Hrvatska će igrati važnu ulogu regionalnog energetskog čvorišta

  • Slika /Vijesti/2023/Ožujak/02 ožujka/VRH_8880.jpg

Premijer Plenković poručio je danas da će Hrvatska, u vremenu velikih izazova u opskrbi energentima, igrati važnu ulogu regionalnog energetskog čvorišta - – s naftnim terminalom, s LNG terminalom, s Jadranskim naftovodom i ulaganjima u plinovode. Naša strateška pozicija može pomoći ne samo Hrvatskoj, nego i ostalima, poručio je dodavši kako pri tom misli na proširenje kapaciteta sadašnjeg LNG terminala s 2,9 milijardi kubika na 6,1 milijardu te ulaganja u plinovode, što će pomoći svim susjednim zemljama, osobito onima koji nemaju pristup moru.
 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na otvorenju sastanka Partnerstva za transatlantsku energetski i klimatsku suradnju.
 
U izjavi za medije premijer Plenković istaknuo je da je sudionike sastanka upoznao sa svim Vladinim dosadašnjim mjerama kojima je pomogla građanima i gospodarstvu u ovoj krizi.
 
Vlada je, podsjetio je, regulirala cijene plina, naftnih derivata i struje.
 
Također, dodao je, odlukama koje su donesene na europskoj razini, a tu je prvenstveno odluka o maksimalnom okviru cijene plina, utjecalo se na tržišta i burzu, na trgovce pa i špekulacije i time je došlo do smanjenja velikog rasta cijena plina. A ako se smanji cijena plina, automatski se smanjuje i cijena struje. 
 
Bilo je riječi, kazao je premijer Plenković, i o sigurnosti opskrbe u budućnosti, diversifikaciji i energetskoj tranziciji.
 
Naglasio je da se svijet nalazi u vremenu tri izazova.
 
Jedan je osigurati dovoljno energenata po priuštivoj cijeni, drugi je krenuti u energetsku tranziciju prema obnovljivim izvorima energije, a Hrvatska već dobiva puno energenata iz obnovljivih izvora, osobito iz hidro potencijala, ali ulaže i u vjetroelektrane, solarne elektrane i u geotermalne izvore te korištenje vodika kao energenta.
 
Strateška pozicija Hrvatske pomoći će i drugim zemljama u opskrbi energentima  
 
U tom je kontekstu premijer Plenković naglasio važnu ulog Hrvatske u budućnosti kao regionalnog energetskog čvorišta – s naftnim terminalom, s LNG terminalom, s Jadranskim naftovodom i ulaganjima u plinovode.
 
Naša strateška pozicija može pomoći ne samo Hrvatskoj, nego i ostalima, poručio je dodavši kako pri tom misli na proširenje kapaciteta sadašnjeg LNG terminala s 2,9 milijardi kubika na 6,1 milijardu te ulaganja u plinovode, što će pomoći svim susjednim zemljama, osobito onima koji nemaju pristup moru.
 
Sastanak na ovako visokoj razini u ovom trenutku, kazao je predsjednik Vlade, priznanje je i Hrvatskoj i radu Vlade na tome da se zajedničkim naporima smanje efekti energetske krize za cijelu Europu i cijeli zapadni svijet koji podržava Ukrajinu, a isto tako da se osiguraju priuštive cijene energenata građanima.
 
Nove mjere bit će pravovremene, sveobuhvatne i primjerene izazovima, na snazi od 1. travnja

 
Upitan o novim Vladinim mjerama, kazao je da će se one donijeti na vrijeme, kao i sve dosadašnje, a bit će pravovremene, sveobuhvatne i primjerene izazovima. Dodao je da će se dovršiti sredinom ožujka, a biti na snazi od 1. travnja.
 
Novinare je zanimalo je li to što je bivša predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović danas sjedila pored njega na ovom sastanku naznaka suradnje u budućim izborima, a premijer Plenković ustvrdio je da je gospođa Grabar Kitarović, dok je bila predsjednica, bila dio uskog kruga državnika koji su pokrenuli Inicijativu tri mora.
 
Ona, dodao je, surađuje i s Atlantskim vijećem, koji je jedan od ključnih organizatora ovoga događaja, te su se u tom svojstvu više puta susreli.
 
"Nema ovdje nikakvih drugih konotacija osim ove današnje konferencije", kazao je i dodao da se tema predsjedničkih izbora još ne otvara.
 
Svi članovi Vlade upisali su državne obveznice
 
Na pitanje o upisu državnih obveznica, premijer Plenković kazao je kako su svi članovi Vlade upisali obveznice, kao što je i najavljeno, a dogovor je da ne govore o iznosima, već će to deklarirati u svojim imovinskim karticama.
 
"Svi članovi Vlade pokazali su povjerenje u hrvatsku državu, povjerenje u stanje javnih financija i povjerenje u jedan financijski proizvod koji je po našem sudu jako dobar, jer smo na ovaj način omogućili građanima da uloživši u državne obveznice dobiju povoljnije kamate nego što bi ih dobili da su uložili u štednju koja se nudi u komercijalnim bankama", poručio je predsjednik Vlade.
 
Tim će se novcem, dodao je, refinancirati one obveznice koje dospijevaju sada, a kamate će ostati u hrvatskoj, što je pozitivan utjecaj na financijska tržišta u Hrvatskoj.

Pisane vijesti