog zajma HEP-u i pokretanju aktivnosti postupka dokapitalizacije. Dodao je da je izmjenama pravnog okvira ove jeseni predviđeno da HEP, kao i ostali opskrbljivači na tržištu električne energije, ima pravo na kompenzacijske mjere odnosno obeštećenje zbog ograničenja cijena električne energije za razdoblje od ožujka 2023. do travnja 2024.
 
„U odnosu na prvotno planiranu dokapitalizaciju, Vlada će razmotriti hoće li nastaviti s tim procesom ili će na neselektivan način izvršiti obeštećenje HEP-a i za one troškove koje je kompanija imala od travnja 2022. do kraja ožujka 2023. O svim tim aktivnostima nadležna tijela su u stalnom kontaktu sa stručnim službama Europske komisije. Tijekom ove krize jasno se pokazalo koliko je ključno da su strateške energetske kompanije u stopostotnom državnom vlasništvu, stoga su svi navodi o privatizaciji HEP-a promašeni“, poručio je Plenković.
 
Što se tiče paketa mjera kojima smo hrvatskim građanima i poduzetništvu omogućili jedne od najnižih cijena struje i plina u EU, one su na snazi do kraja ožujka 2024. godine. U narednom razdoblju pratit ćemo kretanja na energetskom tržištu i poduzimati sve potrebne korake kako bismo zaštitili građane, posebice one najugroženije, rekao je.  
 
Značajno smo ojačali svoju poziciju na energetskoj karti Europe
 
Isto tako, naglasio je, u razdoblju najveće energetske krize, Hrvatska je značajno ojačala svoju poziciju na energetskoj karti Europe i prometnula se u ključno energetsko čvorište. Kazao je da je tome pridonijela strateška odluka izgradnje LNG terminala na Krku, koja je omogućila diversifikaciju dobavnih pravaca plina, ne samo Hrvatskoj već i drugim državama u okruženju. Dodao je da je ovih dana na terminal za prihvat ukapljenog prirodnog plina u Omišlju pristao već 80. brod od početka njegova rada. Naši prioriteti, rekao je, odnose se na proširenje kapaciteta LNG terminala i plinovodne infrastrukture, a što je prepoznato na razini EU.
 
Predsjednik Vlade se na kraju osvrnuo i na situaciju u Europskoj uniji. Kazao je da Europska unija nastavlja djelovati u uvjetima višestrukih kriza, a podsjetio je da su na zadnjem Europskom vijeću donesene važne odluke o početku pristupnih pregovora s Ukrajinom, Moldovom te, čim se ispune preostali dodatni uvjeti, i s BiH. Dodao je da će se održati izvanredno Europsko vijeće u veljači do kada će se provesti dodatne konzultacije vezano za reviziju Višegodišnjeg financijskog okvira te dugoročne pomoći Ukrajini.
 
Naglasio je da je Hrvatska u svim razgovorima nastupala konstruktivno, braneći nacionalne interese, kao što se vidi i na primjeru uvrštenja dodatnih koridora iz Hrvatske u TEN-T mrežu. „Naše uspjehe gradimo upravo na čvrstoj zaštiti nacionalnih interesa i zastupanju proeuropskih stajališta, što nije jedno s drugim u koliziji. Naprotiv. Takvim pristupom okupili smo partnere i pomogli u zaštiti interesa Hrvata u BiH i pružili podršku BiH na europskom putu. Alternativa tome je isprazna i konfrontirajuća retorika koja ide za tim da vrijeđa i udalji naše saveznike“, poručio je Plenković.
 
Podsjetio je da su migracije i demografski trendovi, ruska agresija na Ukrajinu, pandemija i drugi izazovi utjecali su na to da se politička karta u Europi mijenja. Dodao je tome pridonose novi pokreti koji u okolnostima dezinformacijskog rata nude ekstremna stajališta i populizam kao rješenja. „Zahvaljujući predvodničkoj ulozi Europske pučke stranke EPP-a, kojem pripada i HDZ, na europskoj razini donosili smo pravovremene i odvažne poteze kojima su zaštićeni europski građani i gospodarstvo. To je razlika između provjerenih i dokazanih političkih opcija, koji su oslonac u krizama, za razliku od obmanjujućih aktera koji žele destabilizirati institucije i razgraditi europski projekt“, zaključio je premijer Plenković.  
 
Izvor: Novi list/Vlada
 

Pisane vijesti