Izgradnja 4 plinovoda s LNG terminala, duljine 216 km, pozicionirat će Hrvatsku kao regionalno energetsko čvorište

Vlada je s današnje 56. sjednice u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja te strateškim investicijskim projektom RH proglasila projekt "Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG Terminal". Donesena je odluka o davanju suglasnosti za preuzimanje kreditnih obveza HŽ Infrastrukture za koje su izdana državna jamstva te o dodjeli sredstava za pomoć Zakladi Ana Rukavina. Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić kazao je, podnoseći izvješće o obnovi na područjima zahvaćenih potresom, da je dosad u obnovu javne i privatne imovine sveukupno utrošeno 3,28 milijardi eura.

U potpunosti je završena obnova na 12.781 lokaciji od čega na 12.091 privatnih zgrada i kuća s 48.103 stambenih jedinica te 690 projekata zgrada javne namjene i infrastrukture. Ta je obnova započeta financiranjem iz europskih fondova solidarnosti, kazao je ministar Bačić.

U obnovu Banovine i cijelog područja SMŽ zahvaćenog potresom dosad je uloženo milijardu i 390 milijuna eura

Naglasio je da je tijekom mjeseca prosinca završeno 120 obnova, od toga 24 zamjenske obiteljske kuće, 20 konstrukcijskih obnova, 72 nekonstrukcijske obnove, dodijeljena je jedna novčana pomoć umjesto gradnje te dovršene tri cjelovite obnove zgrada javne namjene.

U postupku nabave je 1.273 lokacija koje uključuju 2.982 posebne jedinice. S današnjim danom je u obnovi 1.942 lokacije. Od toga 1.726 privatnih zgrada i kuća te 216 zgrada javne namjene i infrastrukture.

S obzirom na to da je 29. prosinca obilježena četvrta obljetnica petrinjskog potresa, potpredsjednik Vlade podsjetio je na aktivnosti koje su tijekom prosinca bile na području petrinjskog potresa.

„Obnova privatne imovine završila je na 8.767 lokacija kojima je obuhvaćeno 12.955 stambenih jedinica te na 285 zgrada javne namjene i infrastrukture. Otvorena su 1.092 gradilišta. Krajem prosinca posjetili smo novoizgrađeni Dom zdravlja Petrinja, Centar za mlade u Petrinji, novoizgrađene i obnovljene objekte Opće bolnice dr. Ivo Pedišić u Sisku, Učenički dom u Sisku te obnovljenu zgradu javne namjene u centru Siska u kojoj su smješteni županijska razvojna agencija SIMORA, ispostave nekoliko ministarstava i velika dvorana koja će služiti kao kino dvorana“, naglasio je Bačić.

Dodao je da je tijekom prosinca završeno novo naselje od 17 državnih kuća u Vojniću koje su useljene, završena je i obnova knjižnice Vlado Gotovac u Sisku te je obnovljena i otvorena crkva Sv. Mirka u Šestinama.

Posebno je izdvojio povećanje stambenog fonda na području Sisačko-moslavačke županije izgradnjom 59 novih višestambenih zgrada s 1.024 stanova.

Osvrnuo se i na trenutačno stanje gradilišta te najavio da će tijekom veljače biti završeno i podijeljeni ključevi za devet zgrada - sedam u Sisku, jedna u Jasenovcu i jedna u Glini, a u nabavi za izvođenje radova je pet zgrada u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Nastavak mjera pomoći građanima na potresom pogođenim područjima

Podsjetio je i na odluku o nastavku pomoći građanima na potresom pogođenim područjima kojom se građanima i dalje otpisuju potraživanja i naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju te za RTV pristojbu, nastavlja se besplatni prijevoz vlakom za stanovnike pogođene potresom na području SMŽ i predstavnike službi koje sudjeluju u pružanju pomoći i sanaciji šteta, te oslobađanje plaćanja cestarine na autocesti Zagreb - Sisak.

„Donesen je i novi program obnove zgrada oštećenih potresom kojim i dalje idemo u prilog našim sugrađanima da im i dalje pojednostavimo samu obnovu da im, ukoliko su odlučili svoje zgrade obnoviti kroz proces samoobnove, a ocijene da im je to komplicirano i otežano, mogu se vratiti u organiziranu obnovu čime ćemo im dodatno olakšati sam proces obnove“, izvijestio je Bačić.

Što se financijskih pokazatelja tiče, ukupno je od potresa do danas u obnovu javne i privatne imovine sveukupno utrošeno 3,28 milijardi eura od čega se na zagrebački potres odnosi 1,89 mlrd eura, a na petrinjski 1,39 mlrd eura.

„Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je za potrebe obnove privatnih zgrada realiziralo 294,5 milijuna eura , a u idućoj godini na svim pozicijama državnog proračuna planirano je za obnovu 1,3 milijarde eura“, kazao je na kraju izvješća potpredsjednik Vlade.

U Sabor upućen prijedlog zakona o klimatskim promjenama

U saborsku proceduru Vlada je uputila prijedlog zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (EU) kojim se implementiraju direktive iz klimatsko-energetskog paketa zakonodavstva EU "Spremni za 55" vezane uz smanjenje emisije stakleničkih plinova (EU ETS) do 2030. godine.

Predloženim se zakonom pridonosi ciljevima koje je Hrvatska dužna ispuniti sukladno direktivama i uredbama kako bi se emisija stakleničkih plinova u EU smanjila za 55 posto do 2030. godine, istaknula je u četvrtak ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.

Uz to prenose se i odredbe o obvezujućem godišnjem smanjenju stakleničkih plinova, prema kojem sektori izvan sustava trgovanja emisijskim jedinicama (različiti industrijski procesi, upotreba proizvoda, zgradarstva, poljoprivrede, gospodarenja otpadom, cestovni i vancestovni promet) trebaju smanjiti emisije za najmanje 16,7 posto u odnosu na razine iz 2005. godine.

Prijenos vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i na sindikate

U saborsku proceduru Vlada je uputila i konačni prijedlog zakona o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i na sindikate.

Njime se rješava pitanje dijela nekretnina na kojima su u doba bivše SFRJ pravo korištenja ili raspolaganja imale bivše društveno-političke organizacije, između ostalih Savez sindikata Hrvatske i sindikati registrirani kao društvene organizacije.

Pravo korištenja ili raspolaganja tih nekretnina nije pretvoreno u pravo vlasništva, već su one prešle u vlasništvo hrvatske države na temelju Zakonu o udrugama iz 1997. Intencija toga nije bila da nekretnine trajno prijeđu u vlasništvu države, već da se sindikati u roku od 180 dana dogovore o podjeli tih nekretnina, a ako ne uspiju, odluku je trebao donijeti Hrvatski sabor, no to nikada nije realizirano.

Stoga je osnovna ideja zakona koji Vlada sada predlaže i kojim su, kako je istaknuto na današnjoj sjednici, sindikati izrazili zadovoljstvo - da se većina nekretnina prebaci na zajednički Sindikalni fond nekretnina kojim bi upravljali sindikati, u skladu s ranijim sporazumom, dok bi manji dio nekretnina pripao točno određenim sindikatima koji te nekretnine koriste.

Izrada Nacionalnog plana razvoja kružnog gospodarstva do 2032.

Na sjednici je donesena i odluka o pokretanju postupka izrade Nacionalnog plana razvoja kružnog gospodarstva za razdoblje od 2026. do 2032. godine i pratećeg Akcijskog plana.

Nacionalni plan definirat će prioritetna područja javnih politika kojima će se ostvariti resursno učinkovito i kružno gospodarstvo u Hrvatskoj, vodeći računa o usklađenosti s pravnim instrumentima i preporukama za kružno gospodarstvo Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj i Paketom za kružno gospodarstvo Europske unije.

Vlada je donijela i odluku o dodjeli sredstava za pomoć Zakladi Ana Rukavina, odnosno odobrila da se puni iznos PDV-a koji je plaćen na sve pozive građana u sklopu humanitarne akcije "Želim život", za molekularne (DNA) tipizacije za potrebe Hrvatskog registra dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica, uplati iz državnog proračuna na račun Zaklade.

Mogućnost fleksibilnog radnog vremena i rada s nepunim radnim vremenom u državnoj službi

Također, usvojena je uredba o mogućnosti fleksibilnog radnog vremena i rada s nepunim radnim vremenom u državnoj službi kojom se, među inim, predviđa mogućnost fleksibilnih radnih uvjeta za zaposlene roditelje ili posvojitelje djeteta, a u skladu s Direktivom EU, kako bi se osigurala ravnoteža između njihovog poslovnog i privatnog života i omogućilo da se lakše nose sa svojim odgovornostima.

Novi plinovodi s LNG terminala strateški investicijski projekt RH

Vlada je strateškim investicijskim projektom RH proglasila projekt "Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG Terminal", a dala je i suglasnost za preuzimanje kreditnih obveza HŽ Infrastrukture.

Projekt "Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG Terminal" je investicijski projekt Plinacroa. Vrijednost njegovih ukupnih troškova procijenjena kroz materijalnu i nematerijalnu imovinu, iznosi 534 milijuna eura bez PDV-a.

Sastoji se od magistralnog plinovodnog sustava na pravcu Omišalj-Zlobin, Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac i Kozarac-Slobodnica, te interkonekcijskog plinovodnog sustava s Republikom Slovenijom na pravcu Lučko-Zabok-Rogatec.

Plinovod Omišalj-Zlobin spojen je s plinovodima Zlobin-Bosiljevo i Bosiljevo-Sisak, Kozarac-Sisak te će činiti glavni evakuacijski plinovod koji povezuje LNG terminal na Krku sa zemljama srednje i istočne Europe i Ukrajinom, rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Dodao je da će se izgradnjom plinovoda Lučko-Zabok povećati protok plina s LNG terminala prema Sloveniji.

„Izgradnja četiriju plinovoda ukupne duljine 216 km, pozicionirat će Hrvatsku kao regionalno energetsko čvorište i osigurati joj energetsku neovisnost te kontinuitet i sigurnost opskrbe prirodnim plinom kućanstva i poduzetništva na teritoriju RH i drugih članica Europske unije“, rekao je Šušnjar.

Premijer Andrej Plenković naglasio je da će plinovodi koji se grade u sklopu projekta moći transportirati i vodik.

Preuzimanje kreditnih obveza HŽ Infrastrukture

Vlada je dala i suglasnost za preuzimanje kreditnih obveza HŽ Infrastrukture za koje su izdana državna jamstva.

Državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek rekao je da se radi smanjenja zaduženosti i financijske konsolidacije HŽ Infrastrukture daje suglasnost Ministarstvu financija za preuzimanje njezinih kreditnih obveza na dan 31. listopada 2024. godine na temelju izdanih državnih jamstava, u ukupnom iznosu do 480,5 milijuna eura.

Od tog iznosa Ministarstvo financija je već otplatilo dospjele kreditne obveze HŽ Infrastrukture od 192,1 milijun eura, a platit će i 84,2 milijuna eura na ime zateznih kamata obračunatih na dospjele kreditne obveze HŽ Infrastrukture. Platit će i nedospjele neotplaćene kreditne obveze HŽ Infrastrukture od 204,1 milijun eura.

Kreditne obveze proizlaze iz sedam ugovora o kreditnim zaduženjima kod raznih banaka za koje su izdana državna jamstva, s namjenom osuvremenjivanja i izgradnje željezničke infrastrukture, odnosno obnove i modernizacije željezničke infrastrukture kao javnog dobra u vlasništvu RH.

Izvješće o sastanku Europskog vijeća i sastanku na vrhu EU-zapadni Balkan

Vlada je prihvatila izvješće predsjednika Vlade o održanom sastanku Europskog vijeća i sastanku na vrhu Europska unija - zapadni Balkan 18. prosinca 2024.

Izvješće se odnosi na sastanak Europskoga vijeća, 19. prosinca 2024. i sastanak na vrhu Europska unija - zapadni Balkan, 18. prosinca 2024.
 
„Raspravili smo sve aktualne teme i situaciju u Ukrajini, migracije, Bliski istok, gospodarska pitanja te, naravno, suradnju s državama jugoistoka Europe“, kazao je predsjednik Vlade.



Pisane vijesti