Kroz projekt Slavonija, Baranja i Srijem učinili smo kvalitetniji život ljudima na istoku Hrvatske

„Drago mi je vidjeti rezultate provedbe projekata Slavonija, Baranja i Srijem koji su ljudima na istoku Hrvatske učinili život kvalitetnijim“, poručio je predsjednik Vlade Plenković u Našicama. Istaknuo je koridor VC koji će, dovršetkom dionice od Belog Manastira do mađarske granice, postati prava prometna i ekonomska žila kucavica istoka Slavonije. U izjavi medijima komentirao je i rusku agresiju na Ukrajinu, ponovivši da ne smije završiti tako da se agresor nagradi teritorijem. 

Čestitao je osječkom gradonačelniku Radiću na investicijama u samom gradu - regionalnom centru za distribuciju voća i povrća te regionalnom gospodarskom centru. Posebno se osvrnuo na današnje predstavljanje prvog novog tramvaja u Osijeku nakon 43 godine. Tramvaj je izrađen u Končaru i bitno će pridonijeti poboljšanju prometne infrastrukture u gradu.

Novi tramvaji - investicija za kvalitetniji život građana

„Riječ je o projektu kojim hrvatska Vlada direktno pomaže Zagrebu i Osijeku, velikim gradovima koji imaju tramvaje. U Zagrebu je riječ o projektu vrijednom 90 milijuna eura, a u Osijeku 45 milijuna eura. Tramvaji su hrvatske proizvodnje i to je investicija za kvalitetniji život naših građana“, ocijenio je premijer.

Što se tiče Našica, Plenković je istaknuo izgradnju centra za starije osobe koji će, nakon dovršetka, osigurati novu kvalitetu života za građane treće životne dobi.

Osim toga, u Našicama se gradi i dječji vrtić, jedan od 900 vrtića diljem Hrvatske koji se u ili grade u potpunosti ili obnavljaju, proširuju ili dograđuju, poručio je premijer.

Izrazio je zadovoljstvo što se sve ovo događa u trenucima visoke zaposlenosti i najmanje nezaposlenosti ikad.

„Osijek je privukao i Jabil, veliku američku kompaniju koja je otvorila svoju tvornicu te na taj način jača svoju ulogu regionalnog ekonomskog središta“, kazao je premijer.

Nada se da će na lokalnim izborima HDZ pobijediti u svih pet slavonskih županija i zadrži povjerenje građana na županijskoj razini, a očekuje odlične rezultate i na razinama gradova i općina.

Trump želi mir u Ukrajini i na Bliskom istoku

Predsjednik Vlade odgovorio je na nekoliko aktualnih političkih pitanja.

Upitan o istrazi tragedije na Jadrolinijinom trajektu Lastovo, kazao je da je jedino meritorno izvješće u pogledu kaznene odgovornosti ono što radi DORH. “Ne mogu komentirati ništa vezano uz rad DORH-a”, kazao je.

Potom se osvrnuo na situaciju u svijetu, prvenstveno vezano uz Ukrajinu, ali kroz prizmu Europske unije.

Za predsjednika Trumpa kazao je da sebe gleda kao predsjednika mirotvorca.

„On gleda dvije agresije na Ukrajinu, onu 2014. i ovu koja još traje, kao ruska agresija na Ukrajinu u vremenima odgovornosti predsjednika iz demokratskih stranaka, Obame i Bidena, što je iz njegova kuta bila slabost, a ne snaga njegovih prethodnika“, rekao je Plenković.

Pojasnio je da u vremenu dok je Trump bio 45. predsjednik Putin nije nastavio agresiju na Ukrajinu nego je djelovalo primirje i nastojalo se učiniti pomake u provedbi sporazuma iz Minska. Međutim, to nije u praksi zaživjelo.

„Sada, na početku svog mandata, Trump želi mir u Ukrajini i mir na Bliskom istoku“, ocijenio je Plenković, dodavši da su njegovi napori jednakog intenziteta na oba svjetska žarišta te da on to radi s težinom i utjecajem SAD-a kao ekonomske, vojne i svjetske sile i nastoji svoje odnose koje je imao ranije s predsjednikom Rusije iskoristiti da bi se sjelo za stol i dogovorilo primirje.

Agresor se ne smije nagraditi teritorijem

Govoreći o jučerašnjem sastanku u Bruxellesu, Plenković je kazao da je najvažnije istaknuti da primirje ne može biti samo prekid vatre, pa da ostane sve na tome gdje su se zatekle jedna i druga strana, da linija razdvajanja kroz godine postane zamrznuti konflikt i de facto nagradi agresora.

„Bitno je da se napravi prije svega napor za postizanje mira, nakon postizanja mira da se krene u drugu fazu, u fazu pravih pregovora o mirovnom sporazumu“, rekao je.

Kao primjer spomenuo je Domovinski rat, kazavši da je pitanje bi li Baranja, Vukovar, Petrinja ili Knin bili hrvatski da smo ostali na crti razdvajanja.

„Ruska agresija na Ukrajinu ne smije završiti tako da se agresor nagradi teritorijem, ne smije završiti tako da se Ukrajina prisili na punu kapitulaciju i gubitak teritorija“, ponovio je, naglasivši da bi time cijela politika za koju se Zapad zalaže bila ponižena.

Kazao je da u razgovora s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim nije vidio niti najmanju naznaku da je spreman pristati na odricanje od svog teritorija.

Stajališta premijera i predsjednika o ruskoj agresiji i dalje prilično udaljena

„Zemlje naše veličine moraju se pridržavati temeljnog međunarodnog prava. Prepuštanjem teritorija agresoru stvorilo bi se presedan i za dvije, pet, deset ili više godina netko drugi može pokušati slično“, poručio je Plenković.

Komentirao je i razgovor s predsjednikom Milanovićem.

„Nazvao sam ga kako bi pojasnio što mislimo o prijedlogu zaključka koji je jučer usvojen. Htio sam vidjeti ima li eventualno nekih rezervi. Iz ovoga što smo razgovarali vidi se da svatko od nas stoji na svojim principijelnim pozicijama, ali nismo došli u poziciju da bi u tim zaključcima bilo nešto sporno, a da ih mi ne prihvaćamo“, kazao je, ocijenivši da su im stajališta prilično udaljena.

No bilo bi čudno, dodao je, da se preko noći približe jer su im stajališta na temu ruske agresije u zadnje tri godine bila dijametralno suprotna. 

Pisane vijesti