Intervju ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića za Jutarnji list

Autor: Jelena Lovrić

Što je do sada uspio napraviti, a što ne? Tko i zašto pruža otpor novom prijedlogu zakona o policiji? Zašto je zabranio desničarski skup u Zagrebu? Postoji li sukob s Državnim odvjetništvom?

Ranko Ostojić, ministar unutarnjih poslova, djeluje prilično entuzijastično. Premda se u ustrojavanju svog resora sudario s neočekivanim problemima. Otpor nužnim promjenama pružaju zatečene strukture, koje je HDZ -ova vlast u MUP-u osam godina betonirala, ali i bruxelleski inspektori koji su upravo napustili Hrvatsku, nakon što su sa svojim domaćinima tri dana temeljito pretresali situaciju. Po kadrovskoj okomici Ostojićevo je ministarstvo staro, nepromijenjeno, ali ministar stalno gura neke inovacije. Pokazuje nam grafikon koji dokazuje da je policija imala najlošije rezultate onda kad su u nju upumpavana najveća sredstva. Priča o štednji, o otkazivanju službenih automobila i prvi put videolinkom sazvanom kolegiju. Za pet tisuća kuna postavljen je sustav koji ministru omogućava da u svakom trenutku održi sastanak sa svim načelnicima policijskih uprava, bez putovanja, bez dnevnica, bez gubljenja vremena.

Kako je bilo vratiti se u Ministarstvo unutarnjih poslova nakon osam godina?

- Kao da sam došao kući. Nisam uopće izgubio kondiciju. Pogotovo zato što sam zadnje četiri godine bio predsjednik saborskog Odbora na unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

Preuzeli ste Ministarstvo prije četiri mjeseca. Ali u MUP-u navodno još vlada status quo. Kao da smjene vlasti u državi nije ni bilo. Je li istina da je gotovo sva kadrovska struktura bivšeg ministra Karamarka ostala netaknuta?

- Osim pomoćnika, koji su imenovani kao državni dužnosnici, sve je drugo naslijeđeno. Dok ne dođe do promjene zakona o policiji, nemoguće je značajnije mijenjati kadrovsku strukturu MUP-a. Prije izbora podijelila su se najviša policijska zvanja, i to mimo bilo kakve procedure, pa se u nekim slučajevima preskakalo i po nekoliko, četiri, pet, čak i sedam stepenica, s ciljem da se u slučaju gubitka izbora određeni ljudi zadrže na visokim položajima. Namjeravam maksimalno iskoristiti velike profesionalne resurse koji već postoje u policiji. Vidim ih prije svega među 700 zaposlenika koji su se žalili na diskriminacijsku praksu nezasluženog dodjeljivanja policijskih zvanja miljenicima bivše vlasti.

Ipak ste uspjeli smijeniti neke HDZ-ove, odnosno Karamarkove kadrove, pa i vrlo problematičnog ravnatelja policije Olivera Grbića, ali tako da ste ih postavili za svoje savjetnike, što je u javnosti primljeno s iznenađenjem i neodobravanjem.

- Savjetnička staza slonova, rezervirana za bivše visokopozicionirane dužnosnike, postojala je u MUP-u i prije mog dolaska. Meni takvi savjetnici, sklonjeni s operativnih funkcija, nisu potrebni. Pitanje kako sam bivšeg ravnatelja policije mogao postaviti za savjetnika posve je logično. Ali bilo je to jedino moguće rješenje. Zbog postojećeg zakona, morao sam ga rasporediti na najvišu moguću rukovodeću dužnost. Da s njim nisam postigao dogovor o savjetničkom mjestu, morao bih ga postaviti na neku načelničku poziciju.

Znači, smjena uz pomoć unapređenja? Obuhvaća li dogovor s Grbićem i obustavljanje istrage brojnih indicija da je osobno konstruirao kaznene prijave protiv nekih opozicijskih, prije svega SDP-ovih čelnika?

- Ni jedna funkcija ne isključuje provjeru. Sve informacije koje su upućivale na zloupotrebu položaja i ovlasti bit će provjerene.

Donošenje novog zakona o policiji, koji je, kako kažete, uvjet za organizacijsko i kadrovsko preslagivanje policije, rasteže se zbog Europske komisije, koja vašem prijedlogu navodno zamjera preveliku politizaciju?

- Prijedlog zakona o policiji proslijedili smo Europskoj komisiji na mišljenje, što je naša obaveza. U višednevnom posjetu Hrvatskoj bruxellesko je povjerenstvo u razgovoru s našim stručnjacima čekiralo svoje primjedbe i s ukupno 129 na kraju ih svelo na svega desetak. Ne mogu prejudicirati finalno mišljenje, ali smatram da će naši argumenti ipak biti prihvaćeni. Mora se imati na umu da ide teško i sporo i zato što je Europska komisija u znatnoj mjeri sudjelovala u stvaranju lani donesenog zakona, pa ga je zato vrlo nesklona mijenjati.

Velikih je otpora bilo i u Hrvatskoj. Iz policije, ali i iz nevladinog sektora.

- Prijedlog zakona dočekan je na nož, prije svega od onih koji žele produljiti i sačuvati situaciju naslijeđenu od bivše vlasti, što uključuje i mnoge nezasluženo visoke položaje i zvanja. Dio sindikata podupro je stari zakon zato što im on osigurava poziciju kakva nigdje drugdje ne postoji: sudjelovanje u biranju rukovodećeg policijskog kadra ili otpremnine u visini deset plaća, što je bivša vlast ozakonila, ali je nasljednicima ostavila da to provedu.

U dijalogu s nevladinim organizacijama vrlo brzo ste otklonili optužbu da se na policiju pokušava staviti politička šapa. Otišli ste na otvorenu raspravu u Kuću ljudskih prava, prihvatili ste više primjedbi i sugestija…

- Normalno! Smatram da je dijalog nužan i koristan. Pokušavamo se maksimalno otvoriti i transparentno funkcionirati. Prijedloge zakonskih rješenja objavljujemo na našem webu. Zanima nas mišljenje zainteresirane javnosti. U neposrednim razgovorima razjasnili smo velik dio dilema. Osobno idem u Sabor i u saborske odbore predstaviti i braniti izvještaje o radu policije. Podsjetit ću da je sadašnji, HDZ-ov zakon, donesen bez ikakve javne rasprave, u hitnoj proceduri. Nitko od onih koji nam prigovaraju nije se bunio. Mislim da je jako dobro što javnost sada pokazuje živu zainteresiranost.

I pri izradi zakona o javnom okupljanju prihvatili ste više zahtjeva civilnog društva?

- Osam je godina Markov trg bio zabranjen za bilo koju vrstu prosvjeda. Sada ga otvaramo, ali on svojom veličinom nije mjesto za velika okupljanja. Pred Saborom i Vladom moći će se demonstrirati, ali ne ugrožavajući normalno funkcioniranje tih institucija. Odlučili smo prihvatiti sve zahtjeve koji se mogu ugraditi, iako će se neke stvari zbog toga teže organizirati. Nitko nema namjeru prebrojavati 1500 ljudi, ali na taj prostor veće mnoštvo jednostavno ne može stati.

Istodobno, donijeli ste zabranu održavanja jednog ultradesničarskog skupa.

- Policija mora osigurati pravo na prosvjed svakome, ali ne može dopustiti blokade koje onemogućavaju normalan život. Zakonom je propisano da je moguće zabraniti okupljanja koja zagovaraju bilo kakav oblik nesnošljivosti, a što je HČSP danima prije skupa najavljivao i prakticirao.



Vijesti iz medija