INTERVJU Mirando Mrsić za Novi list: Volonteri neće ni kuhati ni piti kavu već raditi

Autor: Tihana Tomičić

Mladi će dobiti mentore – jedan mentor radit će s tri volontera. Ako se mladi ne snađu, mogu odustati. Razmišljamo da se nađe slično rješenje i za nezaposlene do 35 godina koji također nikad nisu radili, a ima puno i takvih

Ministar rada i mirovinske politike Mirando Mrsić samozatajno i mirno pregovara sa sindikatima koje je, kako se čini, doktorski prilično »anestetizirao«, a istovremeno u tom socijalnom dijalogu uspjeva zasad dosta dobro kormilariti i u razgovorima s poslodavcima koji traže deregulaciju i liberalizaciju.

Najavljen je rast minimalne plaće, Vlada je najavila na preko 3.000 kuna bruto. Je li to populistički potez, kako to da sada to predlažete?

– Vlada zapravo nije najavila rast minimalne plaće. Sindikati su predsjedniku Vlade i meni uputili pismo u kojem predlažu povišenje minimalne plaće. Mi smo se opredijelili za socijalni dijalog i tom svjetlu problem minimalne plaće bit će raspravljen na GSV. Započinjemo razgovore, ali uopće ne bih prejudicirao kakav će biti zaključak. U svakom slučaju prijedlog treba sagledati s više strana: što to znači za radnike, što to znači za poslodavce, za ekonomiju.

Također, treba postići dogovor kao što se postigao kad se prvi put definirala minimalna plaća. Sasvim sigurno je da u toj formuli za izračun minimalne plaće ima nekih problema, jer se neke stvari tumače na dva načina: sindikati na jedan, Vlada na drugi način. To je, također, još jedan dodatni motiv da sjednemo za stol i zajedno razgovaramo. U narednih sedam dana ćemo početi razgovore o minimalnoj plaći.

Što je Vladin glavni cilj, što želite postići tom mjerom?

– Kao što sam već rekao, Vlada nije inicijator prijedloga za povišenje minimalne plaće. Što se tiče same minimalne plaće, ona je jedan od važnih ekonomskih parametara, a posebno što ona štiti standard radnika. S druge strane, po onome što zna teorija, ali i praksa, povećanje minimalne plaće u nekim granama koje su niskoakumulativne može dovesti do velikih problema. Sustavi poput tekstilnog ili drvoprerađivačkog ne mogu podnijeti drastične promjene.

No, kad govorimo o broju ljudi koji primaju minimalnu plaću, onda se tu skriva jedan dio naše ekonomije, a to su one tvrtke koje isplaćuju minimalnu plaću, dok ostatak isplaćuju na ruke. Prema tome, ne možemo baš govoriti o egzaktnoj brojci, već o onim granama za koje znamo da su niskoakumulativne.

Sindikati vam neće samo tako dati podršku? Cijele grane mogu nestati?

– Što se tiče ideje, ona je sindikalna, a mi pristajemo da sjednemo za stol i razgovaramo.
Ako bi rast plaća došao na 11 posto u pet godina, onda bi dio ljudi ostao bez posla, kako su ekonomisti izračunali. Kako ćete vi to politički podnijeti?


– Ne bih sada govorio o konačnom rješenju. Kao što znate 2010. je minimalna plaća trebala ići dolje za nekih pet posto. Odustalo se od tog koncepta. Znači, neki dogovori se mogu postići i ne treba se istrčavati. Ova vlada se opredijelila za očuvanje radnih mjesta, i to je polazno stajalište Vlade u razgovorima o minimalnoj plaći.

Što je s radom na crno, najavili stre oštre sakcije?

To stvara nelojalnu konkurenciju u ekonomiji jer onaj koji ne uplaćuje doprinose, koji ne isplaćuje plaće je nelojalan konkurent prema onome koji sve plaća. Svi moraju imati iste polazne šanse i država to mora omogućiti. To je naš posao. U tome ćemo povlačiti niz mjera. Jedna je od njih snaženje Državnog inspektorata s jednostavnom početnom mjerom – povećanjem broja inspektora. Vrlo jednostavno, sada postoji inspektor zaštite na radu i inspektor rada. I jedan i drugi rade isto, samo jedan gleda jedne, a drugi druge papire. Ubuduće, kad dođe inspektor zaštite na radu, on će istodobno biti i inspektor rada i obrnuto.
Nije li 1. travnja morao već stupiti na snagu zakon oko naplate doprinosa po kojem nema isplate plaća dok se ne plate doprinosi?


– Radi se o uredbi Vlade po kojoj nema isplate plaća bez plaćanja doprinosa i obrnuto. To bi trebalo napokon ući u praksu početkom svibnja.

Kako kazniti poslodavca koji ne isplaćuje doprinose; ako kazne budu previše oštre, mnoge tvrtke će u stečaj?

– Najefikasnije je nekoga, kroz kaznene odredbe, lupiti po džepu. Ministarstvo financija to dorađuje. Bit ćemo strogi. Reda mora biti.

Što je s OIB-om u tom smislu?

– OIB je zaživio. Ono što smo vidjeli, kako OIB funkcionira, to će biti moćno oružje. Preko njega ćemo puno toga kontrolirati.

Digla se velika galama oko vašeg prijedloga o volontiranju za mlade s VSS-om. Sada vidimo da i EU to podržava, jer upravo potiču takvu praksu. Što je intencija? Iskorištavate li mladu radnu snagu na korist tajkuna?

– Tu je, nažalost, problem bio u nedovoljno pažljivom čitanju prijedloga zakona i donošenju stavova paušalno, bez da se vidjelo o čemu se radi. S druge strane, postoji kolektivna negativna svijest o onome što se dešavalo prije, jer je prijašnja Vlada jednom nesmotrenom odlukom napravila poremećaj na tržištu rada. Jedna nesmotrena interpretacija našeg prijedloga dovela je do lavine negativnih reakcija koje nisu utemeljene u zakonu.

Zakon ide za time da omogući mladim ljudima sa završenim fakultetom koji nemaju godinu dana radnog iskustva da je naprosto steknu. To je namjera i EU. Oni su o tome izdali direktivu, preporuku u kojoj nema financijske kompenzacije za stažiranje. Prema prijedlogu Europske komisije tu godinu radite, ali nemate nikakvu financijsku kompenzaciju, za razliku od našeg zakona po kojem ljudi koji su završili fakultet i nemaju godinu dana radnog staža i iskustva, i ne mogu se kandidirati za posao, imaju naknadu.

Mi po novom zakonu plaćamo poslodavcu godinu dana mirovinskoga doprinosa za mladu osobu kojoj tako omogućavamo godinu dana radnog iskustva i mogućnost da sudjeluju na daljnjim natječajima. Te mlade osobe imat će kod poslodavca mentora, program rada, potpisan ugovor, bit će zaštićene s pravima iz Zakona o radu. Jedino neće od poslodavca imati plaću. Tu plaću od 1.600 kuna isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje, to nije puno, rado bih da dođemo do razine minimalca. Procijenili smo da toliko možemo dati. A razmišljamo i da se nađe rješenje za ljude do čak 35 godina koji također nikad nisu radili. Ima i takvih. Tko će uzeti na posao čovjeka od 35 godina koji nikad nije radio ili je radio, ali ne u svojoj struci? I njima ćemo pružiti priliku.

Što ako je osoba na Zavodu za zapošljavanje i odbije ovakav prijedlog da volontira, ima li sankcija?

– Za takve nema sankcija. Mi nećemo nikoga tjerati da u smanjenoj ponudi na tržištu rada prihvati našu ponudu.

Vjerojatno će se morati mijenjati i uloga Zavoda za zapošljavanje? Ima ljudi koji sedam godina nisu dobili nijednu ponudu za posao.

– Čovjek koji je s tom pričom izašao u medije zato što je sada dobio ponudu HZZ-a i počinje raditi. Također, počeli smo s javnim radovima. To je dobra mjera da se ljudima koji su i zaboravili raditi pruži prilika za posao. Javni radovi su baš usmjereni k tim skupinama.

Kolika je naknada u javnim radovima?

– Zavisi koliko je osoba bila na Zavodu kreće od 75 do 100 posto naknade. U principu bi to trebalo iznositi kolika je i minimalna plaća. Zavod za zapošljavanje plaća i 300 kuna za prijevoz. Naravno da poslodavci, u ovom slučaju lokalna samouprava,može te ljude i dodatno platiti.

Bilo je puno kritika na oba prijedloga – da je to u funkciji kapitalista, Todorića i ostalih? Ili pak da će ti mladi ljudi kuhati kavu u firmama?

– Velike korporacije imaju pak svoj mehanizam kako zapošljavaju mlade ljude. Ono što je sasvim sigurno jest da te korporacije ne mogu koristiti nijednu od ovih mjera – ni javne radove koji su vezani uz lokalnu samoupravu, ni mjeru zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa na godinu dana koja je usmjerena isključivo prema malim i srednjim poslodavcima. Mladi će dobiti mentore, neće ni kuhati, ni piti kavu, nego će raditi. Na jednog mentora moći će ići tri mlada čovjeka. Ako se mladi čovjek ne snađe, od toga može odustati.

Zanimljivo kako se prošle godine, za prošle Vlade, očito kako bi se barem prividno smanjio broj zaposlenih, mlade ljude tjeralo na dodatno obrazovanje. Bilo ih je oko 15 tisuća koji su se osposobljavali za zanimanja koja nikome ne trebaju. Sada toga više nema. Preko Zavoda se ljudi mogu obrazovati samo za ono što je potrebno i čime se može pronaći posao. A što se tiče javnih radova, ni to nema veze s velikim kapitalistima, naravno – radi se o poslovima lokalne samouprave. Pa ne šiša se trava za velike kapitaliste, nego za lokalnu zajednicu!

Što mislite, koliki će biti maksimalni broj nezaposlenih u vašem mandatu? Spominje se i 400.000 ljudi.

– To je kao da pitate hoće li za Novu godinu padati kiša? Broj će rasti, od toga ne bježimo. No, na početku mandata rekli smo da od broja nezaposlenih ne želimo stvarati famu. Rast broja nezaposlenih je posljedica zaustavljanja gospodarstva koje u Hrvatskoj ne funkcionira. To je činjenica. Osim tog broja nezaposlenih koji zabrinjava, zabrinjava i broj zaposlenih koji se vode na Zavodu za mirovinsko osiguranje. Na dan gubimo oko 100 radnih mjesta. To nije dobro, priznajem, ali Vlada radi na pokretanju gospodarstva, to je upravo glavni cilj.

Uz to, na stranicama HZZ-a i HZMO-a svakodnevno su dostupni svi podaci o broju nezaposlenih, ne objavljuju se samo mjesečna izvješća, sve se jasno vidi, nema fame. Ova Vlada ništa ne skriva.



Vijesti iz medija