Hrvatska će pomoći svojim susjedima na europskom putu, važno je da ispune odgovarajuće kriterije za članstvo u EU

U raspravi na temu "Pronalaženje novog europskog rasta", u kojoj je u Davosu sudjelovao s predsjednicom Europske središnje banke Christine Lagarde, predsjednikom nizozemske Vlade Markom Rutteom te izvršnim potpredsjednikom Europske komisije Valdisom Dombrovskisom, premijer Plenković govorio je o hrvatskom članstvu u eurozoni. "Hrvatska je danas kao članica eurozone manje izložena i bolje zaštićena od kriza", poručio je napomenuvši da je Hrvatska jedina zemlja koja je istovremeno ušla u eruozonu i Schengenski prostor. Osvrnuo se i na nezaobilaznu ulogu države u potpori gospodarstvu i građanima u vremenima kriza.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković drugi dan boravka u Davosu, u prigodi Godišnjeg sastanka Svjetskog gospodarskog foruma, započeo je sudjelovanjem na sastanku na temu "Diplomatski dijalog o zapadnom Balkanu", uoči kojeg se susreo sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
 
Razgovarali su o bilateralnim odnosima te europskom putu zemalja u susjedstvu, a premijer Plenković tom je prigodom poručio  da je uz politiku dijaloga i smirivanja tenzija potrebno uložiti dodatne napore u rješavanju otvorenih pitanja.
 
Održao je i niz drugih bilateralnih susreta, između ostalih i s predsjedateljicom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto, koju je pozvao u službeni posjet Hrvatskoj, izrazivši potporu europskome putu Bosne i Hercegovine i založivši se za zajednički rad na jačanju dobrosusjedskih odnosa.
 
Predsjednik Vlade potom je sudjelovao u raspravi na temu "Pronalazak novog europskog rasta", zajedno s predsjednicom Europske središnje banke Christine Lagarde, predsjednikom Vlade Nizozemske Markom Rutteom te izvršnim potpredsjednikom Europske komisije Valdisom Dombrovskisom.
 
Ulazak u euro neki iskoristili za neopravdano dizanje cijena, svi akteri moraju pokazati odgovornost
 
Govoreći o ulasku Hrvatske u eurozonu, istaknuo je da su pripreme za taj veliki uspjeh trajale šest godina tijekom kojih su provedene brojne reforme u dijalogu s Europskom komisijom, Europskom središnjom bankom i eurogrupom.
 
"Hrvatska je danas kao članica eurozone manje izložena i bolje zaštićena od kriza", poručio je napomenuvši da je Hrvatska jedina zemlja koja je istovremeno ušla u eruozonu i Schengenski prostor.
 
Istaknuo je da su sve tehničke pripreme, poput osiguravanja dovoljno novčanica, kovanja kovanica i ostalih, prošle odlično i bez problema, ali i dodao da su neki gospodarski akteri iskoristili ovu situaciju kako bi neopravdano podigli cijene.
 
Naglasio je da je hrvatska Vlada paketom mjera pomoći građanima i gospodarstvu vrijednim 3,6 milijardi eura ublažila efekte vanjske krize, uzrokovane prvenstveno ruskom agresijom na Ukrajinu.
 
Stoga je, dodao je, zadatak i odgovornost svih tržišnih aktera da se ponašaju u skladu sa situacijom.   Ipak, vjeruje da će se situacija uskoro smiriti.  
 
Premijer Plenković kazao je da je Hrvatska uspjela zadržati inflaciju na 10,8 posto prošle godine, što je niže od drugih zemalja srednje i istočne Europe, koje se ne žele još pridružiti eurozoni.
 
Obavili smo sjajan posao u pogledu državnih potpora i reguliranja cijena energenata
 
"Mislim da smo obavili dobar posao, dobro smo se pripremili, imamo dovoljne fiskalne kapacitete da bismo održali ciljanu potporu najranjivijim skupinama i u 2023. godini. Obavili smo i doista sjajan posao u pogledu reguliranja cijena struje, plina i naftnih derivata", kazao je premijer Plenković istaknuvši da su upravo energenti trenutno najveći izvor problema.
 
Iako će u 2023. Hrvatska imati niži rast BDP-a nego u prethodnoj godini, ipak će se moći nositi sa svim izazovima, najavio je premijer Plenković.
 
Govoreći o ulogama država u krizama, premijer Plenković naglasio je da je u protekle tri godine u raznim krizama bilo vidljivo da su upravo državne intervencije bile onaj element kojem je uspjelo očuvati socijalnu koheziju.
 
"Ni jedan drugi akter nije mogao zamijeniti državu", naglasio je.
 
Govoreći o važnosti državnih intervencija kako bi se pomoglo građanima i gospodarstvu, od covid-krize do prehrambene i energetske krize te inflatornih pritisaka uslijed ruske agresije na Ukrajinu, založio se za veću fleksibilnost pravila vezanih uz to.
 
"Moramo nastaviti pružati pomoć i subvencije tvrtkama kako bi preživjele ovaj period za koju one nisu krive", poručio je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Davosu je dao izjavu za medije.

Kazao je da je drugi dan Svjetskog gospodarskog foruma, kad je riječ o njegovim aktivnostima, obilježen s dva važna panela. Prvi je onaj tradicionalni koji, kako je rekao, okuplja lidere zemalja zapadnog Balkana i lidere drugih zemalja zainteresiranih za ovu temu. Dodao je da su razgovarali o aktualnostima.

Dobrim je ocijenio što su Srbija i Crna Gora u procesu pregovora o članstvu u Europskoj uniji, a Sjeverna Makedonija i Albanija su počele pregovore. Naglasio je da je Bosna i Hercegovina zahvaljujući lobiranju i doprinosu Hrvatske dobila kandidatski status. Podsjetio je i da je Kosovo nedavno podnijelo zahtjev za članstvo.

Ali, rekao je premijer, ostaje čitav niz problema u funkcionalnosti i u ispunjavanju kriterija od strane tih država, kao i međusobnih odnosa koji objektivno kompliciraju veću i bržu dinamiku prema članstvu u Europskoj uniji.

"Mi ćemo tu pomoći našim susjedima, imamo veliko iskustvo, ali želimo da svi oni ispune odgovarajuće kriterije", poručio je Plenković.

Hrvatska prvi put u Davosu kao članica eurozone i Schengena

Drugi panel na kojem je sudjelovao predsjednik Vlade je "Pronalazak novog europskog rasta", na kojem je bila i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde, predsjednik Vlade Nizozemske Mark Rutte te izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis. Razgovarali su o gospodarskom rastu i izazovima za europsku ekonomiju.

Premijer je istaknuo da Hrvatska prvi put na Svjetskom gospodarskom forumu sudjeluje kao članica eurozone i Schengenskog prostora, što su svi u Davosu, kazao je, pozdravili, čestitali i doživjeli kao veliki transformativni korak za našu zemlju, njezino gospodarstvo i građane.  

Rekao je da je izvijestio kolege da je ulazak Hrvatske u eurozonu "tehnički prošao sjajno". Dodao je da je jedini problem što je dio aktera dizao cijene, podsjetivši da se to događalo i u drugim državama. "Imamo način i mjere kako da se to smiri", poručio je Plenković. 

Naglasio je i da će Hrvatska u eurozoni biti manje izložena, a više zaštićena, unatoč usporavanju globalne ekonomije.

Sastanci s čelnicima iz regije korisni za poboljšanje odnosa

Premijer je upitan i o sastanku sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

Kazao je da je Svjetski gospodarski forum prigoda za brojne bilateralne sastanke. Susrete s čelnicima iz regije ocijenio je korisnima za poboljšanje odnosa i komunikacije. Kazao je i da je sastanak sa srbijanskim predsjednikom Vučićem bio dobar.

"Stavili smo na stol daljnji proces normalizacije odnosa Hrvatske i Srbije, određena pitanja koja su nasljeđe prošlosti, a koja su na određeni način prepreka jednom kvalitetnijem odnosu dviju zemalja, kao i daljnje gospodarske odnose", rekao je Plenković.
    
Naglasio je i da to što je Anja Šimpraga potpredsjednica u hrvatskoj Vladi, a Tomislav Žigmanov ministar u Vladi Srbije daje jednu novu situaciju koja će omogućiti kvalitetniju zaštitu položaja Hrvata kao manjine u Srbiji, te Srba kao manjine u Hrvatskoj.

Premijer se osvrnuo i na sastanak s Bojanom Krišto, izrazivši zadovoljstvo što će ona biti buduća predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.  

"Želimo pomoći BiH i na reformskom i na europskom putu", poručio je Plenković.

Milanović vodi štetočinsku politiku za međunarodni položaj Hrvatske

Predsjednik Vlade se osvrnuo i na predsjednika Republike Zorana Milanovića, kazavši da je glavni problem što on godinu dana zastupa proruska stajališta, prepun razumijevanja za stav Moskve, te da to čini samostalno bez ikakvih konzultacija s Vladom, a nama, dodao je, navodno spočitava da radimo iskorake koji bi bili van nekakvog normalnog i razumnog vanjskopolitičkog stava Hrvatske.

Naglasio je da Vlada Republike Hrvatske ima principijelnu, konzistentnu vanjsku politiku koja štiti hrvatske nacionalne interese i koja štiti temeljne vrijednosti koje dijelimo kao i organizacije čije smo članice, a to su i Europska unija i NATO.

"Naša je politika točna, ispravna, cjelovita, puna solidarnosti prema ukrajinskoj žrtvi i uz osudu Rusije kao agresora. To je politika Vlade. Ono što mi govorimo punih 11 mjeseci. Ja ne vidim da isti stav govori on", rekao je Plenković.

Kazao je da je kulminacija bila u Vukovaru gdje je Milanović na dan kada se obilježava 25. godišnjica mirne reintegracije govorio nekakvu nebuloznu tezu da bi Hrvati trebali biti američki robovi pa su se, dodao je, ovi lijevi političari i komentatori krenuli na to referirati tek kad ga je Lavrov pohvalio.

"To je jedna štetočinska politika za međunarodni položaj Hrvatske o kojem ja govorim stalno, koji smo vidjeli u nizu primjera, prema Bosni i Hercegovini i visokom predstavniku. Netko radi ono što je dobro i korisno za državu, što jača njenu međunarodnu reputaciju i položaj, ovo što radimo mi. Imate njega koji na nam u svemu tome šteti", rekao je premijer, zaključivši da očito to ne vide svi u Hrvatskoj.

Niz bilateralnih susreta

Tijekom boravka u Davosu, premijer Plenković je razgovarao s predsjednikom Ilhamom Aliyevim o daljnjem jačanju odnosa Hrvatske i Azerbajdžana s naglaskom na energetsku i gospodarsku suradnju.

Sastao se i s Googleovim predsjednikom za globalne poslove Kentom Walkerom i čelnicom Visa Europe Charlotte Hogg s kojima je razgovarao o potencijalnoj suradnji i ulaganjima.

Premijer je s glavnim tajnikom OECD-a Mathiasom Cormannom razgovarao o pristupanju Hrvatske kao završnom strateškom koraku integracije u krug najrazvijenijih zemalja. Na Twitteru je objavio da su razmijenili mišljenja i o ekonomskoj situaciji u Europi te naporima za prevladavanje energetskih i inflacijskih pritisaka.

"Susreli smo se i s predstavnicima platforme Global Citizen čije aktivnosti Hrvatska nastavlja snažno podupirati", izvijestio je Plenković na Twitteru.

Predsjednik Vlade se sastao se i s Wernerom Hoyerom, predsjednikom EIB-a, koja je dosad kroz zajmove u javni i privatni sektor u Hrvatskoj  usmjerila 7 milijardi €. "Članstvo u Eurozoni učinit će naše gospodarstvo otpornijim na krize. Razgovaramo o projektnoj suradnji, kao i globalnim financijskim izazovima", objavio je Plenković na Twitteru.

Premijer se susreo i s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom. Zahvalio je Europskom parlamentu na potpori pristupanju Hrvatske u Schengen i Eurozonu. Na sastanku je bilo riječi i o nastavku pomoći Ukrajini, europskom putu jugoistoka Europe te zelenoj i digitalnoj tranziciji.
 

Pisane vijesti