Ivan Pavao II. proglašen blaženikom

VATIKAN, 1. svibnja 2011. (Hina) - Papa Benedikt XVI. u nedjelju je u Vatikanu proglasio blaženikom pokojnog papu Ivana Pavla II. pred više od milijun okupljenih hodočasnika te svjetovnih i vjerskih čelnika.

Beatifikacijom Ivana Pavla Drugoga, koji je u svojem pontifikatu vidio pad komunizma na istoku Europe, u nedjelju je u Rimu prvi put u povijesti jedan Papa blaženikom proglasio svoga neposrednog prethodnika.

U doba marksističke ideologije Ivan Pavao II. kršćanstvu je vratio izvorni lik nade, rekao je Benedikt XVI. koji mu je, rekao je u propovijedi nakon svečanosti beatifikacije, pune 23 godine bio blizak, od 1982. kad ga je pozvao za pročelnika kongregacije za nauk vjere.

"Odobravam da se Papa Ivan Pavao II. odsad naziva blaženim i da se može slaviti njegov blagdan svake godine 22. listopada", rekao je Benedikt XVI. pred milijun okupljenih, a lijes s tijelom novoga blaženika krenuo je prema bazilici Sv. Petra, gdje će biti izložen pred glavnim oltarom sve dok ga vjernici budu htjeli obilaziti. Nakon toga, njegovo tijelo neće biti vraćeno u grob u kriptu bazilike nego će biti položeno ispod oltara svetoga Sebastijana, s desne strane bazilike, odmah do Michelangelove skulpture Piete.

Nekoliko sekunda poslije proglašenja blaženikom, uz klicanje okupljenog mnoštva otkrivena je golema tapiserija s nasmiješenim Ivanom Pavlom. Rijeka ljudi preplavila je Via della Conciliazione sve do Tibera, više od pola kilometra od Vatikana. Trg svetog Petra bio je ukrašen posterima pokojnog pape s jednom od njegovih najpoznatijih rečenica, "Ne bojte se!".

Moćnik s krvlju novoga blaženika nosila je papina dugogodišnja pomoćnica, a uz nju je bila sestra Marie Simon-Pierre koja je, prema tvrdnjama Katoličke crkve, čudesno ozdravila od Parkinsonove bolesti zagovorom Pape Ivana Pavla II.

Ivan Pavao beatificiran je prvu nedjelju poslije Uskrsa, u "bijelu nedjelju", koju je on sam proglasio blagdanom Božjeg milosrđa.

Karol Wojtyla ustoličen je za Papu 22. listopada 1978., i taj će se datum slaviti će se kao spomen-dan blaženoga Ivana Pavla II. Za Papu je zabran je šest dana prije.

Hrvatsku na beatifikaciji predstavlja premijerka Jadranka Kosor, a ondje su među šezdesetak šefova država ili vlada i najviši europski dužnosnici, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy te monarsi iz cijele Europe.

U Rim je na beatifikaciju Ivana Pavla II. došlo više od milijun vjernika, među kojima i više tisuća iz Hrvatske. U Vatikanu je i kardinal Josip Bozanić, te niz istaknutih hrvatskih crkvenih dostojanstvenika.

Prije šest godina na pogrebu "poljskoga pape" koji je u 27-godišnjem pontifikatu modernizirao sliku Katoličke crkve, vjernici su riječima "Santo subito" uputili poziv da ga se odmah proglasi svecem.

Službeni postupak za proglašenje Ivana Pavla II. blaženim otvoren je u Vatikanu u lipnju 2005., a vođen je usporedo u Krakowu i Rimu. Sadašnji papa Benedikt XVI. nije čekao pet godina koliko je potrebno za otvaranje postupka koji vodi prema beatifikaciji, a svećenik Slawomir Oder za Hrvatski je katolički radio u subotu objasnio da je iznimka učinjena zbog velikog ugleda, "velikoga glasa svetosti koji je papa Wojtyla uživao još za života, u času smrti te nakon smrti".

U postupak za beatifikaciju Ivana Pavla II. ušla je različita dokumentacija: svjedočanstva ljudi koji su izravno poznavali Ivana Pavla lI., ali i njegovi pisani, objavljeni i neobjavljeni materijali: spisi, dokumenti, poezija, kao i ono što je napisano o njemu, rekao je postulator kauze msgr. Slawomir Oder.

Od lipnja 2005. do travnja 2007. proveden je dijecezanski dio postupka u Rimskoj i drugim biskupijama, "provedena je istraga o životu, krepostima i glasu svetosti te čudesima", objasnio je Oder.

Postupak beatifikacije završio je u rekordnome roku, u siječnju 2011., a presudno je bilo ozdravljenje francuske redovnice Marie Simon-Pierre koja je bolovala od Parkinsonove bolesti, a Katolička crkva drži da je zagovorom Ivana Pavla II. čudesno ozdravila. Ona je o tome svjedočila na molitvenom bdijenju u subotu navečer.

Na Trgu sv. Petra na svečanosti beatifikacije lijeva je strana bila rezervirana za velikodostojnike Crkve, a na desnoj su strani smješteni svjetovni uzvanici, 87 izaslanstava među kojima 22 predvode šefovi država i vlada.

Od čelnika vlada, osim Jadranke Kosor, na Trgu svetog Petra bili su francuski premijer Francois Fillon, talijanski Silvio Berlusconi te premijeri Litve, Monaka, Češke i Mađarske, kao i Veliki meštar Malteškog reda.

Među 16 predsjednika država osim talijanskog predsjednika Giorgia Napolitana, svečanosti su nazočili predsjednici Poljske Bronislaw Komorowski, Albanije Bamir Topi, Andore msgr. Joan-Enric Vives Sicilia, Bosne i Hercegovina Željko Komšić, Kameruna Paul Biya, Konga Denis Sassou N'Guesso, Estonije Toomas Hendrik Ilves, Hondurasa Porfirio Lobo Sosa, Makedonije Đorge Ivanov, Meksika Felipe Calderon Hinojosa, Crne Gore Filip Vujanović, Slovačke Ivan Gašparovič i Toga Faure Essozima Gnassingbe, kao i kapetani regenti San Marina Maria Luisa Berti i Filippo Tamagnini.

Po pisanju Anse, među državnim je čelnicima i predsjednik Zimbabvea Robert Mugabe koji je u subotu doputovao u Rim s brojnim izaslanstvom i tako, kao i za pogreba pape Wojtyle, zahvaljujući iznimci za "vjerske motive" izbjegao sankcije EU-a koje mu priječe putovanja u Europsku uniju. Brazilsko izaslanstvo vodi potpredsjednik Miguel Elias Temer Lulia, a argentinsko predsjednik senata Jose Juan Bautista Pampuro.

Pet je izaslanstava kraljevskih kuća, izvijestila je Ansa. Ceremoniji na Trgu Svetog Petra nazočili su predstavnici belgijske kraljevske kuće beligijski kralj Albert II. i kraljica Paola, lihtenštajnski knez Hans-Adam II. i princeza Marie, luksemburški nadvojvoda Henrie i nadvojvotkinja Maria Teresa, španjolski princ Filip sa suprugom Letiziom, a britansku kraljevsku kuću predstavlja vojvoda od Gloucestera Richard sa suprugom.

Trg svetog Petra za vjernike je u nedjelju otvoren već u 5:30 sati. Stotine tisuća ljudi noć su provele u vrećama za spavanje na Via della Conciliazione, glavnoj ulici koja vodi do Vatikana. Vijorile su se zastave, među kojima najbrojnije poljske, ali i mnogo hrvatskih. Mladi su nakon molitvenog bdijenja nastavili na ulicama Rima uz gitare pjevati vjerske pjesme skandirajući slogane s imenom Ivana Pavla II.

Na molitvenom bdijenju se prošle noći u Rimu, na prostoru Circusa Maximusa okupilo više od dvjesto tisuća vjernika. Molitvu je predvodio rimski vikar kardinal Agostino Vallini, a video linkom vjernicima se obratio papa Benedikt XVI.

Svečanost beatifikacije završit će u ponedjeljak misom zahvalnicom koju će predvoditi Papin državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone na Trgu sv. Petra.

Za trodnevnu svečanost rimske su se vlasti dobro pripremile. Za autobuse kojima su u Rim stizali hodočasnici pripremljeno je 4.046 parkirališnih jedinica. Također je pojačana frekvencija prometovanja vlakova podzemne željeznice. Za čistoću se skrbi više od 1.200 zaposlenika gradske službe čistoće koji će raditi tri dana bez prestanka, navodi se na službenim internetskim stranicama otvorenima u povodu beatifikacije. U cijelome gradu je 2.500 dragovoljaca, a podijelit će milijun boca vode.



Pisane vijesti