Imamo priliku za golem iskorak: Hrvatska u ovim okolnostima može biti pravi energetski hub za srednju Europu

Predsjednik Vlade Plenković danas je u Bruxellesu, uoči izvanrednog sastanka Europskog vijeća u izjavi novinarima najavio razgovore o Ukrajini, temi energetike, sigurnosne strane i suradnji na području obrane. Glede energenata Plenković je rekao da Hrvatska svojim lukama i skladištima može dati važan doprinos te je kao vjerojatan smjer djelovanja najavio investiciju u postojeći LNG terminal, koji bi znatno povećao kapacitete i postao najbrže i najučinkovitije rješenje za nas i za puno zemalja u okruženju. Raspravu o ukrajinskom zahtjevu za članstvom  najavio je u lipnju, za tri i pol tjedna.

"Hrvatska je jedinstvena u podršci Ukrajini i osudi ruske agresije te nastojanju da političkim, diplomatskim, ekonomskim, financijskim i drugim oblicima Ukrajini damo maksimalnu potporu ", rekao je uvodno Plenković te dodao da rasprava o zahtjevu Ukrajine za članstvom nije predviđena na ovom, već na Europskom vijeće za tri i pol tjedna, u lipnju.

Šesti paket sankcija ide na niže razine odlučivanja, veleposlaničke i ministarske

"Kada je riječ o energetici, temi koja je dodatno stavljena u fokus nakon rasta cijena energenata, a također uslijed ruske agresije na Ukrajinu, dokument Europske komisije koji nam je temelj za raspravu, REPowerEU, govori o tome kakao da zajedničkim naporima Europska unija osigura dovoljno energenata za svoje građane te stvori alternativnu mrežu za svoje građane i gospodarstvo, a da pritom dotaknemo i šesti paket sankcija koji se neće usvajati na razini Europskog vijeća, nego će ići na niže razine odlučivanja, dakle na veleposlaničke i ministarske razine", rekao je Plenković.

Objasnio je da se on sastoji od stavljanja dodatnih osoba na liste, od deswiftiranja još jednog broja ruskih banaka, o mjerama protiv određenih medijskih kuća koje šire propagandu i dezinformacije, a dolaze iz Rusije, te da se odnosi na naftu, odnosno na dogovor o zabrani uvoza ruske nafte putem tankera i još jedno tranzicijsko razdoblje za uvoz nafte koja dolazi putem naftovoda.

Što se pak sigurnosti hrane tiče Plenković je rekao da je Ukrajina žitnica Europe i dobrog dijela svijeta te istaknuo važnost izvoza i pražnjenja ukrajinskih skladišta kako bi se žito diljem svijeta distribuiralo i izbjegla situacija nedostatka hrane, gladi, pa onda i potencijalnih konflikata, osobito u zemljama Afrike. Nastavak razgovora o obrani očekuje u vidu jačanja zajedničkih napora u smislu nabave, suradnje i svega onoga što se sada unutar Unije ubrzava.

Plenković nije htio komentirati izjavu mađarskog premijera Viktora Orbana koji je rekao da je izuzeće naftovoda Družba iz embarga na uvoz ruske nafte dobar pristup, ali da Mađarska treba jamstvo da može uvoziti  naftu i u slučaju nekog incidenta u dijelu naftovoda koji prolazi kroz Ukrajinu.

"Nisam čuo što je rekao pa ne mogu komentirati, ali mogu reći da je Janaf, koji iz Omišlja prevozi naftu prema kontinentu, pa i prema Mađarskoj, u cijelosti sposoban dopremiti ogromne količine nafte koje su potrebne za rafinerije u Mađarskoj. Prema tome, pitanje diversifikacije je u dobroj suradnji s nama i mislim da je manje bitno odakle nafta dolazi od toga koliko košta”, rekao je Plenković.

Što se tiče nabave vakuumskog plinskog ulja koje Ina nabavlja u Rusiji za svoju rafineriju u Rijeci, Plenković je rekao da "Ina nije jedina na svijetu koja treba to vakuumsko plinsko ulje, trebaju ga i druge rafinerije i nabavljaju ga iz drugih zemalja".

Prema prijedlogu Europske komisije i Hrvatska bi mogla nastaviti dobavljati vakuumsko plinsko ulje iz Rusije za potrebe rafinerije u Rijeci pod uvjetom da nema alternative iz drugih izvora.

Vrlo je blizu investicijska odluka o dogradnji postojećeg LNG terminala da bude dobar za nas i puno zemalja u okruženju, Sloveniju, Mađarsku, BiH i druge

Plenković je istaknuo da Hrvatska u ovim okolnostima, po mnogima neočekivano, ima priliku biti pravo energetsko čvorište za srednju Europu.

"Postoje razne opcije, ali najbolja i najučinkovitija je investicija u postojeći terminal kako bi mu se povećao kapacitet”, izjavio je Plenković.

Dodao je da je vrlo blizu investicijska odluka o dogradnji postojećeg terminala tako da bude dobar za puno zemalja u okruženju, Sloveniju, Mađarsku, Bosnu i Hercegovinu i druge.

"Hrvatski stav je cijelo ovo vrijeme jasan - mi jesmo za šesti paket sankcija, za ono što smo dogovorili u Versaillesu, a to je postupno napuštanje korištenja fosilnih energenta, goriva koji dolaze iz Rusije, i za to smo da se stvori alternativna mreža koja će svima omogućiti opskrbne pravce. Kada je riječ o nafti i onome što je predloženo u tom paketu, a to je da se de facto ništa ne mijenja do kraja ove godine, dakle, sve ostaje isto. Mi govorimo o tranzicijskim razdobljima u 2023. Mislim da bi se tu svi, uključujući i Mađarsku, trebali pronaći", rekao je.

Plenković je rekao da je u 100 dana brutalne ruske agresije već usuglašeno pet paketa sankcija, ali i ogromna količinu financijske, ekonomske, humanitarne i vojne pomoć Ukrajini bez presedana.

"Ovakav iskaz međunarodne solidarnosti i njen brzina neusporedivi su s ičim drugim", rekao je.

"Ovo su sada razgovori o daljnjim paketima. U konačnici, u Versaillesu smo rekli da treba uzeti u obzir specifičnosti situacije svake od zemalja. Nije to kao otići u dućan pa umjesto jednog proizvoda kupiti drugi. Treba uložiti u naftovode, plinovode, napraviti cijelu mrežu koja je operativna, povezana i koja funkcionira. Svi imamo zadaću da svi naši građani imaju benzina, struje, plina i da nema nestašice. Ta energetska ovisnost o ruskim energentima, koja je za mnoge zemlje trajala desetljećima, ne može se baš riješiti preko noći. Zato svi ovi pregovori jedno određeno vrijeme traju, ali mislim da je smjer jako dobar i tu ne vidim dugoročno veći problem", poručio je Plenković.

Pisane vijesti