Koristeći svoj osnaženi međunarodni položaj Hrvatska štiti svoje nacionalne interese i doprinosi snazi cijele EU

Slika /Vijesti/2023/Studeni/08 studenog/08_11_2023_izvjesce o sastancima EV (3).jpg

Podnoseći Hrvatskom saboru Izvješće o održanim sastancima Europskog vijeća od travnja do listopada ove godine, predsjednik Vlade Andrej Plenković stavio je poseban naglasak na  globalnu i europsku sigurnosnu situaciju koja se suočava s krizama zbog ruske agresije na Ukrajinu, rat Izraela i Hamasa, rasta ekstremizma i povećanja ilegalnih migracija.

''Imamo gorući prsten u sigurnosnom smislu oko Europe - rusku agresiju na Ukrajinu, rat koji se zbiva između Izraela i Hamasa, veliku nestabilnost u dijelovima Afrike, probleme koji nastaju povezani s time u kontekstu  nezakonitih migracija, rast ekstremizma, terorističke napade unutar država članica'', naveo je premijer.
 
U svakoj raspravi koja se odvijala između lidera na razini EU-a proteklih mjeseci riječi je bilo o reperkusijama tih događaja na ekonomsku i energetsku krizu, inflatorne pritiske i socijalnu situaciju kao i o pitanju ponovnog uvođenja graničnih kontrola unutar Schengena.
 
''Takve geopolitičke promjene i njihov utjecaj na naše gospodarstvo te klimatske promjene predstavljaju okvir u kojem Hrvatska mora zaštititi svoje nacionalne interese, koristeći osnaženi međunarodni položaj i pritom dati doprinos snazi cijele EU kako bi se suočila s ovim izazovima. To je prioritet našeg vanjskopolitičkog djelovanja'', istaknuo je.
 
Konzistentna i solidarna podrška Hrvatske Ukrajini
 
Govoreći o hrvatskoj politici prema Ukrajini, kazao je kako je ona konzistentna i solidarna, sukladna međunarodnom pravu i načelima suvremenog međunarodnog poretka te reflektira prijateljski odnos dvaju naroda i zemalja.
 
Podrška Ukrajini manifestirala se u nekoliko vidljivih točaka kojima je pridonio i Hrvatski sabor proglasivši Holodomor genocidom. Također, u Zagrebu je održana velika konferencija radnoga karaktera s državnim odvjetnikom i ministrom pravosuđa Ukrajine te čitavim nizom njihovih stručnjaka koji se bave temom procesuiranja ratnih zločina. Hrvatska je u tome Ukrajini ponudila onu vrstu ekspertize koju unutar EU nema nitko drugi - naše iskustvo u procesuiranju ratnih zločina
 
''Ponudili smo im sve ono što će, nažalost, njima biti tema dugi niz godina s obzirom na počinjene ratne zločine tijekom ruske agresije na Ukrajinu'', kazao je premijer.
 
Zagreb je isto tako bio domaćin velike konferencije o humanitarnom razminiranju u Ukrajini na kojoj se okupilo više od 30 zemalja i međunarodnih organizacija i na kojoj je prikupljeno pola milijarde eura za proces razminiranja u Ukrajini.
 
''Generirati pola milijarde eura na prvoj takvoj konferenciji je ogroman uspjeh i nastavno na prošlogodišnju konferenciju o parlamentarnoj dimenziji Krimske platforme, pokazali smo da na konkretan način pridonosimo Ukrajini i njenim međunarodnim aktivnostima'', rekao je dodavši da hrvatska Ukrajini pruža humanitarnu potporu i drugim aktivnostima kao što su zbrinjavanje ranjenika, ratnih vojnih invalida, prihvat ukrajinske djece i izbjeglica. Kontinuirana vojna podrška također je dio suradnje između Hrvatske i Ukrajine.
 
Hrvatska snažno osuđuje Hamasov napad i traži puštanje talaca
 
Europsko vijeće u posljednjih je mjesec dana bilo zaokupljeno i temom sukoba na Bliskom istoku. Hamasov teroristički napad na Izrael 7. listopada bio je događaj bez presedana, ustvrdio je Plenković te naglasio da su izraelski čelnici u više navrata rekli da nikada toliko Židova nije poginulo u jednom danu nakon Drugog svjetskog rata.
 
Zaključci Europskog vijeća o Bliskom istoku snažno su osudili  teroristički napad Hamasa, zatražili trenutno puštanje talaca, kazali da Izrael ima pravo na samoobranu, ali da pritom mora poštovati međunarodno i humanitarno pravo te da se u Pojasu Gaze trebaju osigurati humanitarni koridori i napraviti humanitarne pauze.
 
Međutim, u tjednu kada je Europsko vijeće donijelo te zaključke, kada je Europski parlament donio rezoluciju, istovremeno se pred Općom skupštinom UN-a usvojila rezolucija neobvezujućeg karaktera koja je u hrvatskom medijskom prostoru dobila najviše prostora, ali bez obrazloženja zašto je Hrvatska bila protiv takve rezolucije.
 
''Govoriti da Hrvatska nije za mir, to može samo netko tko ništa ne razumije o međunarodnim odnosima niti je pratio što se sve tog tjedna usvajalo. Hrvatska Vlada je donijela odluku o humanitarnoj pomoći Pojasu Gaze u iznosu od 250 tisuća eura. To je ono što je bitno i što reflektira naše stavove.''
 
Objasnio je da je Hrvatska bila protiv rezolucije Opće skupštine jer se u njoj ne spominje nikakva osuda Hamasovog terorističkog napada na Izrael, koji je temelj problema i začetak sukoba. Smatra da je pozicija Hrvatske principijelna jer je i Hrvatska, kao netom priznata zemlja, doživljavala rezolucije u kojima se nije htjelo reći crno na bijelo tko je tko.
 
''To je bit i politički stav Hrvatske. Da smo bili suzdržani, rekli bi da nemamo stav. Da smo bili za, onda bi nas vjerojatno napali kako smo mogli biti za kad se ne spominje Hamasov teroristički napad. Želim da hrvatska javnost razumije iza čega stojimo u međunarodnim odnosima i za što dižemo ruku. Najgore je biti suzdržan'', rekao je Plenković.

Revizija i prilagodba Višegodišnjeg financijskog okvira novonastaloj situaciji
 
Još jedna tema o kojoj je raspravljalo na Europskim vijećima je pitanje revizije Višegodišnjeg financijskog okvira koji se morao prilagoditi novonastaloj globalnoj situaciji koju su stvorili pandemija covida, ruska agresija na Ukrajinu, energetska kriza, borba s nezakonitim migracijama i elementarnim nepogodama.
 
Kada je Europsko vijeće 2020. godine definiralo konture Višegodišnjeg financijskog okvira, Instrumenta EU iduće generacije, nije se moglo znati da će doći do ruske agresije na Ukrajinu, nakon kojeg je uslijedila  velika solidarnost i jedinstvo Europske unije u potpori Ukrajini. Nije se mogla predvidjeti ni energetska kriza, niti da će EU morati naći načina da dugoročno financijski pomogne Ukrajini. Pritom su aktualne ostale i teme koje se odnose na povećani intenzitet nezakonitih migracija, ulaganja u strateška područja europske industrije i ubrzani tijek klimatskih promjena praćen elementarnim nepogodama što također iziskuje više sredstava za pomoć pogođenim državama.
 
''To su najvažnije teme po pitanju revizije Višegodišnjeg financijskog okvira i o njima će se nastaviti razgovori s ciljem da dođemo do rješenja do Božića ove godine, odnosno do zadnjeg Europskoga vijeća'', naveo je.  
 
Proširenje Europske unije
 
Tema proširenja Europske unije stalno je na dnevnom redu Europskog vijeća, a u posljednje vrijeme održano je nekoliko otvorenijih rasprava.
 
Europska komisija je danas objavila novo izvješće o napretku koje govori o fazi u pristupnom procesu nama susjednih zemalja te Ukrajine, Moldove i Gruzije. Komisija je predložila otvaranje pregovora s Ukrajinom i Moldovom uz razumijevanje da će ispuniti određene kriterije, a isto tako, na temelju snažnog zalaganja Hrvatske, Bosna i Hercegovina dobila je preporuku uvjetovanu postizanjem neophodnog stupnja usklađenosti s kriterijima Unije.
 
''To je jedno od velikih strateških vanjskopolitičkih postignuća Hrvatske, uz uvjet da BiH ispuni nekoliko kriterija. Ovo je jedan snažan poticaj Vijeću ministara BiH i institucijama da se u nekoliko sljedećih mjeseci naprave iskoraci da se ulovi korak s dvije zemlje koje su danas također dobile tu preporuku. I to što se dogodilo nije slučajno, na tome smo radili vrlo angažirano jer je to za nas posebno važno.''
 
Daljnja dinamika procesa proširenja će ovisiti o nizu unutarnjih rasprava na razini EU jer proširenja imaju svoj utjecaj, kao prvo, na funkcioniranje EU-a, na institucije i proces donošenja odluka, a kao drugo, imaju i proračunske implikacije s obzirom da nije isto ulazi li zemlja s dva-tri milijuna stanovnika ili 40 milijuna stanovnika. Razlike su tu enormne i u trenu se stvara disbalans postojećeg stanja kad je riječ o zemljama prijateljima kohezije i zemljama neto uplatiteljima u europski proračun. Tu se prije svega misli na apsorpcijsku sposobnost EU-a u varijanti da Ukrajina postane članica. Sve ostale zemlje su u poziciji da budu lakše apsorbirane u institucionalnu proračunsku arhitekturu ili arhitekturu sektorskih politika, nego sama Ukrajina.
 
Stoga se vode pregovori kako da EU kroz iduće četiri godine dođe u poziciju pružiti Ukrajini makro financijsku pomoć u iznosu od skoro milijardu eura mjesečno da bi zemlja u okolnostima agresije mogla ekonomski i financijski funkcionirati.
 
Nužan nastavak pregovora Srbije i Kosova uz posredovanje ključnih EU članica
 
U kontekstu proširenja razmatrala se i situacija između Srbije i Kosova, kao i napad paramilitarnih grupa u Banjskoj na sjeveru Kosova što je izazvalo ozbiljnu destabilizaciju. Jasno se tražila odgovornost Srbije za taj događaj, ali je također izraženo zadovoljstvo što ta situacija nije eskalirala.
 
''Dobro je da se nastave razgovori između Srbije i Kosova uz posredovanje ključnih članica EU-a kako bi se situacija smirila, a ujedno stvorili preduvjeti za održavanje novih izbora na sjeveru Kosova uz participaciju Srba koji tamo žive.''
 
Europsko vijeće raspravljalo je intenzivno i o pitanju nezakonitih migracija, dok je na Vijeću ministara za unutarnje poslove u lipnju kvalificiranom većinom donesena odluka o prihvaćanju Pakta za azil i migracije protiv koje su glasali ministri iz Mađarske i Poljske. S obzirom da se na Europskom vijeću o svemu odlučuje konsenzusom, o nezakonitim migracijama donesen je zaključak predsjedavajućeg.
 
Hrvatska pozicija u EU
 

Predsjednik Vlade smatra da je Hrvatska nakon 10 godina članstva u vrlo dobroj poziciji respektirane države članice što se vidi i po stavovima koje zauzima na različitim formacijama Vijeća, u ubrzanoj dinamici i većoj apsorpcijskoj sposobnosti korištenja prve financijske perspektive koja će biti u potpunosti iskorištena, Europskog fonda solidarnosti i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.  Hrvatska se također kvalitetno priprema za učinkovito korištenje sredstava u drugoj financijskoj perspektivi koja će imati direktne reperkusije na ekonomski razvoj Hrvatske, ravnomjerni regionalni razvoj, ulaganja, veću zaposlenost i manju nezaposlenost.
 
''To nam u konačnici ostavlja prostor da u ovom četvrtom desetljeću hrvatske samostalnosti, kada se trudimo provoditi Nacionalnu razvojnu strategiju, stavimo naglasak na teme koje smatramo najbitnijima'', naglasio je premijer.
 
Prva izrazito važna tema je pitanje demografske revitalizacije i stoga će Vlada uskoro izaći sa strategijom demografske revitalizacije, najavio je.
 
Drugo je pitanje digitalizacije koja se odnosi na digitalizaciju države, gospodarstva i cijeloga društva. Zanimljiva je činjenica da Eurostatovi podaci o digitalnim vještinama mladih od 15 do 24 godine govore da smo na prvom mjestu unutar EU, što pokazuje veliki trend digitalne pismenosti kod mladih Hrvata. Treća tema je dekarbonizacija - od temeljnog cilja klimatske neutralnosti pa do ubrzanog prelaska na obnovljive izvore energije uz osiguravanje energetske sigurnosti i priuštivosti u tranzicijskom razdoblju.
 
Kao četvrtu ključnu temu bez koje nema napretka, premijer je istaknuo obrazovanje. Izrazio je zadovoljstvo što će u narednom razdoblju u infrastrukturu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava te u sustav visokog obrazovanja biti uloženo 2,7 milijardi eura.
 
''Tako velikih ulaganja nikada nismo imali, s njima ćemo se dovesti u poziciju jednosmjenske, odnosno cjelodnevne nastave za naše najmlađe. Uz već ostvarena postignuća, koja se odnose na besplatne udžbenike, besplatan prijevoz i besplatan obrok u hrvatskim školama, stvaramo preduvjete istinskog kvalitativnog iskoraka i napretka za mlade generacije, za izlazak na tržište rada bilo da je riječ o Hrvatskoj, bilo da je riječ o Europi ili svijetu'', zaključio je svoje izvješće predsjednik Vlade.


 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Pisane vijesti