Kao jedna od potpisnica Daytonskog sporazuma Hrvatska je odigrala ključnu ulogu u okončanju rata

  • Slika /Vijesti/2025/Svibanj/26_svibnja/Z63_2304.JPG

„Obilježavamo 30. obljetnicu Daytonskog sporazuma, kojim je uspostavljen mir u Bosni i Hercegovini. Kao jedna od potpisnica Sporazuma, Hrvatska je odigrala ključnu ulogu kako bi se rat okončao — a danas je najsnažniji podupiratelj BiH na njezinom europskom putu. Ova obljetnica važan je trenutak za promišljanje o nasljeđu Daytonskog sporazuma, kao i o današnjim izazovima i prilikama za unaprjeđenje odnosa u BiH. Zalažemo se za stabilnu, cjelovitu i funkcionalnu BiH, u kojoj sva tri konstitutivna naroda trebaju biti jednakopravna — u duhu Daytonskog sporazuma“, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković iz Daytona gdje sudjeluje na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a. Zahvalio je američkom kongresmenu Turneru koji ih je ugostio u Daytonu, gradu koji je zauvijek povezan s mirom u jugoistočnoj Europi.

U prigodnom obraćanju na prijemu pod nazivom „Obnovljeni fokus na mir i prosperitet na Balkanu“, hrvatski premijer kazao je da zapadni Balkan nije periferno pitanje, već je ključan za dugoročni mir Europe i snagu našeg transatlantskog saveza.
 
Naglasio je da je posebna zajednička sjednica Parlamentarne skupštine NATO-a i Daytonskog foruma važan trenutak za razmišljanje o nasljeđu Daytonskog mirovnog sporazumu, ali i o poslu koji tek predstoji.
 
„Možda je prošlo trideset godina, ali sjećanje na regiju obilježenu brutalnim ratom, dubokom ljudskom patnjom i širokim razaranjima, posebno u Bosni i Hercegovini, i dalje je živo“, kazao je Plenković.

Vizija i državnička mudrost prvog hrvatskog predsjednika Tuđmana ostavili su trajan trag na putu regije prema stabilnosti

Istaknuo je da je Hrvatska, jedna od potpisnica Sporazuma, ponosna na konstruktivnu i krucijalnu ulogu koju je imala u okončanju tog rata.

"Stajala je uz BiH u njenim najmračnijim trenucima, pružajući sklonište za izbjeglice, održavajući humanitarne koridore otvorenima i konačno, izvođenjem odlučujućih vojnih operacija koje su pripremile put prema miru", rekao je premijer, podsjetivši na povijesno vodstvo predsjednika Franje Tuđmana kao ključno u oblikovanju uvjeta za mir i postizanje Daytonskog sporazuma.

„Njegova strateška vizija i državnička mudrost ostavili su trajan trag na putu regije prema stabilnosti,“ ocijenio je predsjednik Vlade.

Solidarnost s Bosnom i Hercegovinom nastavlja se i danas, a Hrvatska je i dalje jedan od najpouzdanijih partnera BiH, podržavajući njene euroatlantske težnje i zagovarajući reforme, dijalog i jednaka prava za sve njene konstitutivne narode.

Naglasio je da prava Hrvata nikada ne smiju ovisiti samo o demografskim podacima jer je Bosna i Hercegovina njihova domovina, koju su branili, izgradili i doprinijeli njenoj budućnost.

"Hrvatska pak ima moralnu dužnost i strateški interes da osigura da Hrvati u BiH uživaju jednaka prava, a ne specijalne privilegije", istaknuo je Plenković.

Zapadni Balkan ključan je za dugotrajan mir u Europi

Hrvatska nastavlja zagovarati uključiv dijalog i kompromis unutar Bosne i Hercegovine kako bi ona mogla potpuno ostvariti svoj potencijal kao stabilna, demokratska i prosperitetna država, dodao je.

"I kao i 1990-ih, ponudit ćemo tu istu podršku drugim zemljama u jugoistočnoj Europi na njihovom putu prema stabilnosti, prosperitetu i integraciji u transatlantsku zajednicu", poručio je.

Plenković je istaknuo da zapadni Balkan nije periferna stvar, već je ključan za dugoročni mir u Europi i za snagu transatlantskog saveza.

„Uvjeren sam da će naše okupljanje ovdje u Daytonu potaknuti obnovljenu predanost - i bližu suradnju - za dobrobit svih ljudi u našoj regiji“, zaključio je.

NATO je važan oslonac kolektivne sigurnosti

Odgovarajući na novinarska pitanja Plenković je naglasio da je NATO oslonac kolektivne sigurnosti već 75 godina, podsjetivši na tu važnu obljetnicu koja je obilježena prošle godine.

Pozicija svih saveznica je da, s obzirom na znatno izmijenjene sigurnosne okolnosti, valja povećati izdvajanja za obranu, nastavio je premijer, dodavši da je Hrvatska ispunila trenutni zahtjev NATO-a o izdvajanju 2 posto BDP-a za obranu, u okviru kojih je 30 posto za modernizaciju.

Podsjetio je da projekcije hrvatskog proračuna pokazuju da smo spremni više izdvajati te naglasio da Hrvatska trenutno radi zamjenu istočne sa zapadnom tehnologijom, investira u Oružane snage i, uvjeren je premijer, da će tako nastaviti i dalje.

„Vidjet ćemo konačno rješenje na samitu, ali što se nas tiče, taj trend je nužnost u ovim okolnostima“, naglasio je Plenković, ocijenivši da je Hrvatska ekonomski snažnija i fiskalno kapacitiranja te je spremna, kroz određeni broj godina, ispuniti te obveze i pokazati da je saveznica koja je u stanju preuzeti svoje odgovornosti.

Hrvatska ostaje partner BiH

Osvrnuo se na američki pristup pitanju jugoistočne Europe, kazavši da su Sjedinjene Američke Države prepoznale jedan važan problem u Bosni i Hercegovini - izbor članova Predsjedništva BiH.

„U proteklih četiri od pet ciklusa imali smo situaciju da hrvatski narod nije birao svog političkog predstavnika koji bi predstavljao hrvatske političke stranke i hrvatski narod, nego je on biran i od strane Bošnjaka u Federaciji BiH“, poručio je Plenković.

Naglasio je da se na taj način stvara nepovjerenje među ljudima i među narodima te bi trebalo pronaći pravni mehanizam, u okviru Izbornog zakona, da se to izbjegava.

„Mi bismo htjeli da Bosna i Hercegovina skladno funkcionira, a Hrvatska je prva koja se zalaže i za njen ekonomski i socijalni napredak, njen europski put te, ako ima političke volje, i euroatlantski, odnosno transatlantski put“, izjavio je premijer.

Izrazio je želju da veza između naroda, upućenost jednih na druge, pa u konačnici i potpora Hrvatske za vrijeme agresije velikosrpskog Miloševićevog režima opstanu u Bosni i Hercegovini, bude glavni kamen temeljac našega partnerstva i suradnje.

Uz premijera Plenkovića u Daytonu je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, nekadašnji ministar vanjskih poslova te sadašnji posebni savjetnik predsjednika Vlade Mate Granić. 



Pisane vijesti