Intervju prvog potpredsjednika Vlade RH Radimira Čačića za Globus

· Nakon što je objavljen podatak o novom padu BDP-a za čak 2,1 posto, rekli ste da je to najniža točka u mandatu vaše vlade, da je time zapravo dosegnuto dno. Zašto to mislite?

- Mislim da je to tek 2,1 posto, jer su svi naši analitičari najavljivali pad BDP-a od 2,3 do 2,9 posto.Postoji niz razloga zbog kojih sam ja još prije tri mjeseca najavio da će u drugom kvatalu BDP pasti oko dva posto jer pad od 1,3 posto u prvom kvartalu nije bio realan. Zašto nije bio realan? Zato što je u sebi sadržavao i poticanu potrošnju automobila do koje je došlo nakon ukidanja poreznih olakšica za kupnju službenih vozila. Još neke stvari su umjetno ublažile pad BDP-a u prvom kvartalu, što je se moralo onda odraziti na veći pad u drugom. Mogu čak reći da sam zadovoljan s padom o 2,1 posto, jer sam računao da će biti i veći. A drugi je kvartal najteži za nas zato što ni na koji način nismo mogli utjecati na njega. To je kao da smo se vozili niz brdo bez kočnica...

· Prema vašim riječima, moglo je biti i puno gore da vlada nije povukla neke značajne poteze. Koji su to potezi?

- To je nešto drugo, riječ je o našim potezima prema vani, mislim pri tome na očuvanje povjerenja inozemnih financijera i spašavanje kreditnog rejtinga. Na to je vlada pozitivno utjecala svojim potezima. Ali, vlada nije mogla utjecati na kretanje BDP-a u drugom kvartalu...

· Zašto nije mogla?

- Što mi možemo učiniti? Prvo, potaknuti osobnu potrošnju koja je jako važan faktor za rast BDP-a. A ona se može potaknuti kad se probudi optimizam kod ljudi. Drugi je važan faktor pokretanje investicija I privatnih javnih tvrtki. Mi smo sada imali 10,9 posto pad invsticijskog sektora, a to je 0,5 posto BDP-a. Snažnijih privatnih investicija nema, osim časnih iznimaka kao što su Agrokor i Pliva. Nitko u Hrvatskoj nema pojma da će dvije investcije Plive ukupno vrijedne 200 milijuna dolara biti gotove 2013. A kad smo došli na vlast, te su investicije stajale na mjestu zbog raznih birokratskih prepreka. Jasno, to je zapravo investicija Teve, a oni na svoja ulaganja gledaju malo šire, a ne samo u hrvatskom kontekstu. Ima dakle iznimaka, ali investicijski sektor je bio potpuno stao jer je bilo toliko administrativnih prepreka da nitko nije želio ništa raditi... A u recesiji I uz poticaje, a ne prepreke investitori se teško pokreču.

· Pa to je bio vaš zadatak, maknuti te prepreke. Što ste do sada napravili?

- Imamo ugovorene projekte za gradnju vjetroelektrana u vrijednosti 240 milijuna eura. U šest mjeseci su prošli sve procedure i dobili sve potrebne dozvole za početak gradnje. I počela je već realizacija tih projekata čija će se vrijednost pokazati u BDP-u iduće godine. Neke procedure smo skratili sa 11 na tri stepenice. Znate što to znači za investicije? Znači ubrzati njihovu pripremu sa 18 mjeseci na šest. U ovoj smo godini imali i snažan pad u energetskom sektoru, a znate zašto? Izostala je Sirija zbog rata. Lani smo od Sirije imali 400 milijuna eura prihoda, a u prvih šest mjeseci ove godine nemamo ništa. Da smo imali prihod od Sirije, pad BDP-a u drugom kvartalu ne bi bio 2,1 posto, nego 0,6. Energetski sektor je ostao bez značajnog dijela prihoda, ali ne svojom krivnjom. No, sve se to odrazilo na BDP. A jednako tako je na pad BDP-a negativno utjecao pad izvoza od 6,1 posto zato što je naše ključno izvozno tržište, Italija, imalo pad potražnje veći od 16 posto. Slovenija je također imla veliki pad BDP-a od 3,2% dakle naša ključna tržišta su bila u padu. Zato sam rekao da je drugo tromjesečje donja granica pada BDP-a jer su do toga doveli vanjski faktori na koje nismo mogli utjecati.

· A jeste li utjecali kako na kretanja u trećem kvartalu? Kada će napokon vladini potezi dati prve rezultate?

- I prošle godine nam je pomogla, pa će pomoći i ove godine dobra turistička sezona. Očekujem rast BDP-a u trećem kvartalu između nule i jedan posto. Ali opet to neće biti zbog utjecaja naše potrošnje, investicija ili rasta izvoza, već zbog turizma. Tek zadnji kvartal će pokazati jesmo li nešto napravili. No, ni tada ne treba računati na pozitivne efekte velikih investicija na BDP jer to naprosto nije moguće bilo napraviti u devet mjeseci. Pa tek sada ugovaramo te poslove, 28. rujna ćemo tek izabrati izvođače za gradnju Plomina, od 65 koje su se javile odabrat ćemo četiri tvrtke koje će onda ući u uži izbor. Do 1. travnja 2013. imat ćemo ugovore za Plomin i onda će krenuti taj projekt koji će biti jedna važna točka investicijske eksplozije koja će vući niz drugih investicija naredne tri-četri godine. Tu će se tek vidjeti zašto su važne investicije javnog sektora.

· Ministar financija Slavko Linić u više je navrata rekao kako je najveći vladin neuspjeh nepokretanje investicija. Nije li Linić na taj način zapravo vas prozvao?

- To morate pitati njega. Sve investicije imaju back-up u Ministarstvu financija, a moje Ministarstvo pokriva investicije u energetici. HŽ, HAC,HC, Hrvatske šume, Hrvatske vode su u drugim resorima, ali su dio zajedničkog zadatka. Postoji odluka Vlade po kojoj ministar Linić i ja zajedno pratimo i koordiniramo sve investicije i u tom smislu, a posebno u odnosu na privatni sektor je Slavkova izjava posve utemeljena. Da, investicije idu sporo. Ne mislim ja da on time mene kritizira. Kritizira mene jednako kao i sebe jer smo obojica zaduženi za investicije. A može se reći da kritizira i ostale resorne ministre. Ali, pitanje je li moglo brže i bolje jer smo imali Komadinu koji je otišao, a novi je ministar tu tek koji mjesec. I što sad, da plačem što je bilo tako? U svakom slučaju, sadašnja ekipa u Vladi je dorba, proaktivna I koordinirana.

· Sve je očitije, a to ste i sami priznali, da se u nekim stvarima razilazite s Linićem. U čemu se konkretno razilazite s ministrom financija?

- Pogrešno. Linić i ja se nigdje strateški nismo razišli. I to je važno. Kako ću ja napraviti JPP ako Ministarstvo financija to nije prihvatilo kao model? A govorimo o projektima vrijednim oko dvije milijarde eura. Kako da rješavam brodogradnju ako s Ministarsvom finacija nemam dogovor da će država u ovoj godini preuzeti 600 milijuna eura jamstva? Moram odlično surađivati s ministrom financija ako to želim napraviti i da nije bilo odlične suradnje ne bi bilo ni spomenutih odluka. A je li na operativnoj razini svatko dovoljno brzo donio odluku ili promijenio uredbu, je li u Ministarstvu gospodarstva ili u riznici netko imao primjedbe, to je drugo pitanje. To će stalno biti tako, jer je po prirodi stvari da se sva ministarstva sukobljavaju s Ministarstvom financija i s ministrom financija koji drži blagajnu I tako treba biti.

· Jesu li takvi sporovi s ministrom financija uzrokovali kašnjenja vaših investicijskih projekata?

· Zasad se ništa takvoga nije dogodilo. Projekt energetske učinkovitosti mogao je ići brže, ali u niovim modelima svi se kreću sporije. Ekonomski analitičari tvrde kako je za pad BDP-a i nastavak recesije kriva i porezna politika jer je uzrokovala pad potrošnje i strah od ulaganja. Je li Linićeva porezna represija postala kontraproduktivna za gospodarstvo?

- Nije to nikakva znanost. Jasno da ćeš pokisnuti ako ideš na kišu bez kišobrana. Ako povećaš PDV, smanjuješ potrošnju. Ali, ako odmah pola novca od povećanog PDV-a dadeš gospodarstvu kroz smanjenje zdravstvenog doprinosa i drugo i ako istovremeno potpuno oslobodiš investicije od poreza na dobit, onda je to nešto drugo. Da, porezna politike s jedne strane smanjuje potrošnju, ali s druge povećava likvidnost, jača gospodarstvo i potiče investicije. Istina, smanjenje potrošnje osjeti se odmah, dok je jačanje gospodarstva proces, a investiranje još dulji proces. Zato je važno imati osjećaj za cjelinu, a vlada je imala taj osjećaj jer je primjerice odmah dala i mjere za reprogram poreznog duga. Naravno da je važno paziti i na atmosferu koja se stvara takvim mjerama. Percepcija je važna: Vlada poduzetnike tjera u red, ali im daje i više prostora za rad. Na ulazeći zašto se i kako stvorila, ali stvorila se percepcija da je to udar na gospodarstvo. Porezne mjere su dobre, ali ih je trebalo bolje iskomunicirati. Da smo ih dobro komunicirali, ne bi me sada vi to pitali.

· Mislite da je problem samo percepcija? Poduzetnici tvrde kako su to antipoduzetničke mjere.

- Neki poduzetnici. Kućni prijatelji Jadranke Kosor su bili dosta glasni, a naročito izvjesni Lovrić koji zapošljava dvoje-troje ljudi I pitanje što uopće radi u HUP-u?

· Tko je kriv što su javna poduzeća u prvih šest mjeseci realizirala samo 23 posto od planiranih investicija?

· To je podatak koji sam ja dao izračunati i objaviti. Nisam ga morao objaviti, to bi bilo bolje za percepciju vladinih rezultata, ali ne bi bilo bolje za ono što hoću postići. Objavio sam taj podatak jer sve želim potaći da se mrdnu s mjesta. I rekao sam im da ću 1. listopada opet snimiti situaciju i javno reći tko je koliko napravio. Tko je kriv? Pa nove uprave smo postavili u travnju, a prije toga nitko ništa nije napravio. Ne možete očekivati da će od travnja do lipnja realizirati pola planiranih investicija, pogotovo što smo mi plan investicija digli za 50 posto. Najbolji će do kraja godine uspjeti, ostvariti će između 90 i 95 posto planiranih investicija. Rezultate ćemo sumirati nakon godinu dana nakon početka rada novih uprava jer je potpuno jasno da one ne mogu odgovarati za nerad starih. HEP-ov plan investicija za ovu godinu iznosi 3,22 milijarde kuna, a u prvoj polovici godine ostvareno je 780 milijuna kuna ulaganja. Mislite da do kraja godine HEP može ostvariti plan?

- Njihov je zadatak da ostvari plan. Ja kažem da je HEP među sposobnijima, pa ćemo vidjeti. Iako sam svjestan da i dalje imamo problema s mnogim barijerama, padaju natječaji, moraju se ponavljati, povuci-potegni,...

· Kao da ste razočarani nekim ljudima kojima ste dali povjerenje? Tko vas je razočarao?

- Mene nitko nije razočarao. Bio sam već jednom ovdje, sve je to isto, samo još gore. Nema odluke bez ministra, sve se svodi gotovo isključivo na ministre. A često ni ministar ne rješava, nego mora potpredsjednik vlade, pa i premijer. Pozicija većine je defanzivna, nitko ne želi odlučivati. Ali to me ne čudi kad znamo da je bivši premijer na sudu, bivši potpredsjednik vlade u zatvoru, nekoliko ministara osuđeno, dvije trećine direktora javnih tvrtki pred zatvorom. Ta se atmosfera neće skoro promijeniti. To stavlja veći teret odlučivanja na ministre, ali što sada....

· Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicije trebao je biti jamac efikasnijeg i bržeg vođenja investicija, ali javnost ga za sada povezuje najviše s kupnjom luksuznih auta. Je li taj Centar ispunio vaša očekivanja?

- Centar je osnovan kako bi meni i vladi dao stvarnu sliku o stanju i kretanju u javnim poduzećima, a ne da bude kao protekle 22 godine kada bi jednom godišnje dobili nekakve rezultate. Ovo s autima samo pokazuje stanje naše javnosti. Mi govorimo o sudbini zemlje, a javnost brine je li škoda ili nije škoda. A najsmiješnije je to što je doista u pitanju škoda.

· Vama ne smeta što se u ovoj situciji državni službenici najprije bave kupnjom automobila s kožnim presvlakama?

- Ako je to glavno pitanje ove zemlje onda to pokazuje kako se postavljamo prema njenoj sudbini.

· Vi ste zadovoljni radom Centra?

- Naravno, već sama činjenica da postoji suštinski je pomak. Predsjednik uprave HC-a g. Edo Kos mi je upravo ovih dana izrazio zadoboljstvo sitadnjom s Centrom iako Centar nema nikakve ingerencije nad investicijama u cestogradnji, osim da ih registrira i prati. Već sama činjnica da netko prati investicije, da direktor HC-a može zatražiti I šitu podršku u rješenju problema je značajan rezultat. To onemogućava situaciju koju danas imamo na autocesti Zagreb-Sisak gdje HDZ-ova Vlada ugovorila ciju po kilioometru od 3 miliona eura I investiciju kroz dvije godine, a do dolaska ove Vlade nisu napravili gotovo ništa osim što su cijenu napuhali na 12 miliona eura.

· Šef Centra Dragan Marčinko požalio se da projekt energetske učinkovitosti ne ide prema planu: od svih prijavljenih projekata samo je 11 spremno za ugovaranje, a mnogi su propali zbog nedostatka zainteresiranih investitora. Kako to tumačite?

- Ova zgrada u kojoj sjedimo, zgrada Varaždinske županije, prva je zgrada u Hrvatskoj obnovljena po principu JPP-a. Kada sam izabran za župana, ovo je bila ruševina. Odmah sam ponudio model JPP za obnovu zgrade. Nakon toga smo napravili 40 škola i dvorana po modelu JPP samo u Varaždinskoj županiji. Ali, da bi pokrenuo taj projekt, koji je svima bio novost, morao sam uložiti sto puta više energije nego inače. S projektom energetske učinkovitosti ista je stvar. Tko je ugovorio dosadašnje poslove? Slovenska fima. Nema ni jedne hrvatske firme koja je do sada ugovorila projekt energetske učinkovitosti. Mi sada moramo građevinare educirati, objašnjavati lokalnoj samoupravi da to njih ništa ne košta, moramo promijniti Zakon o proračunu kako to ne bi ulazilo u javni dug...

· Zašto Linić do sada to nije želio napraviti?

· To nema veze s Linićem. Nemojte to raditi, ta vrsta podmetanja nema smisla. Dogovorili smo se da to promijenimo n ajesenskom zasjedanju Sabora. Mnogi projekti obnove javnih zgrada su propali jer su lokalne vlasti protiv njih. Pojedini župani i gradonačelnici tvrde da su ti projekti skupi i loši?

· Koliko pameti, toliko rezultata. Zato Varaždinska županija jedina ima gotovo sve osnovene I srednje škole u jednosmjenskoj nastavi iveći broj nagrada učenika nego nekoliko drugih županija zajedno.To je posljedica rada centara izvrsnosti I benefita slobodnih prostora u drugoj smjeni.

· Je li ministar Vrdoljak mogao napraviti više na projektu energetske učinkovitosti?

- Ministarstvo graditeljstva je samo kontrolni mehanizam. Nemam ja što tu koga krivit. Ili mogu kriviti sve. Ali bliže sam tome da nikoga ništa ne krivim, samo moram vršiti stalan pritisak na ubrzavanje projekata. To je posao potpredsjednika vlade. To je moja odgovornost.

· Gdje morate najviše stiskati?

· Tamo gdje je najviše zahrđalo, gdje se najmanje radilo, to su željeznice I tu kolega Hajdaš-Dončić ima ogroman I vrlo težak zadatak.

· Hrvatska je i dalje nedovoljno pripremljena za povlačenje novca iz EU fondova. Je li problem što naši ljudi nemaju interes za to ili ih vlada nije dovoljno dobro uputila kako koristiti ta sredstva?

- Imamo posebnog potpredsjednika vlade i ministra za regionalni razvoj i fondove EU. Veliki energetski projekti koje radimo i za koje se očekuje da će biti gotovo sutra ujutro, ne mogu biti brzo realizirani jer su to investicije koje traže vrijeme. Dio projekata koji se financiraju novcem iz EU fondova su brže izvedivi i dobro je da imamo posebno ministarstvo za regionalni razvoj i EU fondove. Razgovarao sam jednom zgodom s carem Simeonom koji je bio predsjednik bugarske vlade i koji mi se požalio da Bugarska deset godina više daje EU nego što dobiva od nje. I tek nakon deset godina su se sjetili imenovati ministra za EU fondove. Taj posao kod nas sada radi Branko Grčić.

· Jel Grčić dobro radi svoj posao?

- Ni jedna zemlja nije pokupila sav raspoloživi novac iz EU fondova, čak ni Poljska koja je bila najbolja u korištenju tih sredstava. A kod nas sada počinje vriska jer smo zemlju podijelili u dvije statističke regije i svima dali jednaku šansu budući da novca ima za sve. Zagreb i sjeverozapadna Hrvatska do sada uopće nisu imali pravo ni na jedan euro iz EU fondova. I sada se neki bune zato što nije uništena prilika da svi mogu nešto dobiti, pri čemu nitko neće biti uskraćen za mogućnost da uzme novac iz EU. HDSSB se buni zato što nismo Zagrebu i okolici napravili štetu. Ta politika, da nekom želiš napraviti štetu, to je zbilja gadna prljavština. Podržavam posao koji su napravili Branko i Vesna.

· Je li Vlada odgovorna što već sada ne koristimo više novca iz EU fondova?

- Sigurno je to odgovornost vlade. Ne samo da ljudi nemaju pojma, nego ni vlade nisu imale pojma kako koristiti novac iz EU. Da jesu, sigurno ne bi glumili da grade Pelješki most i potrošili 100 milijuna kuna u proteklih osam godina od potrebnih 2 milijarde jer bi ga tim tempom trebalo gradili 160 godina. Trebali su imati kao što je to učinila ova Vlada projekt za europsko financiranje.

· Hoće li vlada sada uspjeti osigurati europsko financiranje gradnje Pelješkog mosta?

- Dobili smo suglasnost EU za financiranje Pelješkog mosta novcem iz europskih fondova. Projekt Pelješkog mosta nije fizibilan našim novcem, ali ako dobijemo 85 posto novca iz EU fondova bit će itekako fizibilan. Dakle, dobili smo načelnu suglasnost da idemo na financiranje Pelješkog mosta sa 85 posto od strane EU. To bi bila nepovratna sredstva.

· Kakav most bi se gradio?

- Tek sada ćemo pripremiti projekt koji mora zadovoljiti sve parametre, od cijene do mogućnosti prolaska brodova ispod mosta. Cijena gradnje Pelješkog mosta bi bila oko 300 milijuna eura.

· Nakon godišnjih odmora sastali ste se s poslodavcima. Kako je došlo do toga? Niste li i ranije trebali početi koordinirati vladinu politiku s poduzetnicima?

- Već tri puta sam se sastao s poslodavcima, a na dva sastanka je bio i Linić. Ali jasno je da suradnja nije bila dovoljna. No, pitanje je s kime u HUP-u mogu razgovarati? Bio je jedan predsjednik koji je smijenjen, sada je vršitelj dužnosti. Politika “što gore, to bolje” često je sastavni dio političkog djelovanja, pa na taj način se sada ponaša i opozicija, HDZ. Ponekad je takva politika zgodna i sindikatima, jer onda mogu jače pritisnuti partnere. Eno, kakva dreka je bila oko Dalmacijavina, a sada ono radi bolje nego ikada. Očito su smatrali da će im više koristiti politika “što gore, to bolje”. Ali, za Vladu i poslodavce politika “što gore, to bolje” ni u snu ne može vrijediti. Ako društvo ne ide na bolje, nema tko kupovati njihove proizvode i oni su u problemu. A ako građanima nije bolje, ode vlada! Zato poslodavcima i vladi nije važno kakve su političke boje, njihov je zajednički interes da svima u društvu bude bolje. Jasno da će biti različitih stavova kao što se sada sporimo o plaćanju dividende u nazad. Pa i ja kao poduzetnik sam apsolutno nezadovoljan tom mjerom. Ali ja kao potpredsjednik vlade i ministar moram provoditi odluku svoje Vlade.

· Poslodavci kažu da je to neustavna odluka?

- Eno suda i neka sud odluči.

· Vi ćete sada biti zaduženi za suradnju s poslodavcima?

- Zadužen sam za to od početka, od kada sam izabran za ministra i potpredsjednika vlade za gospodarstvo. Samo će ta suradnja biti još intenzivnija.

· Hoće li suradnja vlade s poslodavcima biti bolja ako za novog šefa HUP-a bude izabran Ivica Mudrinić, kao što se nagađa?

- Jako je važno tko predstavlja neku organizaciju. Ako Ivica Mudrinić bude predsjednik HUP-a, to će biti apsolutno pozitivna poruka.

· Budući da i sami kažete da velike infrastrukturne investicije traže vrijeme, zašto vlada ne posveti više pažnje prerađivačkoj industriji koja će u kraćem vremenu zaposliti ljude i povećati izvoz. Hoće li vlada mijenjati gospodarsku stretegiju u tom smjeru?

- To nije “ili-ili”. Dvije prerađivačke industrije, tekstilna i drvna, za nas su važne između ostalog i zbog strukture zaposlenih. U tekstilu rade uglavnom žene, žene iznad 50 godina i žene s nižom stručnom spremom. To su radnice koje, ako ostnu bez posla, više se neće zapoliti. Jasno, Hrvatska se ne može osloniti na tekstil, nismo Turska ili Kina. U drvu imamo i sirovinu, za razliku od tekstila. To je naša prednost i moramo prepoznati važnost prerađivačke industrije. Uskoro ćemo pokrenuti inicijativu okrupnjavanja drvne industrije, jer za to imaju sluha i u drvnoj industriji. Na žalost, u tekstilu nemaju, jer je Varteks ključna točka tekstilne industrije, a Varteks ne pokazuje dovoljno odlučnosti za restrukturiranje. Država sama ne može spasiti prerađivačku industriju, a ne daj Bože da uđe u vlasničku strukturu, da država vodi tekstilnu ili drvoprerađivačku tvrtku. Takve ideje su glupe i opasne. Ali, država može puno učiniti, mora jasno reći da stoji iza te i te industrije. Mi ćemo tražiti partnere s kojima ćemo pokušati riješiti probleme tekstilne i drvne industrije.

· Vlada do sada nije uspjela osporiti tezu bivšeg guvernera Rohatinskog kako u Hrvatskoj pada sve što ne bi trebalo padati. Kada će krenuti oporavak gospodarstva? Što će biti pokretač oporavka i gospodarskog rasta?

- Oporavak će krenuti 2013. Tako je rečeno, tako je planirano. Naše proračunske stavke su temeljene na nula posto rasta. Zato nemamo problema s budžetom, imamo pod kontrolom i rashode i prihode. Budžet koji je prvi put u povijesti Hrvatske smanjen zadovoljit će i prihode i rashode, neće biti rebalansa. Naša projekcija o rastu BDP-a od 0,8 posto nije ugrađena u proračun, odnosno proračun nije baziran za rastu BDP-a od 0,8 posto već na nuli. Rekao sam tada da smo tako postupili kko bi se ponovila 68.: budimo realni, tražimo nemoguće. Nisam to rekao zato što sam mislio da možemo postići nemoguće, već da sami sebe natjeramo na više ciljeve, da budemo uporniji. Bilo je i tada rasprava u vladi o tome, dobivali smo dobronamjerne savjete da javno priznamo da će BDP pasti jedan posto. To je konzervativniji pristup, raspravljali smo o tome i odlučili za ovo drugo.

· Znali ste da nema šanse da postignemo rast BDP-a, ali ste uvjeravali javnost da je to moguće?

- Naravno. Sve budžetske stavke su kalkulirane uz pretpostavku pada BDP-a do jedan posto. I dobro je da smo tako postupili jer Hrvatska sada nije u riziku da nema novca za isplatu plaća i mirovina.

· Je li izostanak dobrih rezultata u 2013. ugrozio Kukuriku koaliciju? Evo, IDS najavljuje referendum o Plominu, što neki tumače kao političku poruku vama i najavu mogućeg napuštanja vladajuće koalicije? IDS je već jednom to učinio…

- Postoji zakon o referendmu koji jasno kaže da ta njihova inicijativa nema zakonski osnov. IDS je u ozbiljnom političkom previranju, Jakovčić se povlači s pozicije župana, počele su igre za nasljedstvo, bit će još svašta. Ali, i sami znate da IDS ne može ugroziti koaliciju. Srećom. Ne očekujem izlazak IDS-a iz Kukuriku-koalicije.

· Ankete pokazuju kako sve više građana misli da su Lesarovi Laburisti ili don Grubišić alternativa aktualnoj vlasti. Nije li to poražavajuće za Kukuriku-koaliciju?

- Ako su Laburisti, alternativa, to je svakako poražavajuće za Hrvatsku i njene građane. To pokazuje da je stanje našeg društva takvo da i onaj najprizemniji populizam ima prostora. Ne mislim, međutim, da je to posljedica nezadovoljstva samo koalicijom. Tome je pridonio i HDZ. Kada su na televiziji upitali Karamarka “kakav je vaš program?”, on je odgovorio: “kakav je naš program”? Vlast se bori s recesijom i nasljeđenim problemima, te po definiciji dobiva javne batine. U prvoj polovici mandata to je standard, vlast uvijek dobiva batine jer se sve teške reforme provode u prvoj polovici mandata. Ako u takvoj situaciji politička alternativa, dakle HDZ-e, kaže da nema program, što da rade ljudi? Okreću se prema onome što se još nudi, pogotovo ako dobro zvuči bez obzira što nema sadržaja. Svaki populizam tako uspjeva privući ljude, ali kad se dođe na vlast onda takve stranke nestaju jer ne znaju ništa napraviti.

· Idete li na lokalne izbore u koaliciji kakva je na državnoj razini?

- Na lokalnoj razini ima 565 mjesta za isticanje ambicija. Nema Boga koji može sve te ambicije svesti u jedan kalup. Ali načelno zdrav razum govori da bi bilo pametno da na što više mjesta pokušamo ići zajedno.

· Znate li da bi dio zagrebačkog SDP-a radije izašao na lokalne izbore s Laburistima nego s HNS-om?

- Ne znam, ali u suštini je sasvim svejedno što se nas tiče. HNS nma problem sa samostalnim izlaskom na izbore, ovaj put ne bi trebali imati ni problem s kandidatom za gradonačelnika Zagreba. Ako se ne dogovorimo sa SDP-om, izaći ćemo u Zagrebu sa svojom listom za Skupštinu i sa svojim kandidatom za gradonačelnika. Nećemo podržavati tuđeg, nego ćemo imati svoga. Još uvijek smatramo da je dogovor sa SDP-om moguć, ali vidjet ćemo.

· Podržat ćete Davora Bernardića za gradonačelnika ako ga SDP predloži?

- Oni nisu još odredili svog kandidata. Ako Bernardić bude kandidat, onda ćemo razmisliti.

· Može li Bernardić napokon izvući Zagreb iz Bandićevih ralja?

- S nama zajedno, vjerojatno može.

· Političku scenu ovih je dana ugrijao spor predsjednika Josipovića s Miloradom Pupovcem. Je li Josipović u pravu kad optužuje Pupovca za etnobiznis?

- Pupovac je političar s puno, puno više utakmica u nogama od Josipovića. I Pupovac od tog sukoba neće imati nikakve štete.

· A hoće li Josipović imati političke štete?

- To ćemo tek vidjeti. Neka sam procijeni je li trebao ulaziti u sukob s Pupovcem. Ja ne bih da sam na njegovom mjestu.

· Vi se bojite Pupovca?

- Poznat sam po tome da me se da uplašiti bez obzira da li se radi o sudionicima ovog spora ili nekom drugom.

· Hoće li Vlada promijeniti način financiranja Srpskog narodnog vijeća?

- Premijer Milanović je rekao stav vlade o tome, nemam što dodati. Milanović je rekao što i ja mislim. Ovoga puta to nije samo stav vlade kojega podržavam kao ministar, već i moj osobni stav. U ovom se slučaju slažem sa svojim mišljenjem.

· Što mislite o zapošljavanju bivšeg guvernera Rohatinskog u Agrokoru?

- Mislim da Agrokor može imati samo koristi od njega. Znanje, autoritet, reference i veze jednog stručnjaka kakav je Rohatinski sigurno će dobro doći Agrokoru. Todorić ga sigurno nije uzeo zato što se razumije u poljoprivredu.

· Kako tumačite da su nakon izbora praktično stale sve velike istrage? Uglavnom se samo dovršavaju stare. Je li se Bajić umorio ili ga je netko zamolio da prestane?

- Ono što mi je najvažnije da protiv mene nije stala ni jedna istraga jer nikada ni jednu Bajić nije pokrenuo. Bivši ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković lijepo je napisao u odgovoru zastupniku HDZ-a Krunoslavu Markovinoviću da je sve što sam radio bilo u skladu sa zakonom. Nitko sada ne može reći da se istrage protiv mene ne vode zato što je Kukuriku-koalicija na vlasti. Ne čini mi se da druge istrage stoje, koliko ja znam DORH radi na njima.

· U jednom ste razgovoru rekli da vam se već gadi stalno odgovarati na razna pitanja. Zar ne mislite da je to vaša obveza prema građanima koji su vas izabrali?

- Ne, ne, nisam to tako rekao. Pa, evo razgovaram s vama jer u novinama imam prostora objasniti što želim reći. Ali, takvo pitanje na televiziji je potpuno deplasirano jer u tv-formatu ne mogu u tri riječi odgovoriti na kompleksu temu. Naime, pitali su me što mislim o tvrdnjama analitičara da je ulaganje u eneretiku deplasirano jer zapošljava malo ljudi. Što mogu kratko odgovoriti? Ajmo svi brati rižu, jer to zapošljava puno ljudi. Postoje različite vrste investicija. Na primjer, investicije u robotiku su vrhunske, ali nikoga u konačnici ne zapošljavaju, naprotiv. Nitko ne može reći da to nije dobra investicija. No, zemlja s ovom razinom obrazovnja i strukturom gospodarstva treba i jedno i drugo. Ulaganje u energetiku je ključna pretpostavka da naši drugi proizvodi budu konkurentni, pa time omogućuju I zaposlenost, a u tijeku investiranja dakako da utječu I na zaposlenost u investicionom sektoru. Važno je znati koliki je utjecaj energenta na proizvodnju struje. Hrvatska kupuje struju po 62 eura, u Plominu je proizvodi po 38 eura, a u hidrocentralama po 20 eura.



Vijesti iz medija