Intervencijski plan za Liku je potvrda snažne podrške Vlade Ličko-senjskoj županiji

Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je danas, zajedno s ministrom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Markom Pavićem i ministrom uprave Ivanom Malenicom, Ličko-senjsku županiju te je u Gospiću održao sastanak s ličko-senjskim županom Darkom Milinovićem.

Tom prigodom uručene su i Odluke o intervencijskom planu za područje Like, za gradove Senj i Otočac, te općine Brinje, Perušić, Plitvička Jezera i Vrhovine.

''Ovaj intervencijski plan  predstavlja jedan poseban mehanizam, jednu mjeru koju smo koncipirali kako bismo popunili praznine koje postojeći drugi programi  i mjere nemaju za one gradove i općine u RH kojima je ova vrsta potpore nužna kako bi iznašli dodatna sredstva za financiranje svojih projekata'', rekao je Plenković.

150 milijuna kuna za razvoj

Program vrijedan 150 milijuna kuna  pomoći će razvoju Ličko-senjske županije, gradova Senja i Otočca te općina Brinje, Vrhovine, Plitvička Jezera i Perušić.

''Ova odluka predstavlja još jednu potvrdu snažnog angažmana naše Vlade za ravnomjerni regionalni razvoj, za podršku Ličko-senjskoj županiji'', naglasio je premijer.

Vlada je u dosadašnjem mandatu fiskalnom decentralizacijom osigurala više sredstava za županije, gradove i općine, te povećala prihode jedinica lokalne i područne samouprave u Lici za 45 posto, što čini čak 42 milijuna kuna prihoda više koji omogućavaju provođenje lokalnih projekata.

''Od europskih sredstava ugovorili smo 1,2 mlrd kuna bez ovoga intervencijskog plana, a ujedno smo u ovoj krizi Covida-19 na zahtjev 842 poslodavca za sada osigurali plaće za 3.580 radnika u ukupnom iznosu od 35 milijuna kuna u ožujku, travnju i svibnju, a nastavit ćemo s potporom onim sektorima kojima je to najpotrebnije'', poručio je Plenković.

Kroz Program ruralnoga razvoja za Ličko-senjsku županiju ugovoreno je čak 727 milijuna kuna.

Novi projekt za Liku i Banovinu vrijedan 2 milijarde kuna

Temeljem iskustva s Projektom Slavonija u aktualnoj financijskoj perspektivi 2014.-2020., gdje je već za sada ugovoreno 12,8 milijardi kuna za pet slavonskih županija, Vlada želi u idućih sedam godina iz sredstava kohezijske politike, poljoprivredne politike i politike ruralnoga razvoja, napraviti projekt koji će sličan oblik podrške dati i Dalmatinskoj zagori, Lici, Gorskom kotaru i Banovini.

''To su oni krajevi Hrvatske kojima je potrebna dodatna potpora i brojni su projekti od interesa za ovu županiju koje nastavljamo podupirati. U ovom trenutku u našim planovima nastojimo da to bude oko 2 milijarde kuna. S takvom podrškom mislim da ćemo omogućiti demografsku revitalizaciju i veliku potporu gospodarstvu ovih krajeva'', zaključio je Plenković.

Izvrsni potezi za reaktivaciju gospodarstva u koronakrizi

Prije dolaska u Gospić, predsjednik Vlade posjetio je i Otočac gdje je razgovarajući s novinarima o aktualnoj situaciji oko epidemije koronavirusom rekao  da su Vladini potezi za reaktiviranje gospodarstva bili izvrsni, ali da je normalno da su se građani opustili te će se tražiti balans.

"Išli smo za time da reaktiviramo gospodarstvo, taj uspjeh je bio izvrstan. Ljudski je da su se i naši sugrađani opustili, tražit ćemo balans. Jučerašnji sastanak Znanstvenog savjeta je bio izvrstan, većina zaraženih ima blage simptome, moramo biti odgovorni", naglasio je.

Novinare je zanimalo smatra li da bi bilo pametnije da je nakon kratkog kontakata s oboljelim tenisačem prošli vikend u Zadru otišao u samoizolaciju te bi li mu to pomoglo u kampanji.

"Neću komentirati poteze ljudi koji sami sebi propisuju kako se ponašaju, moje je ponašanje odgovorno, konzultiram se sa stručnjacima, oni koji nisu epidemiolozi nemaju istu logiku, preporučujem građanima da slušaju prave stručnjake, a ne specijaliste drugih medicinskih disciplina ili političare koji glume da su nadriliječnici", naglasio je premijer Plenković.

Nisam htio, dodao je,  da na jesen dovodimo Hrvatsku u poziciju neviđenih ustavnih konstrukcija. ''Građani imaju pravi izabrati. Ono što građani odluče, takav će biti put Hrvatske za budućnost'', zaključio je Plenković.

O hrvatskom predsjedanju Vijećem EU

Odgovarajući na pitanje novinara o tome kako ocjenjuje šest mjeseci hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, premijer je kazao da je program predsjedanja pripreman jako dugo,  da se Vlada spremala na to praktički cijeli mandat, te da ljudi koji su u Vladi, koji vode Vladu, imaju iskustva iz pregovora o pristupanju.

''Htjeli smo napraviti program koji je imao naziv i moto 'Snažna Europa u svijetu punom izazova'. Bez obzira što smo puno razmišljali kojih to sve izazova ima, moram priznati da nitko kad smo završavali program nije računao na Covid-19. No, dogodila nam se globalna pandemija koja je radikalno promijenila dinamiku i tehnologiju odvijanja našega predsjedanja, ali samo donekle naše ključne prioritete'', rekao je Plenković.

Podsjetio je na nekoliko glavnih točaka koje su odrađene. Prva je točka bila osigurati uređeni Brexit i to je učinjeno; drugo je bila deblokada nezavidne situacije oko pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, što je također uspješno obavljeno.

''Zahvaljujući ponajviše našoj suptilnoj političkoj aktivnosti preokrenuli smo stav Pariza, Haaga i Kopenhagena, nagovorili Ursulu von der Leyen da se modificira metodologija pregovora i u ožujku donijeli odluku koja će trajno ostati - da je Europsko vijeće odlučilo otvoriti pregovore sa dvije nama susjedne zemlje.''

Također su u formi videokonferencija održani Zagrebački sastanak na vrhu i summit Istočnoga partnerstva s kojih su poslane vrlo snažne poruke našim susjedima i članicama Istočnog partnerstva.

''Između ostaloga, uspjeli smo, kada je riječ o Covidu-19, dignuti sve krizne mehanizme Unije još 28. siječnja. Hrvatska se i u kontekstu Covida pokazala jako dobrom. Unija je nakon buđenja svijesti svih država članica poduzela sve mjere – od restriktivnih mjera do plana za ekonomski  oporavak.''

Kroz plan za ekonomski opravak Hrvatskoj bi trebalo pripasti 10 milijardi kuna od čega tri četvrtine su bespovratna sredstva.

Naša odlična komunikacija i povjerenje koje imamo s EK, napomenuo je premijer, rezultiralo je i time da smo ispunili cijeli akcijski plan za Europski tečajni mehanizam 2, a to je predvorje eurozone. Prema mojim saznanjima, dodao je, mi bismo već u tjednu nakon izbora za Hrvatski sabor trebali dobiti pozitivnu odluku eurogrupe o tome da postajemo dio ERM2. To znači da smo na korak do eurozone, što je izvrsna stvar pogotovo kod ovakvih vanjskih šokova, naglasio je Plenković.

Predsjednik Vlade je istaknuo da mu je posebno žao što zbog pandemije nije bilo svih onih događanja koja su bila predviđena u Hrvatskoj.

''Mi smo u konačnici uredili i dovršili Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu koja je sada hram Europe i konferencijskih zbivanja u Hrvatskoj. Na početku je sve išlo izvrsno, imali smo izvanredan hodogram. Ono što se nažalost nije vidjelo, to je možda koliko je Europa važna za hrvatske građane i koliko je bitna. Da je bilo više vremena da naši građani to shvate kroz dolaske svih tih naših partnera u Hrvatsku, onda bi sigurno i stav prema EU bio bolji. U ovakvim okolnostima, izvući sve ovo na europskoj razini uz akcijski plan za ERM2 i zeleno svijetlo za Schengen, mislim da je teško bilo učiniti više. Učinili smo maksimum, jedino čime sam nesretan je ta smanjena vidljivost Unije u Hrvatskoj zbog pandemije koja nas je sve zadesila'', zaključio je predsjednik Vlade.

Izvor: Hina / Vlada
 

Stranica