Hrvatska i Njemačka produbljivanjem svog partnerstva i suradnje istovremeno jačaju Europsku uniju

Predsjednik Vlade Andrej Plenković doputovao je danas u Berlin u dvodnevni posjet Saveznoj Republici Njemačkoj, koji je započeo predavanjem u Zakladi Konrad Adenauer na temu: „Izgradnja strateške otpornosti Europe: hrvatsko-njemačko partnerstvo u novom dobu“, u kojem je predstavio hrvatski pogled o ključnim izazovima s kojima se danas suočava Europska unija, kao i prilikama koje sve zemlje članice trebaju zajedno iskoristiti. Govorio je i o suradnji Hrvatske i Njemačke, od hrvatskog osamostaljenja do danas, posebno pritom istaknuvši značaj i doprinos hrvatske zajednice u Njemačkoj.

Pozdravljajući prisutne, premijer je izrazio zadovoljstvo što je danas u Zakladi Konrad Adenauer u Berlinu povodom njegova posjeta Njemačkoj i susreta sa saveznim kancelarom Merzom.

Naveo je da će danas govoriti o izazovima s kojima se suočava europski kontinenta.

Odlični politički odnosi Hrvatske i Njemačke

U tom smislu naglasio je da njegova Vlada godinama radi na produbljivanju partnerstva između Hrvatske i Njemačke koje raste u snazi ​​i značaju u mnogim područjima.

Podsjetio je da je Njemačka bila ključna tijekom borbe Hrvatske za neovisnost, kroz naše procese pristupanja Europskoj uniji i NATO-u, a kasnije i ulaskom u Schengen i eurozonu.

„Naši politički odnosi su odlični, ne samo na saveznoj razini, već i s njemačkim saveznim državama“, kazao je Plenković, a hrvatsku zajednicu u Njemačkoj koja broji gotovo 500 tisuća ljudi istaknuo je posebnom vezom između dviju zemalja, naglasivši da značajno pridonose hrvatskom i njemačkom društvu.

Premijer je kazao i da je Njemačka četvrti najveći investitor u Hrvatsku, dodavši da je prošle godine trgovinska razmjena između dviju zemlja dosegla 9 milijardi eura. Rekao je i da u Hrvatskoj uspješno posluje više od 1.300 njemačkih tvrtki.

Vidimo, poručio je, daljnji potencijal za suradnju u energetici, sigurnosti i obrani, što ćemo, dodao je, sutra potvrditi i potpisivanjem ugovora o kupnji tenkova Leopard.

Odlučujući trenutak za Europu je sada

„Ne može se poreći: odlučujući trenutak za Europu je sada“, naglasio je premijer, upozorivši da živimo u eri dubokih previranja i neizvjesnosti.

„Mnogi bi rekli da je Zeitgeist (duh vremena) daleko od povoljnog. Ipak, moja ključna poruka je sljedeća: ako su Adenauer i njegova generacija mogli transformirati ruševine rata u temelje mira i prosperiteta, naša generacija mora ići dalje“, istaknuo je Plenković.

Moramo, poručio je, iskoristiti trenutne izazove kako bismo stvorili otporniju, ujedinjeniju i suvereniju Europu i pritom iz hrvatske perspektive naveo nekoliko temelja koji će oblikovati ovaj zajednički napor.

Hrvatska: Od ratom razorene zemlje do priče o uspjehu

Podsjetio je da je Hrvatska od razaranja rata i agresije 1990-ih, prošla kroz duboku metamorfozu, razvijajući se u samouvjerenu, dinamičnu i otpornu naciju.

„Kao najmlađa država članica Europske unije - i jedina s nedavnim, životnim iskustvom agresorskog rata, sličnog ruskom napadu na Ukrajinu - Hrvatska ima jedinstveno razumijevanje povezanih rizika“, ustvrdio je Plenković.

Kazao je da je naša zemlja danas na pragu članstva u OECD-u, naglasivši da je kreditni rejting doveden na A razinu te je Hrvatska poboljšala svoj rang za pet mjesta u samo sedam godina. Istaknuo je riječ o najbržem porastu ocjene za državu članicu Europske unije od krize OVID-19 i energetske krize.

Sada smo, rekao je, među tri najdinamičnija gospodarstva u eurozoni u posljednje četiri godine.

Kazao je i da je Hrvatska s više od 20 milijuna posjetitelja među dvadeset najpopularnijih turističkih odredišta u svijetu, dodavši da je to omjer koji nijedna druga mediteranska zemlja ne može usporediti.

Naveo je i naša zemlja je sedma u Europskoj uniji po udjelu obnovljive energije i osma u svijetu u provedbi Ciljeva održivog razvoja.

„Iz ove privilegirane pozicije, stečene žrtvom, obnovom i uspješnom europskom integracijom, Hrvatska se bavi izazovima s kojima se Europa danas suočava“, poručio je Plenković.

Energetska tranzicija: ključni faktor europske otpornosti

Energiju je naveo kao prvu temu svog današnjeg govora.

„To je neupadljivi temelj sve naše udobnosti, naše industrije i naše slobode. Sve što trošimo prevozimo, uglavnom kamionima ili brodovima, gotovo uvijek koristeći naftu. Bez nafte nema prometa. Bez prometa nema gospodarstva“, ustvrdio je premijer.

Ipak, dodao je, količina energije dostupna po glavi stanovnika u Europi opada već dva desetljeća - ne zato što se potrošnja smanjila, već zato što Europa proizvodi znatno manje nafte i prirodnog plina nego prije.

„Naša ovisnost o vanjskim dobavljačima povećava našu ranjivost“, naglasio je Plenković, rekavši da Europa uvozi 95% svoje nafte, gotovo 90% plina i dvije trećine ugljena.

Ovi izvori energije nisu samo CO2 intenzivni, već i vrše dodatni geopolitički pritisak na Europu, dodao je i naglasio da energetska tranzicija stoga nije samo ekološki imperativ, već je ona i strateški cilj. Premijer smatra da Europa mora izgraditi čišći, učinkovitiji i daleko manje ranjiv energetski sustav.

U tom kontekstu kazao je da Hrvatska i Njemačka podržavaju provedbu Europskog zelenog plana i Plana čiste industrije.

„Tri energetska sektora u kojima zajednički unapređujemo strateški važne projekte su: vodik, plinovodi i naftovodi te geotermalna energija“, ustvrdio je premijer i naveo da su hrvatski plinovodi već kompatibilni s vodikom i bit će povezani s Mađarskom, Slovenijom, Austrijom i Njemačkom.

S proširenjem, naglasio je, kapaciteta našeg LNG terminala na 6,1 milijardu kubičnih metara, Hrvatska je u poziciji značajno ojačati energetsku sigurnost Europe.

Kazao je i da je Hrvatska također u mogućnosti zadovoljiti potrebe Mađarske i Slovačke za opskrbom naftom te da je Jadranski naftovod (JANAF) pouzdana alternativa za obje zemlje.

U tom kontekstu, poručio je, podržavamo plan Europske unije u da prekine uvoz ruskih fosilnih goriva. Plenković naveo i da Hrvatska ostaje stabilan i pouzdan partner u diverzifikaciji europskih energetskih ruta, što je također ocijenio važnim za sigurnost Europe.

Snažna sigurnosna i obrambena politika EU-a kao osnova za njezinu stratešku autonomiju

Premijer je u svom govoru naglasio da se Europa trenutno suočava sa sigurnosnim okruženjem koje nikada nije bilo opasnije od kraja Hladnog rata, podsjetivši da je Putin od stupanja na dužnost pokrenuo šest velikih vojnih operacija.

„Svi se ovdje sjećaju rata u Čečeniji, invazije na Gruziju, aneksije Krima kršeći međunarodno pravo, rata u Donbasu, intervencije u Siriji u znak podrške Assadovom režimu i konačno, velike ofenzive protiv Ukrajine u veljači 2022.“, ustvrdio je.

Osim ove otvorene vojne agresije, dodao je, Rusija je također pokretač neprijateljskih i destabilizirajućih djelovanja diljem Europe i šire.

„To odražava namjernu strategiju usmjerenu na potkopavanje međunarodnog poretka i zamjenu vladavine prava vladavinom sile“, kazao je Plenković, naglasivši da bi takav svijet omogućio prekrajanje granica agresijom, čime bi se, upozorio je, potkopala sigurnosna arhitektura koja je desetljećima sprječavala velike ratove u Europi.

Izvanredna otpornost Ukrajine, istaknuo je, stoga je ništa manje od herojske.

Premijer je podsjetio da se Ukrajinci s izvanrednom hrabrošću gotovo četiri godine odupiru znatno superiornijem agresoru te da su u mnogim aspektima, oni prva linija obrane Europe.

Rekao i da su Hrvatska i Njemačka snažno predane povećanju pritiska na Rusiju i pružanju sveobuhvatne podrške obrani, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine.

Naglasio je da trenutni napori prema mirovnom sporazumu moraju biti prihvatljivi Ukrajini i utemeljeni na snažnim sigurnosnim jamstvima koja sprječavaju Rusiju da ponovi svoju agresiju te da Europa mora biti uključena u trenutne pregovore jer, kako je rekao, odluke o sigurnosti našeg kontinenta ne mogu se donositi bez nas.

Kazao je i da Hrvatska snažno podržava rastuću odgovornost Europe za vlastitu sigurnost i njezinu stratešku autonomiju unutar okvira Europske unije i NATO-a, što nam, dodao je, omogućuje udruživanje resursa, izbjegavanje dupliciranja napora i osiguranje interoperabilnosti.

Predsjednik Vlade je istaknuo i da se Hrvatska razvija u globalnog lidera u FPV dronovima proizvedenim bez kritičnih kineskih komponenti te da hrvatske tvrtke kontroliraju 80% globalnog tržišta strojeva za daljinski upravljano razminiranje, kazavši da je riječ o ključnoj tehnologiji za moderne sukobe.

Rekao je i da je Hrvatska u posljednjem desetljeću utrostručila svoj obrambeni proračun i cilj joj je dosegnuti izdvajanje od 2,5% BDP-a do 2027. i 3% do 2030.

Kazao je i da naša zemlja modernizira svoje oružane snage potpunim prijelazom na zapadnu tehnologiju. Dodao je da su lovci Rafale, helikopteri Black Hawk i Kiowa, vozila Bradley, transportni zrakoplovi Patria i bespilotne letjelice Bayraktar već su upotrebi te da u smo u procesu nabave tenkova Leopard, sustava HIMARS i haubica CAESAR.

Najavio je da će se povećati ulaganja u mornaricu.

Rekao je da je Hrvatskoj privremeno dodijeljeno 1,7 milijardi eura SAFE kredita, izrazivši očekivanje da će to pokriti investicijske ciljeve naše zemlje u sljedeće dvije godine.

U siječnju sljedeće godine, kazao je, uvest ćemo obvezni dvomjesečni program vojne obuke za sve 19-godišnjake kako bismo ojačali nacionalnu obrambenu spremnost.

Bilateralna obrambena suradnja s Njemačkom

Premijer je kazao da Hrvatska Njemačku smatra vodećom silom u jačanju europske obrane i važnim partnerom unutar NATO-a i Europske unije, dodavši da se obrambena suradnja između Hrvatske i Njemačke značajno intenzivirala u posljednje dvije godine.

„Važna prekretnica je spomenuta nabava glavnih borbenih tenkova Leopard 2A8., a osim toga, tu je i zajedničko ulaganje DOK-ING-Rheinmetall u području bespilotnih sustava“, ustvrdio je, ocijenivši to dobrim primjerom kako europska industrijska integracija doprinosi kolektivnoj otpornosti.

Konkurentnost Europe

Ulaganja u našu obrambenu spremnost također doprinose europskoj konkurentnosti, poručio je Plenković.

„Kako bi se održala i dodatno ojačala ta konkurentnost, već spomenuta energetska tranzicija mora biti popraćena dubokom industrijskom transformacijom. To zahtijeva modernizirane kapacitete, održiva ulaganja u istraživanje i razvoj, inovacije, robusne lance opskrbe - uključujući i za kritične minerale - i strateška ulaganja“, rekao je.

Dodao je da Hrvatska i Njemačka mogu zajednički razviti robusne energetske sustave, pametne mreže i inovativne platforme te pomoći u oblikovanju digitalne i zelene tranzicije.

Proširenje EU-a: Ispunjavanje nedovršenih europskih zadataka

Predsjednik Vlade je naglasio i da dovršetak europskog projekta znači daljnji razvoj snažne, otporne i globalno relevantne Europe. „Naša Unija mora se prilagoditi novim izazovima“, poručio je.

U tom smislu, kako je rekao, proširenje Europske unije ostaje ključno za stabilnost, sigurnost i prosperitet Europe. To je, istaknuo je, ujedno i najbolje dugoročno ulaganje u naš mir.

Naglasio je da je ruska agresija na Ukrajinu oštar podsjetnik zašto je proširenje stabilnosti na naše susjedstvo strateški potrebno.

„Za Hrvatsku proširenje nije teoretsko pitanje - to je životno iskustvo“, istaknuo je premijer, kazavši da je naša zemlja svjesna koliko je duboka i važna transformativna moć europskog procesa pristupanja.

Zato, poručio je Plenković, podržavamo proces proširenja temeljen na zaslugama, vladavini prava, poštivanju europskih vrijednosti i ispunjavanju svih kriterija za pristup, naglasivši da Zapadni Balkan ostaje regija od strateškog interesa za Hrvatsku.

Kazao je da je proces proširenja, koji je nakon pristupanja Hrvatske tekao vrlo sporo, sada, prvi put, u fazi u kojoj se pojavljuje jača politička volja - i sa strane zemalja kandidatkinja i sa strane Europske unije. I moramo, dodao je, iskoristiti ovu priliku.

Europa se ponovno suočava s velikim izazovima, a naš je zadatak aktivno oblikovati procese koji će definirati našu budućnost, poručio je Plenković.  

Naglasio je pritom da Hrvatska i Njemačka stoje rame uz rame: u području obrane i sigurnosti, u industrijskoj, energetskoj i digitalnoj tranziciji, u njihovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini, u jačanju Europske unije, a kao i u naporima koje ulažu kako bi Zapadni Balkan ostao čvrsto ukorijenjen u zajedničkim europskim vrijednostima.

„Daljnjim jačanjem našeg partnerstva, produbljivanjem naše suradnje i udruživanjem naših resursa i sposobnosti, istovremeno jačamo Europsku uniju - Uniju koja ne samo da prebrođuje krize već i oblikuje vlastitu prosperitetnu budućnost“, zaključio je svoj govor premijer Plenković.

Pisane vijesti