Hrvatska će ulaskom u eurpodručje i Schengen biti snažnija, privlačnija, sigurnija i pouzdanija

Premijer Andrej Plenković danas je u Hrvatskom saboru istaknuo čvrstu i nedvosmislenu podršku Ukrajini. Osvrnuo se i na energetsku krizu, kazavši da se pokazalo da pretjerana ovisnost Europske unije o fosilnim gorivima ruskoga porijekla zahtijeva nužne iskorake u pogledu diversifikacije opskrbnih pravaca. Rekao je da to nalaže i alternativne energetske mreže, ulaganja u infrastrukturu, smanjenje potrošnje te ubrzavanje zelene tranzicije. Naglasio je da Hrvatska svoj položaj koristi i za zaštitu Hrvata u Bosni i Hercegovini.  

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izvijestio je danas zastupnice i zastupnike u Hrvatskome saboru o sastanku Europske političke zajednice i neformalnom sastanku šefova država ili vlada članica Europske unije, 6. i 7. listopada 2022. u Pragu, te redovnom sastanku Europskoga vijeća, 20. i 21. listopada 2022. u Bruxellesu.

Premijer Plenković je naveo ključne teme o kojima se razgovaralo na sastancima Europskoga vijeća, prije svega, o ruskoj agresiji na Ukrajinu, zatim energetici, kao ključnoj posljedici te agresije, osobito stanje u vezi plina. Bilo je riječi i o nizu gospodarskih tema, sigurnosti, obrani, budućnosti Europe te uspostavljanju Europske političke zajednice. Istaknuo je da je jedna od važnih tema bila i proširenje Europske unije, odnosno europskoga puta Ukrajine, Moldove, Gruzije te Hrvatskoj susjednih država jugoistoka Europe, osobito Bosne i Hercegovine.

Naglasio je da živimo u vremenu poprilično velikih nepoznanica, nesigurnosti i nepredvidivosti. U tom kontekstu kazao je da se ne zna koliko će trajati agresija na Ukrajinu, dodavši da su danas poslijepodne raketirani Kijev, Lavov i drugi ukrajinski gradovi.

Hrvatska se zauzima za jačanje Europske unije

Uzimajući u obzir europski i globalni kontekst, Plenković je istaknuo da je Hrvatska na ovogodišnjim sastancima Europskoga vijeća uvijek zauzimala poziciju o jačanju Europske unije, njezinom jedinstvu i djelotvornosti, osobito u ovakvim produljenim krizama, koje se, naglasio je, zbivaju u posebno važnom vremenu isporuke za Hrvatsku. To znači, podsjetio je, ostvarenje dva dublja cilja europske integracije – europodručje i schengenski prostor.

Mi smo, istaknuo je, u tim i takvim međunarodnim okolnostima svo ovo vrijeme vodili politiku modernoga suverenima, a to znači osnaživanje Hrvatske kroz korištenje boljeg i jačeg međunarodnoga položaja u Europskoj uniji i u NATO-u.

"Način na koji to radimo je da koristimo sve poluge ekonomskog i socijalnog karaktera kako bismo unaprijedili životni standard građana i kako bi naše gospodarstvo bilo konkurentnije, a građani imali veći stupanju sigurnosti", kazao je Plenković.  

Pojasnio je da se sve to odvija kroz dva važna horizontalna procesa – digitalnu i zelenu tranziciju, kroz jači i snažniji tehnološki razvoj te jamčenje prehrambene sigurnosti, koji svi zajedno trebaju pridonijeti modernizaciji Hrvatske i većoj otpornosti na krize, osobito u pogledu energetske neovisnosti i jačanju ekonomskoga suvereniteta zemlje.

Modernizacija hrvatskih luka i željeznica

Mi također, kazao je, premijer učvršćujemo naš geostrateški položaj. "To činimo korištenjem, prije svega dobre, kvalitetne, postojeće energetske i prometne infrastrukture", dodao je. Za primjer je naveo proširenje hrvatskoga terminala za ukapljeni plin, koji je otvoren u siječnju prošle godine na Krku, modernizaciju i ulaganje u hrvatske luke te modernizaciju i ulaganje više od 4 milijarde eura u  željezničku infrastrukturu u narednih 10 godina, kako bi Hrvatska postala važno energetsko i prometno čvorište.
     
Predsjednik Vlade je rekao da se sve to radi u partnerstvu s nizom savezničkih zemlja. "Želimo da se ta partnerstva očituju i u obrambenom pogledu, prije svega sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali i s Francuskom i drugim zemljama s kojima smo uspostavili posebne okvire suradnje i na taj način osnažujemo naš položaj u ovako zamršenim globalnim okolnostima", ustvrdio je. Dodao je i da smo pristupanjem EuroMedu 9 naglasili hrvatsku jadransku i sredozemnu dimenziju.      

Zaštita Hrvata u Bosni i Hercegovini   

Istaknuo je da Hrvatska svoj položaj koristi i za zaštitu Hrvata u Bosni i Hercegovini, rekavši da je to trajna tema hrvatskog vanjskopolitičkog angažmana. "To radimo i kao našu ustavnu obvezu, ali i kao politički prioritet", poručio je Plenković.

"Nagnali smo najviše razine Europske unije da se bave Bosnom i Hercegovinom puno više i konkretnije nego godinama prije", kazao je. 

Nedvosmislena i čvrsta podrška Ukrajini

Premijer je naglasio da je Hrvatska bila artikulirana, čvrsta i nedvosmislena u snažnoj podršci Ukrajini, osobito kao zemlja koja je prošla proces žrtve agresije u Domovinskom ratu. "Ne samo da smo prepoznali vrijednosti iza kojih treba stati nego smo osjetili pravi poriv solidarnosti i potpore prijateljskom ukrajinskom narodu", istaknuo je, zahvalivši Hrvatskom saboru na inicijativi održavanja parlamentarne dimenzije Krimske platforme u Hrvatskoj, s izrazito visokom nazočnošću brojnih zemalja i partnera.

"I to govori da je Hrvatska na pravoj strani prava, morala i povijesti", poručio je Plenković.

Podsjetio je i da je Hrvatska na sastanku Europskoga vijeća u lipnju podržala dodjeljivanje statusa kandidata za članstvo u Uniji Ukrajini i Moldovi, kao i donekle kondicioniranog statusa Gruziji.

Premijer je ponovio da su posljedice rata u Ukrajini za Europu i svijet bile izrazito teške i velike te su uzrokovale rast cijena energenata, rast cijena hrane, a dovele su i do inflatornih pritisaka. "Kada ih se stavi u kontekst klimatskih promjena, onda vidimo da nam te isprepletene krize nalažu nove okolnosti i situacije gdje se hrana i energenti koriste kao oružje", dodao je.  

Rekao je i da se unutarnjopolitičkim razinama država Europske unije osjeća pritisak inflacije, političkih i socijalnih kriza, nemira i fraktura. Dodao je da je to povezano s još uvijek trajnom migracijskom krizom, koja je trenutno manjeg intenziteta.

Potpora Ukrajini dok god to bude potrebno

Premijer je kazao da se sve to događa u internetskom, komunikacijskom i medijskom kontekstu brojnih lažnih informacija koje nastoje plasirati oni koji žele unazaditi demokratske standarde u državama Europske unije.     

"Sve su to okolnosti o kojima valja voditi računa, okolnosti u kojima i mi djelujemo, i u kojima je Europska unija postavila jednu vrlo jednostavnu zadaću, a to je čvrsto stati uz Ukrajinu u smislu solidarnosti, osuditi Rusiju i zadržati jedinstvo", rekao je.

U tom kontekstu Plenković je podsjetio i na osam paketa sankcija Rusiji, kao i na političku, ekonomsku, tehničku, humanitarnu, vojnu potporu Ukrajini, koja, naglasio je traje i trajat će dok god to bude potrebno.

Izvijestio je i da je Europsko vijeće na zadnjem sastanku pozdravilo odluku na ministarskoj razini o osnivanju EU vojne misije u Ukrajini. "Hrvatska je izrazila spremnost da sudjeluje. Mi ćemo kao Vlada ostati pri toj odluci i predložiti Hrvatskom saboru da da odobrenje za sudjelovanje", rekao je Plenković.

Energetska sigurnost  

Premijer je kazao da se proteklih mjeseci na sastancima Europskog vijeća raspravljalo i o energetskoj sigurnosti u kontekstu plana Komisije REPowerEU, dodavši da se pokazalo da pretjerana ovisnost Europske unije o fosilnim gorivima ruskoga porijekla zahtijeva nužne iskorake u pogledu diversifikacije opskrbnih pravaca. Rekao je da to nalaže i alternativne energetske mreže, ulaganja u infrastrukturu, smanjenje potrošnje te ubrzavanje zelene tranzicije.

"Bez brze zelene tranzicije i smanjena potrošnje možemo doći u situaciju da se energetska sigurnost i opskrba dovede u pitanje", naglasio je Plenković.  

Istaknuo je da zbog toga za Hrvatsku važna odluka Vlade od ovog ljeta da se ide u dodatna ulaganja u LNG terminal, čiji će se kapaciteti podići s postojećih 2,9 milijardi kubičnih metara na 6,1 milijardu. Dodao je da to podrazumijeva i dodatne investicije u plinovode, koje će raditi Plinacro, a sredstva su na raspolaganju iz REPowerEU i iz zajmova iz instrumenta "Eu iduće generacije".

"Želimo da hrvatska pozicija čvorišta bude važna za nama susjedne zemlje, a ne samo za one koje su trenutno na postojećoj infrastrukturi, nego za one koje bi trebale biti spojene, poput južne intrekonekcije prema Bosni i Hercegovini, kao i investiranje u plinovode prema Sloveniji, a prema dogovoru eventualno prema Austriji i Njemačkoj", pojasnio je Plenković.

Podsjetio je i da je popunjenost podzemnog skladišta plina Okoli na 97 posto.

Sprječavanje rasta cijena plina  

Premijer je sprječavanje rasta cijena plina na burzama izdvojio kao kapitalnu temu Europskoga vijeća u listopadu. Kazao je da je nakon postignutog dogovora da se ide u smanjenje cijena plina, reakcija burzi bila trenutna.

"Poslana je važna, kapitalna, ključna politička poruka s najviše razine Europske unije da se ide u smanjenje cijena plina. I s te strane pristupit će se izradi nove referentne vrijednosti do početka 2023., koja bi točnije održavala uvjete na tržištu plina u odnosu na postojeću glavnu europsku burzu plina TTF (Title Transfer Facility), koja se nalazi u Nizozemskoj", pojasnio je Plenković.   

Rekao je da je energetska kriza stavila u prvi plan i daljnji napore oko zelene tranzicije, podsjetivši na konferenciju stranaka o klimatskim promjenama COP 27 u Šarm el Šeiku. Premijer smatra da svi zajedno na globalnoj razini moramo osigurati postizanje klimatskih ciljeva.

"Ukoliko nastavimo proces oslanjanja na fosilna goriva i ubrzamo globalno zatopljenje, posljedice će biti i ekonomski i socijalno i geopolitički neizdržive", upozorio je Plenković.

Hrvatska za postizanje klimatske neutralnosti do 2050.

Kazao je i da moramo vrlo svjesno odlučiti za sebe i buduće generacije da smanjujemo emisije stakleničkih plinova, da više štedimo energiju i da ulažemo u čišće i obnovljive izvore energije kako bismo imali alternative i smanjili proizvodnju od fosilnih goriva.

Predsjednik Vlade je rekao da je Hrvatska, kao i sve članice Unije, odabrala opciju osiguranja klimatske neutralnosti do 2050. "Upravo stoga je bitno da nastavimo na ispunjavanju ciljeva Europskoga zelenoga plana za smanjenje emisije stakleničkih plinova za 55%", poručio je.

Ulazak u europodručje i scgengenski prostor

Premijer je izvijestio da je sudjelovao i na eurosumitima, istaknuvši hrvatsku spremnost za uzlazak u europodručje, unatoč i usprkos krizi kakvu živimo. Izdvojio je podršku Euro grupe, Europske komisije, Europske središnje banke, Europskog parlamenta i Vijeća. Dodao je da nam ostaje 46 dana da dovršimo proces Nacionalnoga plana zamjene kune za euro.       

Naveo je i spremnost Hrvatske za ulazak u schengenski prostor. "Tu smo u zadnja tri tjedna finaliziranja odluka na razini Vijeća", kazao je, naglasivši snažnu podršku Europskoga parlamenta od prošloga tjedna.

"Hrvatska će biti snažnija, otpornija, zaštićenija, manje izložena, privlačnija, sigurnija, pouzdanija za sve koji hoće doći poslovati, ulagati ili biti turisti u Hrvatskoj", poručio je Plenković.

Spomenuo je i započete pregovore u OECD-u, koji su ostali, kako je rekao, zadnji veliki cilj uključivanja u neke od međunarodnih foruma.

Osnovana Europska politička zajednica

Premijer je kazao i da je u ovoj godini završila Konferencije o budućnosti Europe, podsjetivši na brojne događaje u Hrvatskoj te na završnu konferenciju u Strasbourgu.

Dodao je da je u ovoj godini, u Pragu osnovana i Europska politička zajednica, koja je, rekao je, okupila države članice u širem formatu, kako bi se intenzivirao dijalog i rasprava o tome kako na razini europskoga kontinenta smanjivati razlike i privlačiti sve one koji još nisu u Europskoj uniji da budu naslonjeni na temelje njene politike, vrijednosti, ekonomskih i financijskih kretanja, ali i vanjskopolitičkih izbora.

Na idućem Vijeću o proširenju Europske unije

Predsjednik Vlade najavio je da će se za koji tjedan na Europskom vijeću raspravljati o proširenju Europske unije. Jedna od tema će biti i proširenje na države jugoistoka Europe. Pri tome je, naglasio je, za Hrvatsku posebno važna Bosna i Hercegovina.

Radili smo, istaknuo je, jako puno i s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, koji je dobro razumio što je bitno za stabilnost Bosne i Hercegovine.

"Pozdravili smo njegovu odluku u večeri izbora. Smatramo da je ona osigurala stabilnost zemlje i da će pomoći Hrvatima kao najmalobrojnijem konstitutivnom narodu da na mirniji i sigurniji način sudjeluje u konstituiranju vlasti na razini Federacije BiH, ali i središnjih razina vlasti", ustvrdio je.

Premijer je istaknuo nezadovoljstvo što je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, rekavši da njegovi glasovi mahom dolaze iz krajeva gdje je jako malo Hrvata.

Važnim je istaknuo i da će ulogu predsjedatelja Vijeća ministara preuzeti predstavnik Hrvata.

"Nastavit ćemo na tragu dosadašnje politike i zastupati interese Hrvatske na sastancima Europskoga vijeće, o čemu ćemo izvješćivati Sabor", zaključio je predsjednik Vlade.  

Pisane vijesti