Ministar Božinović u Jutarnjem listu: Hrvatska mora osnažiti potencijale obrane od suvremenih rizika i prijetnji

Bio je desna ruka premijeru Andreju Plenkoviću u Vladi, provodio s njime sate i sate u Banskim dvorima u ključnim političkim trenucima za Vladu, a sada je preuzeo novu dužnost ministra unutarnjih poslova. Davor Božinović, dosadašnji predstojnik Ureda premijera, prvi je od svih novih ministara nakon koalicije HDZ-a i HNS-a preuzeo dužnost u MUP-u, a mi smo s njime razgovarali u srijedu u njegovu uredu u zgradi MUP-a u Savskoj. Odmah je imao i vatreno krštenje zbog vulgarnog vrijeđanja Janice Kostelić gdje je branio postupke policije, samo dan nakon što je postao ministar.
 
Bili ste predstojnik Ureda premijera, kako to da ste se sada prihvatili dužnosti ministra unutarnjih poslova?
 
- Za mene je ovo prije svega izazov. Lagao bih kada bih rekao da nisam želio imati jedno konkretnije zaduženje u Vladi i mislim da se moje razmišljanje poklopilo s planovima i željama premijera. S obzirom na činjenicu da se radi o važnom resoru, da je pitanje sigurnosti i u sporazumu s novim koalicijskim partnerom navedeno kao jedno od ključnih područja suradnje, ali i s obzirom na moj višegodišnji background bavljenja sigurnosnim pitanjima, ovo imenovanje moglo bi se doživjeti kao logičan potez.
 
Na što ćete se posebno fokusirati sada?
 
- Moj cilj je, nakon što se detaljnije upoznam sa situacijom u MUP-u, raditi na jačanju opće učinkovitosti sustava. Spreman sam uložiti maksimum svog profesionalnog znanja i političke volje kako bismo ispunili taj cilj. Posebno me zanimaju kapaciteti unutarnjih poslova kada govorimo o prilagodbi za suočavanje sa suvremenim izazovima sigurnosti, kao što su migracije, terorizam, ali i novi, sofisticiraniji načini kojima se ugrožava sigurnost građana, prije svega kibernetički kriminal s učincima na političke i gospodarske procese. Hrvatska mora ulagati više kako bi osnažila potencijale u obrani od takvih rizika i prijetnji.
 
Svaki ministar kada dođe na novu poziciju želi i veći proračun. Vaš je prethodnik govorio o povećanju plaća policajcima. Hoće li to i vama biti prioritet?
 
-Sigurno ću biti za to da se nagrađuje učinkovitost u radu i to je nešto što bi trebao biti jedan od smjerova reformiranja cjelokupne državne uprave, da se sustav nagrađivanja poveže s onim što je mjerljivo kao rezultat rada. U tom smislu MUP će sigurno davati podršku svim naporima Vlade da se upravo tako dodatno motivira, profesionalizira i depolitizira.
 
Je li policija postupila u skladu s ovlastima u slučaju vulgarnog vrijeđanja Janice Kostelić, a kako je po vama reagiralo pravosuđe?
 
-Policija je apsolutno postupila po pravilima struke i sukladno zakonu. Prošle je godine za slična djela odgovaralo gotovo 1000 ljudi. Slika onoga što se događalo na trajektu je slika Hrvatske kakvu ne želimo. Nekoliko desetaka muškaraca okružili su automobil u kojem su bile tri žene, blokirali su im put, vulgarno ih vrijeđali. Prema svemu što znam, nitko se zbog tog primitivizma, ne samo njih tri, nije na trajektu i u luci osjećao ugodno. Stoga, kada sam čuo komentare iz dijela političkih stranaka koji su nastojali politizirati ovaj događaj, moram reći da sam se zabrinuo za stanje svijesti tih kritičara, jer mislim da svatko u ovoj zemlji zna tko je Janica Kostelić, što ona simbolizira i dandanas ne mogu razumjeti odakle su crpili motivaciju da sve predstave kao politizaciju sustava ili "prekomjernu" zaštitu državnog dužnosnika. Zašto oni koji se često pozivaju na ljudska prava i zaštitu pojedinca olako prelaze preko činjenice da se na prvom mjestu radilo o ženama, odnosno da bi takva vrsta ponašanja trebala biti neprihvatljiva. Rad drugih sektora, u ovom slučaju pravosuđa, nije na meni da komentiram.
 
Hrvatska ima novu rekonfiguriranu Vladu. Je li to bio neki poseban cilj HDZ-a, da naoko ideološki suprotne stranke koaliraju kako bi se izvukli, kako kažu neki, iz ideoloških rovova, ili je poziv premijera Plenkovića bio upućen i drugim strankama?
 
- Andrej Plenković je od trenutka kada je postao predsjednik HDZ-a slao poruke inkluzivnosti. Jer on jest ta vrsta političara koji nije isključiv ni u jednom segmentu bavljenja politikom, a vjerojatno je bio dodatno motiviran recentnim iskustvima politike u Hrvatskoj koja je, osobito u posljednjih nekoliko godina, bila opterećena besplodnim ideološkim sukobima od kojih građani Hrvatske nisu imali nikakve koristi, dapače, samo štetu. Dakle, poziv za suradnjom bio je upućen i pri sastavljanju Vlade odmah nakon pobjede na izborima, a i sada svima onima koji bi, na tragu ove deklaracije koja je potpisana s HNS-om, bili spremni dati svoj doprinos. To je glavni motiv. HNS se odazvao, drugi nisu, međutim, ono što bi u budućnosti trebala postati paradigma hrvatske politike jest da svi dionici političkog života mogu biti u stanju pretpostaviti uske stranačke interese nacionalnima.  
 
Govorili ste o zasjedanju "war rooma" u Banskim dvorima. Ulazimo li sada u stabilniju fazu političkih odnosa, ali i gospodarskih zbog kredita Agrokoru?
 
- Agrokor je bio jedna od najvećih prijetnji opstojnosti gospodarstva, a time i odnosa, ne samo u ekonomiji nego i u politici, pa i stabilnosti države. U pravu ste kada kažete da ulazimo u mirnije vode. Tu će biti još izazova, ali sigurno ne one razine koja je prijetila u trenutku kad je kriza početno eskalirala. Danas je svima jasno, iako smo bili izloženi oštrim kritikama, posebno iz redova oporbe, da je Zakon o izvanrednoj upravi u sistemski važnim tvrtkama bio pravo rješenje u pravom trenutku. Tu sam iz dana u dan sve veći optimist.
 
Što Hrvatskoj donosi ova koalicija?
 
- Koalicija liberala i demokršćana u Europi je nešto što je sasvim normalno. Mislim da je dobro da smo u hrvatskoj politici prešli jednu crvenu liniju prema kojoj su se dosad sklapale koalicije jer to je dobro i na tragu želje da se prevladaju duboki ideološki rovovi. Naravno, ideologija je važna, međutim, ona ne može uvijek biti jedini čimbenik zbog čega se bavimo politikom. Kao što nitko ne problematizira, primjerice, logiku koalicije SDP-a i HSS-a, koji je s HDZ-om član Europske pučke stranke, ne vidim zašto bi se koaliciju HDZ-a i HNS-a dovodilo u pitanje. Osobno ne samo da ne vidim ništa sporno, nego mislim da je to dobro za ukupnu normalizaciju odnosa u hrvatskoj politici.
 
Gdje vidite izazove?
 
- Ponajviše u tome što je to učinjeno prvi put. Zato me ne čude različiti komentari, od podrške do kritike. Tako je to s novim i nepoznatim, jer kad ne bi bilo oprečnih reakcija, tad ne bismo govorili o iskoraku.
 
Može li HDZ zbog toga imati problema?
 
 - Na stranačkim tijelima nitko se nije izjasnio protiv te koalicije i ono što je predsjednik stranke već javno komunicirao jest da ima apsolutnu podršku Predsjedništva i Nacionalnog vijeća za koaliciju s HNS-om. A to se vidjelo i kod glasovanja u Saboru.
 
HNS već sada ima problema jer je dio Ijevijih članova odlučio otići iz stranke. Treba li se HNS bojati da će ih HDZ progutati?
 
- Nitko se nema razloga toga bojati niti je HDZ-u u interesu nekoga progutati. HNS je liberalna stranka i oni će to ostati i vjerojatno neće postati stranka koja svoj vrijednosni sustav crpi iz narodnjaštva ili demokršćanstva.
 
Sudjelovali ste u pregovorima s HNS-om. Kako su oni izgledali i što mislite zašto je na kraju gospođa Pusić glasala protiv?
 
 – Ne mogu ulaziti u pojedinačne motive. Ono što mogu reći jest da su razgovori s HNS-om tekli puno jednostavnije nego što se to nekome može činiti.
 
Jednostavnije nego s Mostom?
 
 - Tekli su vrlo glatko.
 
Kada su počeli?
 
-U trenutku kada se Most solidarizirao s prijedlogom SDP-a za izglasavanjem nepovjerenja ministru Zdravku Mariću i nakon raskida koalicije. To je bio trenutak kada je bilo jasno da će HDZ trebati tražiti novog koalicijskog partnera. Tada su pozvani svi koji su u tom trenutku bili spremni dati svoj doprinos očuvanju dobrih ekonomskih trendova i očuvanju političke stabilnosti. Da nije bilo lokalnih izbora, sve bi bilo gotovo vrlo brzo, a sklapanje koalicije olakšalo je i to što zapravo nitko u Saboru, a tako je po našoj procjeni bilo i većinsko raspoloženje građana, nije želio ići na nove izbore.
 
Je li vas iznenadila ostavka dosadašnjeg predsjednika HNS-a Ivana Vrdoljaka?
 
- U trenutku kada je procijenio da bi on možda mogao postati teret ili glavna meta napada, pogotovo dijela ljudi iz vlastite stranke, napravio je potez kojim je omogućio da članovi Središnjeg odbora nesmetano izraze svoj stav, većinski se izjasne za suradnju s HDZ-om, makar i bez njegove aktivne uloge u tome.
 
Je li ikad u primisli u ovo vrijeme bila koalicija HDZ-a i SDP-a, ili u budućnosti?
 
-Ne, takvu smo koaliciju imaIi 90-ih u specifičnim okolnostima. Općenito, političke stranke trebaju jačati kompeticiju, s tim da bi one trebale biti konkurenti, a ne neprijatelji jer svi skupa služimo Hrvatskoj. U tom cilju HDZ danas pokazuje veću političku širinu, tolerantnost i uključivost od bilo koje druge stranke. Koalicija sa SDP-om nije razmatrana, niti je u ovom trenutku realna ili potrebna.
 
Vidimo da se u Plenkovićevo pozicioniranje stranke prema centru očito ne uklapa Davor Ivo Stier. Kako komentirate njegovu ostavku?
 
- HDZ je svoje najveće uspjehe, a imao ih je od 1990. naovamo poprilično, ostvarivao kao stranka s kojom se mogao identificirati širi krug birača. Kada je vodio politiku desnog centra, bez isključivosti, HDZ zapravo nije imao pravu konkurenciju u politici. Takvom HDZ-u i pobjedi ovog HDZ-a predvođenog Andrejem Plenkovićem, Davor Ivo Stier dao je svoj doprinos i u kampanji i na mjestu potpredsjednika Vlade i ministra. Siguran sam da će to činiti i kao zastupnik u Saboru, što je njegova želja i plod njegovih političkih promišljanja o vlastitom angažmanu u narednom razdoblju. Stier može biti odličan ministar, kao što može biti odličan zastupnik.
 
Može li on, nakon što je praktički iskazao nepovjerenje Plenkovićevoj politici u Vladi, i dalje biti politički tajnik stranke?
 
- Nisam siguran da ste dobro iščitali poruke koje je Stier uputio na konferenciji za medije. Dapače, on je odbacio mogućnost da se njegov potez tumači kao iskazivanje nepovjerenja politici Andreja Plenkovića. S druge strane, pogledi ljudi, koji participiraju u političkom životu i promišljaju politiku, ne moraju uvijek u svemu i u potpunosti koincidirati s pogledima pa i onih s kojima imaju zajedničke temeljne vrijednosti. Mi u Hrvatskoj, dijelom i zbog desetljeća naslijeđa jednopartijskog sistema, još nismo dovoljno senzibilizirani na mogućnost prihvaćanja različitih mišljenja.
 
Ali nisu isto različita mišljenja i ostavka.
 
- To je ostavka u izvršnoj vlasti i naznaka načina i modela djelovanja unutar HDZ-a kako Davor to vidi u sljedećem razdoblju. HDZ je stranka koja je kao jedina stranka u Europi nastala nakon raspada bipolarnog sustava i hladnog rata, vodila proces tranzicije iz komunističkog sustava i, ne samo preživjela, nego je i danas glavni akter političkog života u Hrvatskoj. HDZ je tu i bit će još dugo tu.
 
Jeste li njegovu izjavu o širenju demokršćanstva u stranci shvatili kao da toga u HDZ-u nedostaje, ili da će se on na taj način aktivnije uključiti u politički život unutar HDZ-a?
 
- Znam Davora dugo. Zajedno smo radili od 2006. kada je Hrvatska krenula na put prema NATO-u. Tada sam bio šef misije, on je bio moj zamjenik. Znam njegova politička promišljanja i uvjerenja kao što on zna moja i to je uvijek, po meni, bila dobra osnova našoj suradnji u stranci. HDZ je čvrsto ukorijenjen u političkoj ideologiji temeljenoj na kršćanskom humanizmu, socijalnom nauku Katoličke crkve, ekonomskom modelu socijalne demokracije, zaštiti ljudskih prava i stvaranju demokratskog društva inspiriranog etičkom dimenzijom kršćanstva. Stier je sigurno kompetentan političar da govori o tom segmentu HDZ-ovih politika.
 
Što vam je Stier rekao, je li mu bila neprihvatljiva koalicija s HNS-om?
 
- Rekao mi je otprilike isto ono što je rekao i javnosti.
 
Je li Stier bio uključenu pregovore s HNS-om ili upoznat da se pregovara ?
 
 - Bio je upoznat, uključen je bio manje, što želim pripisati činjenici da je najveći dio tog razdoblja bio u inozemstvu.
 
Je li ona njegova izjava da se u HDZ-u svi čelnici tijela stranke moraju birati po principu jedan član- jedan glas njegova najava za kandidaturu za predsjednika stranke?
 
- Ne znam i nisam to tako shvatio. Uostalom, HDZ-u pod vodstvom Andreja Plenkovića ide nikad bolje, nikad nije imao toliko izbornih pobjeda. Znate, u HDZ-u ima dosta iskusnih ljudi u politici i oni vrlo dobro znaju s kakvim profilom predsjednika stranke mogu očekivati izborne pobjede. To je razlog ne samo zašto su Plenkovića birali, nego ga, poput Stiera pa i moje malenkosti, i osobno nagovarali da se prihvati vodstva HDZ-a.
 
Koliku opasnost za HDZ predstavlja Klub zastupnika Hasanbegović – Esih - Glasnović i bojite li se da bi im se još netko mogao pridružiti?
 
 -Ne bojimo se mi ikoga niti bi se itko trebao bojati HDZ-a. Ono što nastojimo jest jačati dijalog sa svim političkim opcijama, sa svima kojima je želja da Hrvatska bude napredna država u kojoj građani bolje žive i svi koji su spremni na takav dijalog s HDZ-om naši su potencijalni partneri.
Pa i oni?
 
- Hasanbegović je bio ministar u HDZ-ovoj Vladi, on i Esih su u Sabor ušli na HDZ-ovoj listi, dakle, to nisu političari, gledajući s aspekta HDZ-a, koji predstavljaju nekakvo strano tijelo. Oni kreću sa stvaranjem nove stranke, pretpostavljam i programa u kojem će dati svoje viđenje rješenja za gospodarske probleme, rast životnog standarda, otvaranje novih radnih mjesta, sigurnosne izazove i druga pitanja kojima će nastojati zaslužiti povjerenje hrvatskih birača.
 
No, oni kažu da niste s njima razgovarali u procesu rekonfiguracije.
 
- Oni su prethodno donosili neke svoje odluke. Kolega Hasanbegović kandidirao se na listi protiv kandidata HDZ-a u Zagrebu. To je već bilo razdoblje kada se razgovaralo i o rekonfiguraciji nove Vlade i u tom trenutku razgovori vjerojatno ne bi bili lišeni eventualnih opterećenja vezanih različitim ambicijama na lokalnim izborima.
 
Možemo li povući paralelu sa situacijom u HNS-u koji je s liste Narodne koalicije otišao u koaliciju s HDZ-om, i Esih i Hasanbegovića koji su izabrani na listi HDZ-a, a nisu podržali vladu? Zamjerate njima što nisu podržali Vladu, ali ne vidite ništa sporno u tome što je HNS sada vaš koalicijski partner?
 
- Nikome mi ništa ne zamjeramo. Mi bismo voljeli da smo kroz cijeli proces mogli računati i na glasove onih koji su ušli u Sabor na našoj listi, ali kada netko zamjera HNS-u koaliciju s HDZ-om, obično to ne povezuje s ovim i drugim sličnim primjerima. U konačnici što se tiče HNS-a, njih je do jučer bilo devet u Klubu zastupnika u Saboru, a u koaliciji ih je sada s nama pet. Kao što gospođe Pusić, Mrak Taritaš i Turina Đurić te gospodin Beus Richembergh više nisu dio kluba HNS-a, tako ni gospođa Esih i gospodin Hasanbegović nisu više u klubu HDZ-a, i to je možda najbolji odgovor onima koji to pitanje problematiziraju.
 
Rekli ste u jednoj prilici da Plenković vlada po načelu "Speak softly and carry a big stick". Čini se da mu je takva politika donijela rezultate?
 
- To je jedna figura koju sam upotrijebio kao odgovor na konkretno pitanje o tome je li Plenković preblag i neodlučan političar. Mislim da je to pitanje danas apsolvirano. Ono što sad želim reći jest da Andrej na mjestu premijera donosi jednu dobrodošlu smirenost te koncentraciju na stvarne probleme u društvu. On je izuzetno posvećen svojim dužnostima, a to što radi vrlo jasno i često komunicira javnosti tako da je njegova politika u osnovi predvidiva, a ljudi vole kad državu vode oni koji su u bitnim pitanjima predvidivi. Bez predvidivosti nema osjećaja sigurnosti kojem čovjek prirodno teži. To je tajna njegova uspjeha.
 
Je li to primijenio i na Most?
 
- Jest, a drugo je pitanje je li netko pogrešno smatrao da možda ne misli ono što govori.
 
Zašto Nikola Grmoja vas i gospodina Šeksa stalno proziva da vučete konce iz pozadine?
 
 - Zato što on sigurno zna odgovor na to, isto kao i na druga relevantna pitanja hrvatskoga društva. Šalu na stranu, sva nastojanja, da se u javnosti pokušaju umanjiti Plenkovićeve kompetencije, razbijaju se o surovu stvarnost njegove dominantnosti nad liderima konkurentskih stranaka.
 
Je li moguća suradnja s Mostom u budućnosti?
 
 - HDZ je uključiva stranka.
 
Ostavljate im vrata odškrinuta?
 
- Govorimo o nekim novim okolnostima u nekoj nedefiniranoj, vjerojatno ne toliko bliskoj budućnosti.
 
 
 
razgovarao: Goran Penić
Jutarnji list, 17. 6. 2017.
 
 
 
 

Vijesti iz medija