Kosor i Pahor sutra u Bohinju traže rješenje spora oko Ljubljanske banke

ZAGREB, 30. srpnja 2010. (Hina) - Hrvatski i slovenski premijeri Jadranka Kosor i Borut Pahor sastat će se u subotu u Bohinju u Sloveniji kako bi potaknuli pronalaženje rješenja dugogodišnjeg spora oko Ljubljanske banke koji je, uz granično pitanje, opterećivao odnose dviju zemalja još od vremena raspada bivše Jugoslavije.

Kosor i Pahor optimistični su uoči novog susreta, do kojeg dolazi godinu dana nakon njihova prvog službenog sastanka u Trakoščanu kada su odblokirali hrvatske pristupne pregovore s EU-om i otvorili put rješavanju graničnog spora.

"Ako smo mogli riješiti pitanje koje je stajalo otvoreno punih 18 godina, dakle oko toga kako ćemo riješiti granično pitanje, onda mislim da možemo i oko ovoga", izjavila je u petak u Zagrebu premijerka Jadranka Kosor.

Dodala je da se ne boji eventualne nove slovenske blokade hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om ako se ne rješi problem Ljubljanske banke.

"Vjerujem da smo, i možemo biti na tragu nekih dobrih rješenja i vjerujem da ćemo i sve mogućnosti za neku blokadu o kojoj govorite otkloniti", naglasila je Kosor.

"Ne želim podizati očekivanja, no bio bi uspjeh ako naš susret u Bohinju bude ono što je susret u Trakoščanu bio za rješenje granice", rekao je Pahor dan ranije u Ljubljani.

Slovenski premijer očekuje napredak glede rješenja problema Ljubljanske banke koji, uz granični spor, naziva "najtežim pitanjem" u odnosima Hrvatske i Slovenije.

Slovenska vlada je višekratno naglašavala da bi se problem duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama trebao rješavati kao sukcesijsko multilateralno pitanje među državama sljednicama bivše SFRJ i predlaže da se o tome održi "drugi krug" pregovora u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu.

U Hrvatskoj se pitanje duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama, koje nije riješeno od raspada bivše Jugoslavije, vidi kao privatno-pravni odnos slovenske banke i njezinih klijenata u Hrvatskoj.

Prema guverneru Hrvatske narodne banke Željku Rohatinskom, ukupna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci 1991. godine iznosila je 420 milijuna eura, od čega je Hrvatska u svoj javni dug kasnije preuzela 260 milijuna eura, dok dio od 130.000 štediša i dalje od Ljubljanske banke izravno potražuje 160 milijuna eura. Svi iznosi predstavljaju glavnicu bez kamata.

S druge strane, Ljubljanska banka računa i na naplatu 157 milijuna eura nenaplaćenih potraživanja od hrvatskih poduzeća koja je kreditirala dok je djelovala u Hrvatskoj, a tom iznosu pripisuje i visoke kamate koje su u međuvremenu svotu znatno povećale.



Pisane vijesti