Marić za Novu TV: Duboko vjerujem u pozitivan ishod ljetnih izvješća ECB-a i Europske komisije oko eura

O cijenama goriva, situaciji na tržištu plina, inflaciji, utjecaju na eurozonu, ali i stanju hrvatskog proračuna u Dnevniku Nove TV govorio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Na pitanje prijeti li nam ubrzanje inflacije Marić je odgovorio da je prema zadnjim projekcijama koje su objavili prošli tjedan, 7,8 posto prosječna stopa inflacije ove godine.
 
Nažalost, očekujemo rast inflacije
 
"Uzevši u obzir da je zadnji objavljeni podatak za ožujak 7,3, a prije toga su bile nešto niže stope inflacija, nažalost moj odgovor na vaše pitanje je potvrdan", najavio je.
 
Ministar je zasad otklonio mogućnost dvoznamenkaste inflacije u Hrvatskoj.
 
"Ne bih išao tako daleko. Litva, Latvija, Estonija, Nizozemska, Češka su sve redom u ožujku zabilježile dvoznamenkaste stope. Neke od njih čak gotovo 16 posto. Hrvatska još nije blizu tih razina".
 
Cijene goriva opet rastu, mogu li se trošarine dodatno smanjivati?
 
"Dugo vremena smo govorili da kada dođe trenutak i kada budemo smatrali da je oportuno, da ćemo i u taj dio ući. I ušli smo. No, postoji još jedan manji dio, kako na benzinu, nešto više na dizelu. Ali govorimo o desecima lipa", pojasnio je.
 
"Inflacija je iznenada postala ključna varijabla na putu Hrvatske prema euru. Godinama smo pričali o proračunu, i sada na kraju niti javni dug niti proračunski manjak nisu tema. Hrvatska je zadnjih 12 mjeseci točno između prosjeka eurozone i EU-a, na razini prosjeka 27 zemalja", kazao je.
 
"Vrlo sam pozitivan. Sredinom ovog mjeseca ćemo imati podatke za travanj, za Hrvatsku i za sve zemlje EU. To će biti zadnji input koji ulazi u konvergencijsko izvješće. Početkom lipnja zasebno Europska središnja banka i Europska komisija objavljuju to izvješće. Ja duboko vjerujem u pozitivan ishod. Službena odluka bi trebala biti sredinom srpnja"; kaže ministar.
 
Nije za odgodu ulaska u eurozonu, koju neki zazivaju. Smatra da eurozona najbolje benefite pokazuje u kriznim vremenima. PDV-a za određene kategorije proizvoda planirali su smanjiti kada prijeđemo na euro, ali Vlada je zbog divljanja cijena to učinila i ranije.
 
"Ako bude bilo potrebno, imamo još municije za pomoć građanima", kaže ministar.
 
Objasnio je gdje vidi taj prostor, s obzirom da PDV ne može dirati jer on donosi 50 do 60 milijardi kuna u proračun: "Otvorili smo i tu temu, ali imamo i neke druge stvari", kazao je zaključivši da ne možemo sve slamke spasa gledati u poreznoj politici.

Za financiranje Brodosplita moramo imati punu sliku o stanju tog brodogradilišta

Ministar je rekao i da ponovo rastu rokovi za plaćanje duga prema veledrogerijama, prema kojima je ukupni dug na kraju travnja bio veći od 5 milijardi kuna, a potvrdio je i da zdravstvo mjesečno generira dug između 400 i 500 milijuna kuna.

"Ljekarne su čak, prema zadnjim podacima koji su mi dostavljeni, došle na razinu od preko 180 dana, a pojedine bolnice ponovno i na preko 200 dana. Ukupni dug prema veledrogerijama veći je od pet milijardi kuna, rekao je, a to je stanje s 30. travnjem. "Nemamo još cijeli obuhvat, ali sad će se ti svi podaci kompilirati", dodao je.

Brodosplitu, koji je u predstečajnoj nagodbi i od HBOR-a traži kredit, poručio je da kredit mogu dobiti ako ispune uvjete "i odgovore na sva pitanja".

"Ako ispune uvjete i ako odgovore na pitanja koja su im postavljena. Vrlo otvoreno i jasno", poručio je Marić.

Moramo, kaže, imati puno sliku kakvo je stanje tog brodogradilišta, a HBOR im je u petak ponovno slao upite i nisu odgovorili na pitanja.

"Vidjet ćemo hoće li dobiti kredit, moraju pokazati financijsku održivost", zaključio je ministar financija.

Izvor: Vlada / Hina

Pisane vijesti