- Objavljeno: 29.07.2017.
Intervju ministra hrvatskih branitelja Medveda za Slobodnu Dalmaciju
Nadolazeća obljetnica Oluje bila bi nekakav predvidivi prigodničarski povod za intervju s ministrom hrvatskih branitelja, Tomom Medvedom, inače, umirovljenim brigadnim generalom Oružanih snaga RH. No, tu je i Zakon o pravima hrvatskih branitelja, koji bi trebao dati odgovore i na neka, godinama otvorena pitanja statusa i prava pojedinih dijelova braniteljske populacije koji su tražili jedinstveni zakon, koji će obuhvatiti sve njih.
Naposljetku, i sam Medved, tri puta ranjavan tijekom Domovinskog rata, 50-postotni je hrvatski ratni vojni invalid, i dobro zna s kakvim se problemima i danas susreću neki od njegovih suboraca koji nisu ostvarili svoja prava. Opet, za sve to treba osigurati i financijska sredstva iz proračuna, što nekadašnjeg prvog čovjeka specijalaca iz Rakitja i načelnika stožera Prve gardijske brigade, poznatih „Tigrova“, suočava s izazovima političkog djelovanja, odnosno, političke borbe za sektor kojemu je na čelu...
Ministre, približava se još jedna godišnjica „Oluje“? Što spominjanje te akcije znači za vas danas?
Da, 22 godine su protekle, ali sjećanja i osjećaji toliko su snažni kao da je bilo jučer. Svakom hrvatskom vojniku, branitelju, svakom hrvatskom domoljubu ta naša veličanstvena oslobodilačka operacija, za glavni kamen naše državnosti, uvijek je u mislima, prožeta slavom, ponosom i divljenjem, ali i tugom za naše poginule prijatelje, naše hrvatske vitezove.
Više od 20 godina kasnije, jeste li zadovoljni dokle smo stigli u izgradnji države za koju ste se borili?
Puno se toga napravilo. Možemo reći da smo u ostvarenju povijesnih političkih ciljeva učinili divovske korake. Ponosan sam što sam dio generacije Hrvata koja je doživjela neovisnost Hrvatske i trebamo se uvijek sjećati i zahvaliti hrvatskim braniteljima na njihovoj hrabrosti kao i prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, koji je u izrazito kompliciranim međunarodnim okolnostima uspio omogućiti stjecanje međunarodnog priznanja i pod čijim smo vrhovnim zapovjedništvom uspjeli pobijediti jugokomunističkog i srpskog agresora. S druge strane, sada je na nama, da nakon zahtjevnih okolnosti ulaska u euroatlantske integracije, svu pozornost usmjerimo na razvoj države, gospodarsku obnovu na egzistencijalna pitanja svakoga hrvatskog čovjeka. U tom kontekstu, zadaća nam je poboljšati skrb za hrvatske branitelje, njihove obitelji, spriječiti bilo kakve manipulacije vezano za njihova prava, čega je nažalost bilo.
Bole me nepravde
Znam da niste „klasični“ političar, prije svega ste koncentrirani na braniteljsku problematiku, ali evo, ni Knin ni Vukovar, gradovi u koje smo se toliko zaklinjali, danas nisu sredine koje mladim ljudima, pa ni braniteljima koji danas žive ondje, nude neku naročitu životnu perspektivu. Kako to komentirate, kako to napokon promijeniti, da ta naša briga o tim važnim gradovima Hrvatske ne bude tek prigodna, od „Oluje“ do „Oluje“ ili nekog drugog važnog datuma iz Domovinskog rata?
Da, u pravu ste. Iako se gospodarsko stanje polako podiže i u ta dva grada, uostalom kao i u Slunju, Drnišu, Glini, Petrinji, Benkovcu, Obrovcu, Vukovaru, Petrinji i drugim krajevima koji su bili okupirani, razoreni i devastirani, to nije dovoljno. I zato je svakodnevno potrebno osmišljavati i donositi programe koji će se ostvarivati u suradnji lokalnih jedinica i središnje vlasti. Samo tom sinergijom može se pokrenuti i razvijati gospodarstvo koje je osnova za razvoj, za zapošljavanje, a time i ostanak mladih ljudi. Svjesni tog problema, bolje reći izazova, u Ministarstvu hrvatskih branitelja u suradnji s braniteljskom populacijom, u vrlo kratkom vremenu pokrenuli smo niz programa i projekata za potporu braniteljima, samozapošljavanje, potpore braniteljskim zadrugama, jednom riječju njihovu osnaživanju za tržite rada.
Dva desetljeća kasnije, očito je da ni prava svih branitelja nisu do kraja regulirana i riješena, uostalom, i izrada novog Zakona o pravima hrvatskih branitelja na neki način dokazuje da tu još ima posla, da ima onih koji nisu ostvarili svoja prava?
Da, i to je činjenica, unatoč što se proteklih godina u javnosti moglo čuti kako branitelji stalno nešto traže, kako su nezadovoljni unatoč svim ispunjenim pravima, a i nerijetko kako su povlašteni. Brojne činjenice to demantiraju, a najviše me kao njihova prijatelja, hrvatskog branitelja, a sada ministra, boli činjenica da ih je u prošloj godini 82.000 bilo bez ikakvih prihoda. Svi se trebamo zamisliti nad tom ogromnom brojkom ljudi koji su kad je trebalo branih našu Domovinu, a sada nemaju ni minimum potreban za normalan život. Upravo zbog tih podataka u nacrtu novog Zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji predvidjeli smo naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje umjesto opskrbnine koja je ukinuta 2014. te je reformom socijalnih prava ušla u ustav prava za zajamčenu minimalnu naknadu.
Koliko znam, novi zakon će Vlada usvojiti baš u Kninu?
Točno, nema prikladnijeg mjesta od Knina, uoči proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i Obljetnice Vojnoredarstvene operacije Oluja.
Izjavljivali ste kako novim zakonom sada usmjeravate svoju pozornost na kategorije branitelja koje do sada nisu bile prepoznate. Na koje skupine ljudi zapravo mislite i što im se nudi?
Istina, svi zakoni dosad u pravilu nisu regulirali statusna i materijalna pitanja branitelja i stradalnika koji nemaju status invalida. Stoga uvođenje naknade za nezaposlene branitelje za koje je osigurano 138 milijuna kuna dovoljno govori da smo prepoznali tu iznimno rizičnu socijalnu kategoriju. Ta je mjera ujedno i poticaj da se ti ljudi, oni koji mogu, zaposle.
Stvaranje negativne klime
Nezaposlenost je u državi trajan problem, pa tako i među braniteljskom populacijom. Kakve mjere na tom planu pripremate, a da nije riječ isključivo o mjerama socijalne naravi?
Zakonom je omogućen rad uz mirovinu kao poticajna mjera vraćanja hrvatskih branitelja na tržište rada i povećanja njihove konkurentnosti. Po novom zakonskom prijedlogu, uz starosnu mirovinu omogućen je rad do polovine punog radnog vremena, pri čemu se mirovina ne smanjuje ni ne obustavlja. Korisnicima invalidske mirovine zbog gubitka radne sposobnosti također je omogućen rad uz mirovinu, bez obustavljanja mirovine, a prije i nakon zaposlenja ne podliježu kontrolnom pregledu. Polazeći od činjenice daje obrazovanje itekako važno za pronalaženje zaposlenja također smo proširili i pravo na stipendiju za djecu hrvatskih branitelja sa 100 dana borbenog sektora u Domovinskom ratu. Stipendija će se isplaćivati iz Fonda hrvatskih branitelja. Besplatni udžbenici također se vraćaju pod nadležnost Ministarstva hrvatskih branitelja.
Dobar dio branitelja spada u kategoriju blokiranih građana. Naime, od 320.000 blokiranih, 62 tisuće su branitelji, dakle, nešto više od 18 posto. Njih se sigurno ne može nazvati „privilegiranima“. Što se tu može učiniti?
Hrvatski branitelji uvijek su dijelili sudbinu hrvatskog naroda, svih građana pa tako i u vrijeme krize i recesije kada su im se više puta smanjivale i plaće, ali i mirovine. Sigurno je i to pridonijelo tolikom broju blokiranih. Pitanje blokiranih pokušava se riješiti na razini hrvatske Vlade i Hrvatskog sabora te se nadam da će rješenja pomoći i hrvatskim braniteljima. Ono što Ministarstvo kroz novi zakon može jamčiti je da smanjenja mirovina i mirovinskih prava više neće biti, jer smo itekako svjesni negativnih posljedica smanjenja mirovina dva puta po deset posto...
Novim zakonom proširena su i prava pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji. Bili ste u dijelu javnosti kritizirani zbog toga, zbog novog tereta za proračun. Što odgovarate onima koji u prvi plan ističu da će to opteretiti proračun RH?
Novim zakonom nastojimo na odgovarajući način, odnosno, trajno riješiti stečena prava stradalnika HVO-a. Smatram da hrvatske branitelje i pripadnike HVO-a ne možemo gledati kroz prizmu tereta za državu. Teško je govoriti precizno o broju pripadnika HVO-a koji će dobiti status branitelja. No, kad je riječ o materijalnim pravima, ta će se pitanja regulirati aneksom ugovora s BiH. Hrvatska će skrbiti o najtežim ratnim vojnicima invalidima I. skupine HVO-a, za koje je osigurano 14,8 milijuna kuna. Pripadnicima HVO-a koji nisu invalidi Hrvatska će pružiti određene oblike pomoći. Oko ove tematike stvara se nepotrebna negativa klima, no ne radi se o nikakvim novim ekstremnim troškovima nego o jasnijem i preciznijem reguliranju odnosa. Nema govora o milijardama kuna, kako su neki navodili, već je riječ o 201 milijun kuna u odnosu na 2016. godinu. Uvijek trebamo imati na umu da bi bez ustrojavanja HVO-a i zajedništva koje nas je vodilo u Domovinskom ratu opstanak Hrvata bio doveden u pitanje. Kao ministar hrvatskih branitelja učinit ću sve da se stečena prava prepoznaju u jedinstvenom zakonu.
Evo, imali smo primjer herojskih podviga vatrogasaca, koji su spriječili ljudske žrtve u Splitu i okolici za nedavnog velikog požara, obranili naselja. Oni kažu, sad smo junaci, a kad pitamo za regres, ignorira nas se... Je li ta priča na neki način slična s braniteljima? Naime, svi smo ih slavili kao heroje u ratu, da bi poslije počele i priče o tome kako su branitelji „teret društvu“. Kakav je vaš odgovor na takve interpretacije?
Određena je poveznica hrvatskih vatrogasaca i branitelja. Našim hrabrim i nesebičnim vatrogascima treba odati priznanje jer su nadljudskim naporima spriječili najgore, a to je stradavanje ljudskih života. To je najvažnije. Materijalna šteta je ogromna, ali zajedničkim snagama to će se s vremenom nadoknaditi. Za tu njihovu požrtvovnost i hrabrost svakako ih treba nagraditi, odgovarajuće platiti i opremiti. Vatrogasci su hrvatski branitelji novog doba i nikada, kao i u slučaju branitelja iz Domovinskog rata, ne smijemo zaboraviti njihova djela u obrani i očuvanju naše Domovine, zaštiti svih građana i njihove sigurnosti.
Jedna od novina koje donosi novi zakon je i ukidanje registra branitelja? Zašto ste se odlučili na taj korak? Koji su prigovori pritom bili presudni?
Registar se ne ukida, već više neće biti javan jer to nema pravi smisao. Ustrojit ćemo službenu evidenciju hrvatskih branitelja koja će biti dostupna tijelima državne uprave. Sami branitelji od javnog registra nemaju koristi jer i dalje za dokazivanje statusa moraju ići po potvrdu u županijske Urede državne uprave. Ovim načinom želimo omogućiti lakše ostvarivanje statusnih pitanja branitelja.
Je li točno daje u Registar branitelja unesen i određen broj imena građana Hrvatske koji su se borili na agresorskoj strani ili su bili dio paravojnog milicijsko-vojnog sustava, a poslije su integrirani u legalne snage RH, prije svega mislim na policijske? Ima li tu istine?
U prijedlogu zakona predviđena je odredba u kojoj stoji da status hrvatskog branitelja ne mogu ostvariti osobe koje su sudjelovale u oružanoj agresiji protiv Republike Hrvatske.
Reguliranje statusa Novi će zakon otvoriti novi rok za ostvarivanje statusa branitelja, koji je zatvoren još tamo 2009. godine. Zašto ste se odlučili na to?
Potpuno je neprihvatljiv vremenski rok za stjecanje statusa branitelja ili HRVI po osnovi bolesti, jer opće je poznato i dokazano da se bolest, kao posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, može pojaviti i dugi niz godina nakon rata. Bolnice su pune ljudi bez odgovarajućeg statusa i zato smo se odlučili ukinuti rok za ostvarivanje statusa branitelja ili HRVI-ja.
Predstavljajući nacrt zakona, bili ste izjavili da ste se sad usredotočili i na one koji nisu bili ranjeni? To je izazvalo svojevrsnu nervozu među braniteljima koji su bili ranjavani. Ima li razloga za to?
Nema nikakvog razloga za negodovanje. Sada je oko 73 tisuće korisnika mirovina iz Domovinskog rata, među kojima su i obitelji poginulih, nestalih i HRVI i njihova stečena prava ostaju ili se poboljšavaju. Međutim, mnogi među više od 400 tisuća hrvatskih branitelja nisu bili prepoznati u dosadašnjim zakonima. Oni su sada tu i prepoznati su, bilo kroz mjere zapošljavanja ili samozapošljavanja i druge odredbe. Posebno će se vrednovati borbeni sektor, status dragovoljca i vrijeme provedeno u Domovinskom ratu i to će biti osnovni parametri pri izračunu mirovina i drugih prava.
Kad se govori o braniteljima i promjenama nekih njihovih prava, nerijetko se mogu čuti i primjedbe u stilu „koliko će to stajati državu“? Manje se govori o primjerima integriranosti branitelja u gospodarstvo, poljoprivredu... Spremate li možda neke nove mjere na tom planu? Ako sam dobro shvatio, novi Zakon braniteljima omogućuje i rad uz mirovinu, primjerice?
Nikada ne smijemo dozvoliti da se one koji su stvarali hrvatsku državu, koji su dah život za nju, koji su ranjeni i postali invalidi, njihove obitelji koje su prošle sve strepnje i patnje s njima, gleda kao teret. Svi mi, čitava hrvatska država i svaka politička opcija mora biti svjesna da bez hrvatskih branitelja ne bi bilo ni samostalne hrvatske države. To nam mora biti misao vodilja u poštivanju prava branitelja i skrb za njihove obitelji. Upravo iz tog razloga, duboko svjesni te njihove uloge, Ministarstvo kojem sam na čelu i Vlada RH u suradnji s braniteljskim udrugama, izradili smo novi zakon kojim se predviđa i niz mjera i projekata za psihosocijalno osnaživanje hrvatskih branitelja i njihovu bolju integriranost u sve segmente društva. Do 2020. godine osigurali smo 586 milijuna kuna za provedbu 18 projekata. Sredstva smo osigurali iz europskih fondova. Ministarstvo je već u suradnji s Državnim zavodom za statistiku provelo prvu analizu demografskih, socijalnih, ekonomskih i drugih obilježja ukupne braniteljske populacije, čime je omogućen jasniji uvid u sliku o njihovu životu, a što će nam omogućiti da brže i kvalitetnije pripremimo mjere i projekte za podizanje kvalitete života braniteljske populacije.
Ponosni na pobjedu
Iz oporbe kažu - branitelji se sad neće buniti do kraja HDZ-ova mandata u Banskim dvorima, jer HDZ ionako stoji iza prosvjeda koji su svojedobno bili u Savskoj, kad je na vlasti bio SDP. Što kažete na takve napade?
To je neprihvatljiv, neozbiljan i neodgovoran pristup. Svi ovi problemi o kojima govorimo muče ovu populaciju niz godina pa tendenciozno iznošenje takvih neistina nema nikakvog smisla. Mi smo vrlo racionalno proteklih više od godinu dana zajedno s braniteljskim udrugama analizirali stanje, prepoznali probleme i ponudili rješenja kroz novi zakon.
Kako ocjenjujete vlastitu poziciju u Vladi, ima li ona dovoljno sluha za vaš sektor?
U proteklih godinu i pol dana od kada sam na čelu Ministarstva, zajedno s braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata uspostavljen je partnerski odnos i dijalog u kojem rješavamo sva otvorena pitanja. Vlada Republike Hrvatske apsolutno podržava donošenje novog zakona o hrvatskim braniteljima. Zakon je sveobuhvatan, iznimno zahtjevan, obuhvaća najvažnija pitanja vezana za braniteljsku i stradalničku populaciju i uz podršku svih Vladinih resora uspjeli smo uskladiti sve parametre kako u primjeni ne bi bilo apsolutno nikakvih teškoća. I premijer Plenković posebno je ocijenio partnerski duh s braniteljskim udrugama koji je postojao tijekom izrade zakonskog teksta i izrazio uvjerenje da će njegovo donošenje riješiti određene nepravde koje su se dogodile u prošlosti.
Što biste poručili za Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja?
Svim hrvatskim braniteljima, njihovim obiteljima svim hrvatskim građanima srdačno čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 22. obljetnicu Oluje. Budimo ponosni na svoju pobjedu i na sva dosadašnja ostvarenja i uspjehe u slobodnoj i neovisnoj Domovini. Pozivam sve građane da naš državni blagdan proslave radosno i sa zahvalnošću svima koji su podnijeli žrtvu života i zdravlja za ostvarenu neovisnost i s uvjerenjem da ćemo u domoljubnom zajedništvu ostvariti željene ciljeve za našu budućnost.
Hrvoje Prnjak, Slobodna Dalmacija