Kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem za Požeško-slavonsku županiju dosad osigurano više od 250 milijuna eura

Govoreći na svečanoj sjednici Županijske skupštine, u povodu Dana Požeško-slavonske županije, premijer Plenković izdvojio je niz važnih projekta za tu županiju, primjerice brzu cestu od Požege do Starog Petrovog sela. Najavio je i niz ulaganja u obrazovni sustav vrijednih oko 1,5 milijardi eura u narednim godinama. "Bez ulaganja u mlade, znanje i obrazovanje teško je biti konkurentan na globalno povezanom tržištu koje nastoji biti u korak s četvrtom industrijskom revolucijom", poručio je.

U povodu Dana Požeško-slavonske županije, predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na svečanoj sjednici Županijske skupštine, položio vijenac kod spomen obilježja hrvatskim braniteljima te se sastao sa županicom Antonijom Jozić i gradonačelnicima gradova Požeško-slavonske županije.  
 
U svom govoru na svečanoj sjednici, zahvalio je hrvatskim braniteljima na doprinosu izgradnji hrvatske slobode i samostalnosti.
 
Govoreći o razvoju Požeško-slavonske županije te granama u koje treba nastaviti ulagati, premijer je izdvojio poljoprivredu, razvoj malog i srednjeg poduzetništva, te ulaganje u kulturnu baštinu i identitet.
 
Kazao je da je Vlada kroz Projekt Slavonije, Baranje i Srijem u proteklih sedam godina uložila ogromna financijska sredstva, što se i vidi na ovom području.
 
Strateški projekt je brza cesta od Požege do autoceste A3
 
"A strukturirani pristup koji imamo kroz vodstvo i uključenost putem Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem daje nam s vremenskim odmakom cjeloviti uvid u to što smo učinili i koliko ćemo toga učiniti i kroz ovu aktualnu financijsku perspektivu od 2021. do 2027.", rekao je premijer Plenković, spomenuvši i korištenje sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
 
Pohvalio je Požeško-slavonsku županiju kao primjer dobre prakse korištenja europskih sredstva, a osvrnuo se i na projekte važne za ovu županiju, izdvojivši brzu cestu od Požege do Starog Petrovog sela, odnosno do autoceste A3.
 
"Ministar Butković i ja razgovaramo o tome kako da riješimo tih nekoliko pravaca u smislu pristupa brzim cestama i razvijanja cestovne infrastrukture, koji su još ostali za riješiti", rekao je.
 
Niz ulaganja u obrazovni sustav vrijednih oko 1,5 milijardi eura
 
Predsjednik Vlade je najavio i niz ulaganja u obrazovni sustav.
 
"Godine koje su pred nama proteći će u najvećim ulaganima ikad u infrastrukturu obrazovnoga sustava, od dječjih vrtića, osnovnih škola, srednjih škola, sportskih dvorana i, u konačnici, do ulaganja u visokoškolsko obrazovanje. Projekti su vrijedni oko 1,5 milijardi eura, a bit će možda i više", kazao je.

Istaknuo je da najavljena ulaganja u obrazovanje Hrvatska nije imala desetljećima, rekavši da će na taj način učenici imati veću pažnju svojih profesora i učitelja, te će u konačnici priskrbiti sebi dovoljno znanja kako bi bili konkurentni na domaćim, europskim i globalnim tržištima rada.
"Bez ulaganja u mlade, znanje i obrazovanje teško je biti konkurentan na globalno povezanom tržištu koje nastoji biti u korak s četvrtom industrijskom revolucijom", poručio je.

Unatoč nizu isprepletenih kriza, uspjeli smo očuvati socijalnu koheziju, radna mjesta i ostvariti strateške ciljeve

Predsjednik Vlade je podsjetio da Hrvatska u zadnjih nekoliko godina prolazi kroz niz isprepletenih kriza, počevši od one zdravstvene uzrokovane pandemijom Covida-19. Naglasio da je naša zemlja, unatoč toj krizi, kombinacijom pravovremenih, sveobuhvatnih i snažnih Vladinih mjera, te snagom hrvatskog gospodarstva pokazala da je sposobna zadržati radna mjesta.

"Bilo je političkih stranaka koje su u proljeće 2020. govorile da ćemo imati 400 tisuća nezaposlenih. Međutim, oko 130 tisuća poduzeća dobilo je zraka i vremena da ostanu na nogama, premoste to razdoblje i da se prilagode novim uvjetima. U tim okolnostima dana je snažna podrška kompanijama i radnicima u Požeško-slavonskoj županiji", rekao je Plenković.

Nakon pada u BDP-a u 2020. premijer je istaknuo rast od BDP-a od 13,1 posto u 2021. godini, te u prošloj godini od 6,3 posto. 

Naglasio je i da je Vlada u krizi uzrovanoj ruskom agresijom na Ukrajinu zadržala socijalnu koheziju, te spriječila rast inflacije, a uz sve to Hrvatska je ostvarila i strateške ciljeve ulaska u Schengen i europodručje. 

Kazao je i da turistički podaci u prva tri mjeseca govore da će nadolazeća turistička sezona biti bolja, snažnija i kvalitetnije u odnosu na rekordnu 2019. godinu.

Dogovorili smo rješenje za radnice Orljave

Premijer je također izrazio zadovoljstvo rješenjem problema radnica požeške Orljave.

"Drago mi je da su radnice s CERP-om dogovorile rješenje. Isplaćene su zaostale plaće, oko pola milijuna eura, sve skupa je tu nešto više od 200 radnica. Time smo riješili i tu situaciju koja je godinama opterećivala ljude u Požegi", rekao je.

Premijer je na kraju podsjetio da Vlada od 2016. godine u partnerstvu sa slavonskim županijama konzistentno pomaže ovaj dio Hrvatske.

"Vlada će nastaviti pomagati sve projekte u Požeško-slavonskoj županiji, kao i sve krajeve Hrvatske", poručio je na kraju govora premijer Plenković.

Neka Penava usporedi što se čini za Vukovar sada i u vremenu prije naše Vlade pa neka korektno izvijesti o čemu se radi
 
U izjavi za medije nakon svečane sjednice, premijer Plenković osvrnuo se i na druge aktualne teme. 
 
Upitan o najavi prosvjeda za spas Slavonije predsjednika Domovinskog pokreta Ivana Penave, kazao je kako za prosvjed ne zna, istaknuvši da se radi o jednoj minornoj političkoj stranci koja se konstantno osipa, s obzirom da su sa 16 zastupnika, u vrijeme kada ih je vodio Miroslav Škoro, došli na 5 do 6 zastupnika.
 
Kada je riječ o Vukovaru, dodao je, zamolit će zastupnike vladajuće stranke iz te županije da pojasne koliko je Vlada uložila u proteklih sedam godina samo u taj grad.
 
"Gdje god drugdje odete u Slavoniju, siguran sam da bi vam, uključujući i gradonačelnika Požege, ili bilo kojeg drugog grada, svi rekli: dajte nama barem pola koliko dajete Vukovaru i mi bi bili zadovoljni", istaknuo je predsjednik Vlade.
 
Nakon što je Vlada kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem uložila više od 2,5 milijarde eura, a ogromna sredstva su na raspolaganju i za nadolazeće razdoblje, govoriti o spasu Slavonije, kazao je, djeluje mu deplasirano.
 
"Kao da se, otprilike, ne prati što se zbiva i što se sve učinilo. Neka usporedi to s vremenom prije naše Vlade pa neka onda korektno izvijesti o čemu se radi", poručio je.
 
Neprimjerena je smijurija da se odgađa ročište zbog nezadovoljstva suca plaćom, ako je to istina
 
Osvrnuo se i na pravosuđe, upitan za komentar o vijesti koja je stigla s Krka o tome da je sudac odgodio ročište nezadovoljan plaćom za ožujak.
 
"Sjajan razlog za neodržavanje ročišta", kazao je premijer Plenković poručivši da se radi o neprimjerenoj smijuriji.
 
Dodao je da je ministar Malenica već na taj slučaj reagirao zatraživši podatke od nadležnoga suda i poručio kako smatra da tu sudska vlast, prije svega Državno sudbeno vijeće, treba reagirati.
 
Što se tiče rasta plaća u pravosuđu, podsjetio je da su one povećane još u vremenu ministra Bošnjakovića, a ministar Malenica trenutno razgovara sa svim predstavnicima u pravosuđu i radi se na novim rješenjima.
 
Milanović može govoriti što hoće, ali ne smije raditi pritisak na pravosuđe
 
Upitan o jučerašnjim izjavama predsjednika Milanovića, koji je nastavio s vlastitim pritiskom na pravosuđe traživši progon ministra Banožića te načinom na koji je komentirao pravomoćnu presudu protiv svog bivšeg suradnika Sauche, premijer se osvrnuo na tu temu.
 
Mislio je, kazao je, da će se predsjednik osvrnuti na SDP-ovog gradonačelnika Varaždina i na zanimljive transkripte koji se odnose na njega. A s obzirom da je danas predsjednik Republike u Rijeci, dodao je, mislio je da će se osvrnuti i na slučaj Sortirnica.
 
"Zanimljivo je bilo da na aktualnom satu ta tema nije bila uopće dotaknuta ni od koga", dometnuo je poručivši da kad su u pitanju ljudi koji su povezani s HDZ-om onda takve teme ne silaze s naslovnica, a kada je riječ o SDP-ovim članovima onda se takve teme prekrivaju drugim pitanjima koja dolaze u eter.
 
Što se tiče Milanovića, ne sluša što on govori, a tu i tamo dobije neki mali rezime. Ono što je iz toga shvatio, dodao je, jest da Milanović smatra da ima pravo govoriti što hoće jer ima imunitet.
 
"On može govoriti što hoće, ali ne može raditi pritisak na pravosuđe. Uloga predsjednika Republike, koji je na neki način isto dio izvršne vlasti, je takva da on ne smije raditi pritisak na pravosuđe. To je poanta trodiobe vlasti, da se pritisak na pravosuđe ne radi", naglasio je premijer Plenković naglasivši da je Milanovićev nedavni napad na suca Vrhovnog suda čisti primjer pritiska na pravosuđe, kao što je pritisak na DORH pozivanje na progon jednog ministra.
 
Ako se radi o nekom njegovom, Milanović se pravi nevješt, a ako je netko slučajno vezan za HDZ, onda huška DORH
 
"Sve to skupa njemu nije dopušteno, niti je primjereno, niti bi on to smio raditi", poručio je premijer Plenković istaknuvši da je to što radi predsjednik Republike loše za demokratsku kulturu i za odnose izvršne vlasti prema pravosuđu.
 
"Mi to ne radimo i to je ta ogromna strateška razlika poimanja trodiobe vlasti kako je vidimo mi kao Vlada i kako je vidi on. A on je vidi tako da ako je riječ o nekome iz njegovog jata, onda to prešutimo i pravimo se nevješti, a ako je slučajno netko vezan za HDZ, onda će huškati DORH da krene u postupak protiv njega", kazao je premijer.
 
U slučaju Vrhovnog suda koji je donio neku presudu koja nije u Milanovićevom interesu, dodao je premijer Plenković, onda će napasti suca Vrhovnog suda, pa suce Visokog kaznenog suda, a to se ne smije raditi, upozorio je.
 
Upitan treba li najavljivati svoje sastanke s glavnom državnom odvjetnicom, premijer je ustvrdio da ne treba.
 
Postoje, pojasnio je, sastanci javnog karaktera za koje postoji smisao da se priopće, a postoje i radni sastanci.
 
Taj konkretan sastanak, o kojem se izvještavalo u medijima na način da ga se pogrešno prikazivalo tajnim, pojasnio je, ticao se prostora u kojem bi trebao biti DORH. A javnost je već informirana o tome.  
 
To što smo se već navikli na bujicu nebuloznih Milanovićevih izjava, ne znači niti da je to dobro niti da je normalno
 
A način na koji Milanović pritišće, kritizira pa čak i vrijeđa glavnu državnu odvjetnicu je isto nešto što se ne bi smio raditi kao predsjednik Republike, dodao je premijer Plenković, istaknuvši da to na takav način do sada nije radio niti jedan predsjednik ili predsjednica Republike.
 
"Mi smo na tu jednu bujicu nebuloznih izjava s kojima on, nažalost, suočava hrvatsku javnost već više od tri godine, gotovo pomalo navikli. Ali, to što smo se navikli ne znači niti da je to dobro, niti da je normalno", poručio je.
 
Premijer Plenković se osvrnuo i na Milanovićeve izjave o špekulacijama stranih medija o navodnoj kandidaturi za glavnog tajnika NATO-a.
 
"To govori čovjek koji očito živi u nekoj teškoj zavisti. To može onako istinski zavidan čovjek koji želi javnosti kazati informacije o meni, a mi nit' smo prijatelji nit' se nešto dobro znamo niti smo se viđali prije, a kamoli da se viđamo sada, i u biti me ne pozna dovoljno, nego u biti neke svoje frustracije projicira pa onda to što njega muči, govori o meni", pojasnio je premijer.
 
"Vidimo da nastavlja i s tikovima, i to šmrkavim tikovima, što je vrlo važno da primijetimo kad već spominje neke sindrome", dodao je.
 
U smislu vanjskopolitičke aktivnosti Milanović se pokazao ekstremna štetočina za nacionalne interese Hrvatske
 
Da bi se morao očitovati na špekulacije nekih stranih medija, kazao je premijer, ili demantirati nešto što netko napiše o njemu, onda bi svaki dan trebao nekoga demantirati.
 
U smislu međunarodne politike i vanjskopolitičke aktivnosti, dodao je, Milanović se pokazao ekstremna štetočina za nacionalne interese Hrvatske, a usuđuje se govoriti na način da bi on trebao nešto, zbog špekulacija ljudi koje on niti zna niti zna od koga su to čuli, demantirati jer je inače limitiran u zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa.
 
To, dodao je, govori čovjek koji je mjesecima najvulgarnije vrijeđao, primjerice, Christiana Schmidta, Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
 
A taj isti Christian Schmidt, ustvrdio je premijer Plenković, donio je promjene koji su po prvi puta u 20 godina postojanja institucije Visokog predstavnika, išle u korist Hrvata u Bosni i Hercegovini.
 
Podsjetio je i na Milanovićeve izjave o tome kako će progoniti svakog saborskog zastupnika koji digne ruku za ulazak Finske i Švedske u NATO.
 
"Čovjek nam nanosi enormnu štetu, ruši kredibilitet, ruši vjerodostojnost", naglasio je.
 
Nakon naših vanjskopolitičkih postignuća da mi docira netko tko nam kontinuirano čini štetu – no way!
 
U mandatu njegove Vlade, naglasio je premijer Plenković, Hrvatima u Bosni i Hercegovini pomogli su više nego ikada od ratnih vremena, gospodin Žigmanov postao je ministar u Vladi Srbije, udvostručen je proračun Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i štite se njihova prava u svim susjednim zemljama.
 
Nadalje, nastavio je, u mandatu njegove Vlade dublje se integrirala unutar Europske unije i time ušla u krug od 15 zemalja koje su istovremeno članice Europske unije, NATO-a, europodručja i Schengenskog prostora, a Vlada je osigurala i 25 milijardi eura bespovratnih sredstava.
 
"Nakon takvih vanjskopolitičkih postignuća da meni docira netko tko nam, paralelno s ovim što mi radimo dobro za Hrvatsku, kontinuirano čini štetu – no way!", poručio je premijer Plenković.
 
Zaključio je da dio političkih protivnika, pa onda i dio medijskog kruga koji je agilno na njihovoj strani, više nema što. Prate ankete, vide socijalnu stabilnost, vide ekonomski rast, vide ulaganja, vide pakete mjera, vide Schengen i euro, vidjet će odličnu turističku sezonu, vide investicijski kreditni rejting, pa se onda odlučuju da je "najbolje da ovaj tip ode, pa makar i u NATO".
 
Pitajući kako to da se ti isti švedski novinari nisu sjetili Milanovića, s obzirom da on ide na NATO summite, ustvrdio je da će tu stati, jer neće odgovarati na takav tip špekulacija o sebi svaki dan.
 
Govoreći o Milanovićevim stavovima, koji su sasvim suprotni po kapitalnim vanjskopolitičkim pitanjima od onih parlamentarne većine, podsjetio je na rusku agresiju na Ukrajinu.
 
Je li normalno, slogan pod kojim je Milanović doveo ljude u zabludu, da Hrvatska ne bude na strani žrtve?
 
Već gotovo 15 mjeseci, Milanović kontinuirano zastupa stajališta koja nisu u hrvatskom nacionalnom interesu, a to ide toliko daleko da onda neki zastupnici u Hrvatskom saboru, koji toliko mrze HDZ i premijera osobno, preuzimaju Milanovićev narativ u prosincu kada se odlučivalo o sudjelovanju Hrvatske u EUMAM misiji i govore da je tobože procedura bila protuustavna, iako je prema istoj proceduri odlučeno o 40 prethodnih misija.
 
"Ako Hrvatska nema refleks da pomogne Ukrajini u ovakvoj situaciji, koja bi onda to država trebala imati", poručio je podsjetivši kako taj prijedlog nije došao s razine nekakvog političkog odbora HDZ-a ili Vlade, nego prijedlog časnika Hrvatske vojske u okviru Glavnog stožera Oružanih snaga.
 
"Što bismo mi trebali, praviti se da se ništa nije dogodilo? Moramo pomoći žrtvi da se obrani od agresora, to je naš cilj, to je politika Vlade", naglasio je i dodao da sve što Vlada radi jest sukladno našim vrijednostima, vrijednostima koje imamo kao članica Europske unije i NATO-a i vrijednostima koje imamo kao ljudi.
 
Na dan početka ruske agresije na Ukrajinu, podsjetio je premijer Plenković, predložio je održavanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, a taj prijedlog je odbačen.
 
Naglasivši da je Milanović doveo u zabludu ljude svojim sloganom normalno, pitao je je li normalno da Hrvatska ne bude na strani žrtve, a to je Ukrajina u ovom trenutku.
 
 
 
 
 

Pisane vijesti