Hrvatska je trenutno prva u EU po rastu BDP-a u 3. kvartalu. To potvrđuje ispravnost poteza Vlade u okolnostima kriza!

Slika /Vijesti/2023/Studeni/28 studenog/BDP.png

Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, u trećem kvartalu 2023. godine BDP je realno porastao za 2,8% u odnosu na isti kvartal 2022. Treći kvartal ove godine je već 11. kvartal zaredom u kojem se bilježi pozitivna stopa kretanja BDP-a. Koliko je snažan oporavak gospodarstva nakon pandemije, govori podatak da je BDP u trećem kvartalu ove godine realno za 13% veći nego u trećem kvartalu predpandemijske 2019.

Eurostat je objavio podatke o kretanju sezonski prilagođenih stopa rasta BDP-a u trećem kvartalu za 23 države članice EU-a. Najvišu stopu sezonski prilagođene realne stope rasta BDP-a u trećem kvartalu (u odnosu na isti kvartal godinu ranije) ima Cipar s 2,2% te Rumunjska s 2,1% što je ispod sezonske prilagođene stope rasta Hrvatske, koja iznosi 3%.
 
Na realan rast BDP-a u trećem kvartalu 2023. najveći utjecaj imali su nastavak rasta potrošnje kućanstava od 3%, kao i sve brži rast investicija u fiksni kapital, za 6,1%.
 
,,U usporedbi s trenutnim podacima za 23 države članice EU-a, Hrvatska u trećem kvartalu ove godine bilježi najveću stopu rasta u EU. Tome su pridonijeli hrvatski gospodarstvenici i radnici, kao i snažne intervencije Vlade u okolnostima brojnih kriza s ciljem očuvanja socijalne kohezije. Mjere koje smo poduzimali pomogle su u očuvanju standarda građana, nastavku realnog rasta plaća, zaposlenosti i održavanju stabilnosti tržišta rada. Usto, snažan zamah gospodarstvu daje rast investicija, na što utječe uspješna provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Uz realizaciju reformi i korištenje europskih sredstava, nastavljamo poticati rast i jačati konkurentnost gospodarstva'', izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Primorac o stopi rasta od 2,8 posto: To su sjajne vijesti. Nadamo se nešto snažnijem rastu u četvrtom kvartalu

Ministar financija Marko Primorac na konferenciji za medije također se osvrnuo na podatak da je Hrvatska u trećem kvartalu ove godine, u odnosu na treći kvartal prošle godine, ostvarila realnu stopu rasta od 2,8 posto. "Ovom stopom rasta se svrstavamo u sam vrh Europske unije", naglasio je, napomenuvši da su do sada objavljeni podaci za 24 članice Europske unije.

Ako uspoređujemo treći kvartal 2023. s trećim kvartalom pretpandemijske 2019. godine, ostvaren je realni rast od 13 posto, istaknuo je Primorac.

Rezultat Vladine politike

Podsjetivši da je najveći doprinos ovome rastu povećanje potrošnje kućanstva od 3 posto i investicija u fiksni kapital od 6,1 posto, ministar je ocijenio da je to rezultat politike Vlade i predanosti ispunjavanju reformskih i investicijskih pokazatelja kada je riječ o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.  

"Možemo reći da su ovo sjajne vijesti u skladu s projekcijama Ministarstva financija", naglasio je. Mi smo, dodao je, za treći kvartal također projicirali rast od 2,8 posto i nadamo se nešto snažnijem rastu u četvrtom kvartalu ove godine, čime će onda i ukupan gospodarski rast na godišnjoj razini biti u skladu s našim projekcijama.

Upitan zabrinjavaju li ga da je prema podacima DZS-a, izvoz roba u trećem kvartalu je na godišnjoj razini pao za 20,4, usluga za 0,5 posto, a istovremeno je smanjen i uvoz roba, za 14,8 posto, Primorac je kazao da je jedan od razloga pada robnog izvoza za 20,4 posto i "visoka baza", s obzirom da je u trećem kvartalu lani u odnosu na godinu ranije porast robnog izvoza bio gotovo 40 posto.

Pojasnio je da je na pad robnog izvoza vjerojatno utjecalo i stanje u gospodarstvima država članica EU-a i najznačajnijim vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske - Italiji i Njemačkoj.

Napomenuo je i da je prošli tjedan u Rimu s talijanskim potpredsjednikom vlade i ministrom financija i ekonomije Giancarlom Giorgettijem razgovarao o ekonomskoj situaciji u Italiji, a naravno, svi prate i ekonomsku situaciju u Njemačkoj.

Posao snimanja Geodetskom fakultetu je plaćen iz nacionalnih sredstava

Ministar je upitan i da razjasni situaciju oko isplata Ministarstva kulture i medija prema Geodetskom fakultetu za posao 3D snimanja zgrada nakon potresa.

Pojasnio je da se Fond solidarnosti iskorištava na način da se sredstva refundiraju, no i naglasio da to kod ovog troška nije bio slučaj, što znači da je posao plaćen nacionalnim sredstvima.

"Dakle, ništa nije moglo biti plaćeno sa Fonda solidarnosti. Sve što se plaća, plaća se iz nacionalnih izvora, a nakon toga se 'ex post' traži refundacija prihvatljivih troškova iz Fonda solidarnosti. Konkretan trošak koji spominjete plaćen je nacionalnim sredstvima i prema onome što ja znam nije tražena refundacija iz Fonda solidarnosti, niti je iz njega refundirano bilo što povezano s tim troškom", rekao je Primorac.

Pretpostavlja da su djelatnici Ministarstva kulture vjerojatno mislili da će to biti prihvatljiv trošak i tu stavku prikazali kao da će biti refundirana iz Fonda solidarnosti. "Međutim, to nikada nije refundirano niti je zatražena refundacija za taj iznos", zaključio je ministar.

Izvor: Vlada/Hina



Pisane vijesti