Hrvatska snažno podupire europski put Ukrajine, koja zavrjeđuje poseban status

Između ostalog, kazao je da je članove Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a obavijestio o jučerašnjem razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim te o današnjem posjetu Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH, s kojim je razgovarao o pitanjima važnim za Hrvate u BiH. Dodao je da je razmotreno bilo i pitanje predstojećih izbora u Splitu.

 

 

''Ukrajina cijeni konzistentan stav hrvatske Vlade i podršku ukrajinskom narodu koju zagovaramo sve ove mjesece koji su neposredno iza nas, ali i puno ranije, i tu smo pokazali čvrstinu te da smo na pravoj strani i povijesti i pravde u ovako teškim trenucima za ukrajinski narod'', kazao je Plenković.

 

S ukrajinskim predsjednikom Zelenskim razgovarao je i o daljnjoj hrvatskoj potpori Ukrajini.

 

''Razgovarali smo o tome kako da kada ta tema dođe na Europsko vijeće u lipnju podržimo i njihove ambicije za ubrzanje i intenziviranje procesa približavanja Europskoj uniji'', poručio je premijer.

 

Ponovio je da Hrvatska podržava europski put Ukrajine koja "zavrjeđuje neku vrstu posebnoga statusa".

 

''Ideja je da Europska komisija pripremi mišljenje. Hrvatska je, kao što znate, potpisala Deklaraciju o podršci europskom putu Ukrajine. Ukrajina zavrjeđuje neku vrstu posebnog statusa, ali ipak ne treba očekivati da će netko preko noći postati članica EU-a, pogotovo ne u jeku ruske agresije."

 

Realna je "jedna vrsta tješnje institucionalne poveznice s intenzivnijim odnosima", kazao je Plenković.

 

''Potpora Hrvatske Ukrajini je, kao što znate, cjelovita. Ona je politička, diplomatska, humanitarna, tehnička i vojna te naravno zbrinjavanje izbjeglih osoba koje su došle u Hrvatsku. Ukrajina to cijeni i nastavit ćemo to činiti.''

 

Hrvatski premijer komentirao je i mogućnost zabrane uvoza ruskih energenata na europskoj razini.

 

"Takva dalekosežna i strateška odluka ne može i neće biti provedena preko noći zato što je stupanj ovisnosti pojedinih zemalja o ruskim energentima bitno različit'', istaknuo je.

 

''Hrvatska je tu manje ovisna nego drugi. Važno je da Hrvatska ima LNG terminal, to je postignuće naše Vlade, dok su neki bili žestoko protiv'', naglasio je Plenković.

 

 

Što se tiče BiH, podsjetio je da su razgovori oko ograničenih ustavnih promjena izbornoga zakona trajali mjesecima, navevši i da se tijekom dana sastao s Draganom Čovićem.

 

''Naš stav je jasan – smatramo da je za dobro funkcioniranje BiH ključno da se svi konstitutivni narodi ne samo osjećaju ravnopravnima, nego i da kroz izborni zakon budu ravnopravni. Zato smatramo da praksa koju smo gledali otprilike zadnjih 16 godina - gdje na teritoriju Federacije BiH jedan brojniji konstitutivni narod, a to su Bošnjaci, biraju malobrojnijem konstitutivnom narodu, a to su Hrvati, njihove predstavnike - nije dobra za funkcioniranje zemlje i ne postavlja temelje niti za unutarnje funkcioniranje, niti za europske procese i europski put'', rekao je Plenković.

 

Još je jednom apelirao da se ti razgovori nastave na tragu podrške i poruka koje je hrvatska Vlada upućivala sve ove mjesece, uključivo i sa razine Europskoga vijeća.

 

 

Vezano uz zahtjev za pomilovanjem Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Plenković je poručio neka se o tome očituje predsjednik Republike kojemu je taj zahtjev i upućen.

 

Dodao je kako su se o toj temi danas već očitovali zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Vlade Tomo Medved kao i ranije ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica.

 

''Bitno je da imamo formalnopravni zahtjev koji je pravni zastupnik uputio ministru Malenici, slijedi procedura i neka se očituje predsjednik Republike o toj temi, jer je uostalom zahtjev i upućen njemu.''

 

Upitan kakav je njegov osobni stav o tome odgovorio je - neka se predsjednik RH prvo očituje. Kazao je i kako nema potrebe komentirati je li ga iznenadila potpora generala Ante Gotovine tome zahtjevu te da nije vidio njegovo priopćenje. Naglasio je kako je bitno samo ono što piše u pravnom zahtjevu. 

 

Odgovarajući na novinarski upit s obzirom na povijesni kontekst, Plenković je podsjetio kako je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman vodio politiku pomirbe u trenucima stvaranja hrvatske države na jedinstvu domovinske i iseljene Hrvatske i različitih ideoloških strana u hrvatskom društvu te uspio ostvariti višestoljetni san hrvatskog naroda. No, tema o kojoj se ovdje radi ima sasvim drugu pozadinu, to su bili zločini počinjeni nad Hrvatima u emigraciji tijekom komunističkog sustava, rekao je.

 

Na upit novinara, podsjetio je da su arhivi što se tiče pozitivnog zakonodavstva otvoreni te da nitko nije imao problema u pristupu arhivima.

 

 

Plenković je rekao je da se danas nije razgovaralo o rekonstrukciji Vlade. Na pitanje zašto su je najavili, a sada se toliko čeka s provođenjem, odgovorio je:

 

''Nismo dali nikakav rok. Mi imamo “carte blanche” i stranačkih tijela i koalicije. Kada procijenimo da je trenutak, reći ćemo vam. Što je žurno? Najavili smo jer smo imali politički razlog da učinimo.''

 

"Ja sam rekao da će biti kada ja odlučim da će bit, a tako će i biti. Nitko drugi nije niti predsjednik niti premijer", zaključio je Plenković razgovor o toj temi.

 

Plenković je, na novinarski upit vezan uz komemoraciju u Jasenovcu i zakonsku zabranu pozdrava "Za dom spremni", odgovorio da će u Jasenovcu biti kao i svake godine podsjetivši kako je jasan politički stav u odnosu na NDH rekao na prošloj sjednici Vlade. Vezano uz pozdrav "Za dom spremni" podsjetio je i da je i ranije kazao kako je taj pozdrav i danas zabranjen te samo treba provoditi ono što je i sada na snazi. 

 

Izvor: Hina / Vlada