- Objavljeno: 17.02.2014.
Ministar Arsen Bauk za Slobodnu Dalmaciju: Smanjili smo državni aparat i nastavljamo s rezovima
Učestala prozivanja vlasti zbog neodlučnosti u rezanju rashoda javnog sektora, kao i često puta isticane povlastice državnih službenika, dobar su povod za razgovor s ministrom uprave Arsenom Baukom.
Koliko je od dolaska SDP-ove koalicije na vlast, imamo li na umu broj novozaposlenih i umirovljenih, smanjen broj državnih službenika i namještenika?
-Taj je broj smanjen za 3495 u odnosu na stanje koje smo preuzeli od HDZ-a, i to bez zaposlenih u zdravstvenom sustavu, inače bi taj broj bio još i veći. To se vidi i po izdvajanjima za plaće, koje su, u odnosu na 2011. smanjena za 1,1 milijardu kuna, unatoč tome što bi masa trebala biti povećana za barem 1 posto zbog protoka dvije godine i obračuna 0,5 posto po godini staža.
Koliko ste zapošljavali, a koliko ljudi je zbrinuto na različite načine?
- Kad je riječ samo o državnim službenicima, njihov broj je smanjen za 1500. Znali smo koliko će ljudi imati uvjete za odlazak iz sustava, a s druge strane postoji zabrana zapošljavanja i zapošljavalo se samo u iznimnim slučajevima, iako se to medijski drukčije prikazuje. Kad se pojedinačni slučajevi problematiziraju kroz medije, pa se izdvoje dva ili tri slučaja iz sustava od 250.000, onda je dojam drukčiji. Činjenica je da je u državnoj upravi zaposleno 1500, a otišlo je 3000. Od tih 1500, oko 900 je zaposleno u policiji. Oko 600 njih zbog potreba Schengena 2011. godine, a lani još oko 300. Ukupni rezultat je 1500 ljudi u sustavu manje. Očekujemo da bi nekim mjerama kojima bismo definirali prestanak službe i omogućili odlazak u mirovinu za osobe koje imaju više od 41 godine staža, a počeli su raditi nakon srednje škole, otvorili nova mjesta za mlade s visokim obrazovanjem. Ali, to će pričekati političku odluku.
Hoćete li do kraja mandata dodatno smanjivati broj službenika?
- Ono što je sigurno jest da se broj neće povećavati, nego smanjivati.
Možete li kao visokopozicionirani član stranke i ministar kazati da nije bilo masovnih uhljebljenja nakon izborne pobjede?
- Mogu reći daje opći dojam drukčiji od stvarnog stanja. Izmjenom Zakona o državnim službenicima omogućili smo ministrima, potpredsjednicima i predsjedniku Sabora, te još nekim čelnim osobama da privremeno u svoje kabinete prime određeni broj službenika koji nisu klasični državni službenici. Ne mogu napredovati, obavljaju poslove u kabinetima, ali i odlaze s ministrima i čelnim ljudima. Na taj način je zaposleno nešto više od 100 službenika, iako je teoretska mogućnost dopuštala angažman oko 300 ljudi. Tu su se kolege uglavnom ponašali racionalno. U državnu službu se prima preko natječaja na čije rezultate se može uložiti žalba koju rješava neovisno tijelo. Jedan dio je zaposlen u sudovima, što je izvan domašaja izvršne vlasti. Pojedinačnih slučajeva koji mogu stvoriti drugačiji dojam uvijek ima. No, rekao bih da je ta vrsta posebne pažnje javnosti zapravo dobra nakon svega što smo doživjeli zadnjih godina, jer ona uvijek tjera na razmišljanje o tome kako će neki potez biti primljen u javnosti pa i ona doprinosi da toga ima puno manje.
Kritike vlasti idu na račun izostanka većih rezova u javnom sektoru? Jeste li tu trebali biti odlučniji? Neki to zovu i politikom nezamjeranja...
- Ako znamo da imamo manje ljudi na proračunu, nakon što je ta brojka godinama samo rasla, onda je pitanje u kojem bi to segmentu trebalo rezati. Znači li to da nam, recimo, treba manje liječnika, učitelja, policajaca? Dakle, opet dolazimo do velikih sustava. Neka iduća vlast sigurno od nas neće naslijediti uvećan broj zaposlenih u državnoj i javnoj upravi.
Poznati ste i kao pasionirani sportski statističar. Pratite li Olimpijske igre u Sočiju?
- Obzirom na obveze, nisam previše ulazio u detalje. Zadržao bih se na velikanima koji su osvajali medalje na Janičinim igrama 2002. Zasad ih je šest. Čestitke Ivici na četvrtoj medalji! Samo je osmorici skijaša to uspjelo. Čak ni veliki Ingemar Stenmark nije među njima!
U prvom čitanju je Zakon o životnom partnerstvu, zbog kojega ste, iako ste i osobno podržali gay pride u Splitu, bili meta napada LCBT udruga?
- Ovakav zakon nas ne stavlja u red najliberalnijih, ali niti najkonzervativnijih od ukupno 28 članica Europske unije. Cijelo vrijeme govorim da u prijedlogu stoji da se zajednica osoba istog spola neće zvati brak i da neće imati pravo na posvajanje djece.
Znate li koliko ima ukupno zaposlenih u državnoj i javnoj upravi?
- Broj se zna i on je uvijek dostupan. Oscilacije mogu nastati kod brojenja osoba koje rade na pola radnog vremena ili u više institucija. To je najčešći slučaj kad može doći do razlika koje izazivaju zabunu u tome je li se broj povećao ili smanjio. No, sustav je uspostavljen i danas imamo 248.951 zaposlenih i to:u sustavu obrazovanja 66.404;u sustavu zdravstva 60.794; u MUP-u 27.478; u MORH-u i Oružanim snagama 19.063; svim ostalim ministarstvima 17.577; u sudovima i državnim odvjetništvima 10.350; sustavu socijalne skrbi 6969 u državnim upravnim organizacijama 2921; u uredima državne uprave u županijama 2782; u ustanovama u kulturi 2311; u agencijama 2153; u ostalim državnim tijelima 1818; u ustanovama zaštite prirode 358; te u drugim javnim ustanovama 7567. Od njih, status državnih službenika i namještenika ima 53.806, ostalo su zaposleni u javnim službama.
Stožer za obranu hrvatskog Vukovara vas je posljednjih dana javno zapitao koliko potpisa moraju prikupiti za raspisivanje referenduma o ćirilici u Vukovaru?
- Ako je točan broj koji je u medijima, onda su prikupili dovoljno potpisa. Već sam rekao da pričao ćirilici u Vukovaru i sve što je nastalo iz toga, nije stvar odnosa Hrvata i Srba, nego Hrvata i Hrvata. Tada sam zapravo mislio na odnose HDZ-a sa samim sobom. Onog HDZ-a iz 2009. i ovog sada. No, u međuvremenu se HDZ približio stavovima koje su imali 2009. Ne znam je li to bila posljedica vanjskih poticaja od strane Europske pučke stranke ili su sami došli do toga, prepustit ću taj zaključak čitateljima. I promjenom stava HDZ-a stvar se na nacionalnoj razini, kao što vidite, stišala.
Uskoro se očekuje i zakon o udrugama?
- Točno je, uskoro će u drugo saborsko čitanje i Zakon o udrugama. A u prvom čitanju je i Zakon o računovodstvu neprofitnih organizacija tako da će se i na tom polju uvesti više reda nego dosad.
Često se kaže da mnoge udruge postoje samo na papiru ..
- Postojanje udruga koje djeluju samo na papiru, odnosno koje nisu aktivne nije rijetkost. Država, istina, od toga nema neku štetu, iako je jasno da se tako stvara određeni dojam nereda. U novom zakonu bit će odredbe koje će omogućiti lakše brisanje udruga iz registra.
Naravno, tu je i Zakon o državnim službenicima? Hoćete li ga ukidati ili samo izmijeniti?
- Razmatra se prijedlog po kojem bi u radnom statusu državni službenici bili izjednačeni sa svima ostalima.
Ali to će omogućiti i lakše otpuštanja, što će sigurno izazvati otpore sindikata?
- Prava iz radnog odnosa javnim službenicima uređena su prema Zakonu o radu, pa nisam primijetio masovna otpuštanja u tom sektoru.
Razgovarao: Hrvoje Pranjak
Vijesti iz medija
Koliko je od dolaska SDP-ove koalicije na vlast, imamo li na umu broj novozaposlenih i umirovljenih, smanjen broj državnih službenika i namještenika?
-Taj je broj smanjen za 3495 u odnosu na stanje koje smo preuzeli od HDZ-a, i to bez zaposlenih u zdravstvenom sustavu, inače bi taj broj bio još i veći. To se vidi i po izdvajanjima za plaće, koje su, u odnosu na 2011. smanjena za 1,1 milijardu kuna, unatoč tome što bi masa trebala biti povećana za barem 1 posto zbog protoka dvije godine i obračuna 0,5 posto po godini staža.
Koliko ste zapošljavali, a koliko ljudi je zbrinuto na različite načine?
- Kad je riječ samo o državnim službenicima, njihov broj je smanjen za 1500. Znali smo koliko će ljudi imati uvjete za odlazak iz sustava, a s druge strane postoji zabrana zapošljavanja i zapošljavalo se samo u iznimnim slučajevima, iako se to medijski drukčije prikazuje. Kad se pojedinačni slučajevi problematiziraju kroz medije, pa se izdvoje dva ili tri slučaja iz sustava od 250.000, onda je dojam drukčiji. Činjenica je da je u državnoj upravi zaposleno 1500, a otišlo je 3000. Od tih 1500, oko 900 je zaposleno u policiji. Oko 600 njih zbog potreba Schengena 2011. godine, a lani još oko 300. Ukupni rezultat je 1500 ljudi u sustavu manje. Očekujemo da bi nekim mjerama kojima bismo definirali prestanak službe i omogućili odlazak u mirovinu za osobe koje imaju više od 41 godine staža, a počeli su raditi nakon srednje škole, otvorili nova mjesta za mlade s visokim obrazovanjem. Ali, to će pričekati političku odluku.
Hoćete li do kraja mandata dodatno smanjivati broj službenika?
- Ono što je sigurno jest da se broj neće povećavati, nego smanjivati.
Možete li kao visokopozicionirani član stranke i ministar kazati da nije bilo masovnih uhljebljenja nakon izborne pobjede?
- Mogu reći daje opći dojam drukčiji od stvarnog stanja. Izmjenom Zakona o državnim službenicima omogućili smo ministrima, potpredsjednicima i predsjedniku Sabora, te još nekim čelnim osobama da privremeno u svoje kabinete prime određeni broj službenika koji nisu klasični državni službenici. Ne mogu napredovati, obavljaju poslove u kabinetima, ali i odlaze s ministrima i čelnim ljudima. Na taj način je zaposleno nešto više od 100 službenika, iako je teoretska mogućnost dopuštala angažman oko 300 ljudi. Tu su se kolege uglavnom ponašali racionalno. U državnu službu se prima preko natječaja na čije rezultate se može uložiti žalba koju rješava neovisno tijelo. Jedan dio je zaposlen u sudovima, što je izvan domašaja izvršne vlasti. Pojedinačnih slučajeva koji mogu stvoriti drugačiji dojam uvijek ima. No, rekao bih da je ta vrsta posebne pažnje javnosti zapravo dobra nakon svega što smo doživjeli zadnjih godina, jer ona uvijek tjera na razmišljanje o tome kako će neki potez biti primljen u javnosti pa i ona doprinosi da toga ima puno manje.
Kritike vlasti idu na račun izostanka većih rezova u javnom sektoru? Jeste li tu trebali biti odlučniji? Neki to zovu i politikom nezamjeranja...
- Ako znamo da imamo manje ljudi na proračunu, nakon što je ta brojka godinama samo rasla, onda je pitanje u kojem bi to segmentu trebalo rezati. Znači li to da nam, recimo, treba manje liječnika, učitelja, policajaca? Dakle, opet dolazimo do velikih sustava. Neka iduća vlast sigurno od nas neće naslijediti uvećan broj zaposlenih u državnoj i javnoj upravi.
Poznati ste i kao pasionirani sportski statističar. Pratite li Olimpijske igre u Sočiju?
- Obzirom na obveze, nisam previše ulazio u detalje. Zadržao bih se na velikanima koji su osvajali medalje na Janičinim igrama 2002. Zasad ih je šest. Čestitke Ivici na četvrtoj medalji! Samo je osmorici skijaša to uspjelo. Čak ni veliki Ingemar Stenmark nije među njima!
U prvom čitanju je Zakon o životnom partnerstvu, zbog kojega ste, iako ste i osobno podržali gay pride u Splitu, bili meta napada LCBT udruga?
- Ovakav zakon nas ne stavlja u red najliberalnijih, ali niti najkonzervativnijih od ukupno 28 članica Europske unije. Cijelo vrijeme govorim da u prijedlogu stoji da se zajednica osoba istog spola neće zvati brak i da neće imati pravo na posvajanje djece.
Znate li koliko ima ukupno zaposlenih u državnoj i javnoj upravi?
- Broj se zna i on je uvijek dostupan. Oscilacije mogu nastati kod brojenja osoba koje rade na pola radnog vremena ili u više institucija. To je najčešći slučaj kad može doći do razlika koje izazivaju zabunu u tome je li se broj povećao ili smanjio. No, sustav je uspostavljen i danas imamo 248.951 zaposlenih i to:u sustavu obrazovanja 66.404;u sustavu zdravstva 60.794; u MUP-u 27.478; u MORH-u i Oružanim snagama 19.063; svim ostalim ministarstvima 17.577; u sudovima i državnim odvjetništvima 10.350; sustavu socijalne skrbi 6969 u državnim upravnim organizacijama 2921; u uredima državne uprave u županijama 2782; u ustanovama u kulturi 2311; u agencijama 2153; u ostalim državnim tijelima 1818; u ustanovama zaštite prirode 358; te u drugim javnim ustanovama 7567. Od njih, status državnih službenika i namještenika ima 53.806, ostalo su zaposleni u javnim službama.
Stožer za obranu hrvatskog Vukovara vas je posljednjih dana javno zapitao koliko potpisa moraju prikupiti za raspisivanje referenduma o ćirilici u Vukovaru?
- Ako je točan broj koji je u medijima, onda su prikupili dovoljno potpisa. Već sam rekao da pričao ćirilici u Vukovaru i sve što je nastalo iz toga, nije stvar odnosa Hrvata i Srba, nego Hrvata i Hrvata. Tada sam zapravo mislio na odnose HDZ-a sa samim sobom. Onog HDZ-a iz 2009. i ovog sada. No, u međuvremenu se HDZ približio stavovima koje su imali 2009. Ne znam je li to bila posljedica vanjskih poticaja od strane Europske pučke stranke ili su sami došli do toga, prepustit ću taj zaključak čitateljima. I promjenom stava HDZ-a stvar se na nacionalnoj razini, kao što vidite, stišala.
Uskoro se očekuje i zakon o udrugama?
- Točno je, uskoro će u drugo saborsko čitanje i Zakon o udrugama. A u prvom čitanju je i Zakon o računovodstvu neprofitnih organizacija tako da će se i na tom polju uvesti više reda nego dosad.
Često se kaže da mnoge udruge postoje samo na papiru ..
- Postojanje udruga koje djeluju samo na papiru, odnosno koje nisu aktivne nije rijetkost. Država, istina, od toga nema neku štetu, iako je jasno da se tako stvara određeni dojam nereda. U novom zakonu bit će odredbe koje će omogućiti lakše brisanje udruga iz registra.
Naravno, tu je i Zakon o državnim službenicima? Hoćete li ga ukidati ili samo izmijeniti?
- Razmatra se prijedlog po kojem bi u radnom statusu državni službenici bili izjednačeni sa svima ostalima.
Ali to će omogućiti i lakše otpuštanja, što će sigurno izazvati otpore sindikata?
- Prava iz radnog odnosa javnim službenicima uređena su prema Zakonu o radu, pa nisam primijetio masovna otpuštanja u tom sektoru.
Razgovarao: Hrvoje Pranjak