Inflacija je rasla i u drugim zemljama eurozone, Vlada priprema novi paket mjera pomoći

Slika /Vijesti/2023/Rujan/01 rujna/Izjava PVRH.jpeg

Povodom Dana Virovitičko-podravske županije predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je općinu Sopje gdje je sudjelovao na svečanoj sjednici Županijske skupštine nakon koje je u razgovoru s novinarima najavio nove mjere pomoći građanima u rujnu.

Odgovarajući na pitanje novinara o inflaciji, rekao je kako ona nije rasla samo u Hrvatskoj već i u drugim članicama eurozone te da se sada analizira struktura troškova koji su išli prema gore. Među njima su najviše rasle cijene hrane, pića i ugostiteljskih usluga, a pojavio se i rast cijena energenata iako su oni cijelo vrijeme krize praktički ostali isti.
 
''Glavni naglasak je upravo na širokoj potrošnji i po mnogim analizama cijene su bile više zbog turističke sezone. Smatram da svaka cijena koja ide preko onoga što je normalno u kontekstu troškova i inputa nije dobra. Ona se na kraju odražava na kupovnu moć naših građana'', rekao je Plenković.
 
Kontinuirana politika povećanja plaća
 
Podsjetio je da je Vlada kontinuirano tijekom mandata provodila politiku dizanja plaća bez obzira na veće inflatorne pritiske u periodu nakon ruske agresije na Ukrajinu koja je izvorno generirala rast troškova i inflaciju te je stoga realni rast plaća bio viši od kumuliranih inflatornih pritisaka.
 
Pritom je za rujan najavio novi paket mjera kojim će se pomoći najugroženijim građanima.
 
''Vlada priprema, kao što je radila i do sada, jedan novi paket mjera s kojim ćemo izaći tijekom rujna i koji će ciljano pomoći najugroženijim građanima.''
 
Istaknuo je kako će se među njima sigurno naći i umirovljenici kojima Vlada kontinuirano najviše pomaže i čije su mirovine proteklih godina rasle.
 
''Minimalne i prosječne mirovine su rasle u našem mandatu. Tu je i element s obiteljskim mirovinama i pet paketa pomoći koji su obuhvatili oko 700 tisuća umirovljenika. Svaki od tih paketa bio je vrijedan 60 milijuna eura, a pripremamo i novi paket kojim će korisnici sigurno biti zadovoljni'', poručio je.
 
Upitan razmatra li se opcija uvođenja dodatnog poreza na ekstra profit kazao je da se, s obzirom na okolnosti, sve razmatra pa i ta mogućnost.
 
Inflatorni pritisci neće srušiti socijalnu koheziju
 
Na pitanje može li inflatorni pritisak utjecati na rušenje socijalne kohezije, kazao je da smatra kako se to neće dogoditi.
 
''Mislim da smo mi nju očuvali svo ovo vrijeme. Prošle godine, kada je situacija bila gora, praktički nismo imali niti jedan prosvjed, a ove godine je bilo nešto orkestriranih prosvjeda manjega intenziteta i svi su sanirani. Tijekom ljeta riješili smo pitanje službenika u pravosuđu, sad smo riješili još 29 tisuća ljudi koji nisu imali dodataka u državnim službama.''
 
Najavio je pregovore o osnovici s reprezentativnim sindikatima koji kreću u trećem tjednu rujna, kao i Zakon o plaćama koji uskoro ide u drugo čitanje u Sabor.
 
Država je veliki generator investicija
 
Poručio je da je država veliki generator investicija, da su u tijeku intenzivni radovi na obnovi i mnogo projekata.
 
''Na sjednici Vlade je potpredsjednik Bačić rekao da je do sada u obnovu uloženo 2 milijarde i 50 milijuna eura u preko 10,5 tisuća objekata. Jučer smo s aneksom Nacionalnog plana oporavka i otpornosti priskrbili još milijardu i 525 milijuna eura, dakle ukupno 2 milijarde i 530 milijuna eura europskih sredstava prilagođenih za ciljane potrebe Hrvatske u ovom trenutku. To su ogromna ulaganja.''
 
Dodao je da velika ulaganja diljem Hrvatske pridonose gospodarskom rastu, ali da su i cijene u građevini jako porasle, podsjetivši da je ''Vlada učinila da energenti ne budu dio te jednadžbe''.
 
''Mislim da s krajem turističke sezone te cijene moraju ići dolje i vjerujem da će se to svesti u neke normalne okvire”, kazao je.
 
Na pitanja smatra li da postoji neka vrsta kartela trgovačkih lanaca, rekao je kako je ozbiljna zadaća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja da to istraži i kazni one koji to rade. ''Kad se dogovorom onih koji imaju najveći udio na tržištu potrošača dovodi u nepovoljan položaj, onda nema što birati. To je cijeli smisao.''
 
Izbori će biti u redovitom roku

 
Komentirao je i izjave predsjednika Zorana Milanovića o izborima, poručivši da će izbori biti u redovitom roku. Podsjetio je da se izbori održavaju između 30. i 60. dana nakon raspuštanja Sabora. Trenutak odlučivanja o raspuštanju Sabora je, u načelu, odluka parlamentarne većine. U tom razdoblju predsjednik Republike ima ustavno pravo izabrati jednu od četiri nedjelje u tom razdoblju i Vlada se, kazao je premijer, u to ne miješa.
 
''Ne pratim ga uopće, on govori toliko nesuvislih teza, od imenovanja u diplomaciji do štete našim državljanima u grčkim pritvorima pa do proruskih stavova u zadnjih godinu i pol dana, da se mahom moramo baviti popravljanjem te štete”, dodao je.
 
Poručio je kako predsjednik neodgovornim izjavama snižava kulturu političkog dijaloga, te kako poneki komentatori izjednačavaju njega i Milanovića dok on stalno mora “popravljati štetu” koju Milanović izaziva.
 
''Morali smo ići u Grčku da bi popravljali političke štete koju je on nanio našim državljanima. Šteta koju je napravio je bila toliko velika da su nas svi s kojima smo razgovarali zamolili da im više ne pomaže”, rekao je Plenković.
 
Na pitanje o eventualnoj smjeni Frane Barbarića, premijer je odgovorio: “Javit ćemo vama prvima.”

Pisane vijesti