- Objavljeno: 13.05.2017.
Ministar Butković za Slobodnu: Čiovski most bit će izgrađen do proljeća 2018, a pelješki do kraja 2020. godine
Oleg Butković, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, optimističan je kad je u pitanju poštivanje ranije spominjanih rokova za izgradnju pelješkog mosta. Zato i počinjemo spominjanjem jedine žalbe koja je stigla u dosadašnjem procesu odabira izvođača...
- Sve ide po planu. Dakle, ovom trenutku odvijaju se dva procesa. Jedan je odobravanje financiranja od strane Europske komisije. Europska komisija ima tri mjeseca za odgovor, a ne vidim ni jedan razlog da se ne prihvati financiranje tog najvećeg infrastrukturnog objekta kojim spajamo teritorij RH. Drugi je proces natječaj kojeg spominjete. Taj proces ide u četiri faze; most, obilaznice, spojne ceste te obilaznica Stona. Mi smo razmišljali tražiti financiranje cjelokupnog tog projekta cestovnog povezivanja s južnom Dalmacijom, ukupne vrijednosti 420 milijuna eura. Na prvi stupanj natječaja za izgradnju mosta prijavilo se 12 ponuditelja, od toga je osam ušlo u drugi krug, bila je ta jedna žalba i ona je sada odbijena. Da skratim, najesen možemo početi graditi most! To je naš plan i cilj.
Eto zašto nam treba stabilna Vlada?
- Apsolutno. Za tako velik projekt bolje je da imamo vladu kontinuiteta i općenito političku stabilnost.
Sve ste vi to lijepo rekli, ali obične ljude zanima - a kad ćemo preko mosta?
- Ukoliko radovi krenu na jesen, očekujemo završetak radova mosta za tri godine. Znači, krajem 2020. se planira da bi most bio gotov. Dakle, završetkom mandata ove Vlade. A cijeli projekt cestovne povezanosti bit će realiziran krajem 2021. godine.
Kad god se govori o pelješkom mostu, zavrti se i priča o alternativom rješenju dok čekamo izgradnju. Ima li rezona uvođenje trajekta Komarna - Brijesta?
- Teško mi je u ovom trenutku reći ima li takva ideja uporišta. Nismo razmatrali takvu mogućnost, moram priznati. Trebalo bi to dobro razmotriti jer ta tema ima više aspekata.
Unatoč nedavnim gužvama na granicama, evo, slovenski tisak izvješćuje da tamo ipak ne pada interes za ljetovanje u Hrvatskoj? Jeste li sigurni da neće biti novih problema s režimom kontrole na granicama?
- Slovenski turisti su uvijek dobrodošli, znamo da oni vole dolaziti kod nas... A što se tiče gužvi, pošto smo zadnjih 15-ak dana imali politički košmar u državi, nekako je podcijenjeno prošla vijest da je premijer bio u Bruxellesu i našao se i sa Junckerom i sa slovenskim premijerom, tj. da je uspio riješiti taj problem, da se prijeđe na režim ciljane kontrole. Riječ je o uspjehu naše diplomacije na čelu s premijerom Plenkovićem.
Afera Zlatni rat je otvorila pitanje korištenja pomorskog dobra. Intrigira li vas, kao ministra, ima li još takvih slučajeva?
- Nije ovo prvi put da je Ministarstvo mora radilo nadzor nad pomorskim dobrom. Inače, po Zakonu o pomorskom dobru, nadzor radi lučka kapetanija, odnosno, hidrograđevni inspektori. Mislim da novim zakonom tu kontrolu treba spustiti i na niže razine. Nadzor i kontrolu trebalo bi omogućiti i gradovima, općinama te županijama. To će biti u prijedlogu novog Zakona o pomorskom dobru. Mi smo nakon Zlatnog rata pokrenuli još neke nadzore, koji su sada u procesu, a za koje smo dobili informacije da su možda bili rađeni na netransparentne načine. Ne mogu govoriti o detaljima, jer još uvijek nemam rezultate nadzora koji se upravo provode. Tu i lokalne zajednice trebaju biti jasne i kroz prostorne planove jasno definirati što žele. Na to i građani mogu i trebaju utjecati. Nepravilnosti će uvijek biti...
Da, ali jedno su nepravilnosti, a drugo kad imate indicije da se radi o korupciji. Javnost je s pravom osjetljiva na takve pojave?
- Apsolutno! I zato nam i treba novi Zakon o pomorskom dobru, koji planiramo do kraja ove godine. Time će se riješiti i postupak dodjeljivanja i nadzor, koji će biti puno jači i intenzivniji. Razmišljamo i o tome da se formira Uprava za pomorsko dobro, i da ona bude locirana negdje duž Jadrana, sad je još prerano govoriti gdje bi to moglo biti. O svemu upravo razgovaramo s državnim odvjetništvom.
Iako je čiovski most zapeo zbog poteškoća u kojima se našao Viadukt, kao izvođač radova, ipak ste se ispričali građanima zbog kašnjenja. Kad možemo očekivati dovršetak tog mosta?
- Da, morali smo raskinuti ugovor s Viaduktom da spasimo način financiranja i sada Hrvatske ceste idu u novi proces odabira izvođača. Moramo sve učiniti da most bude gotov do proljeća 2018.
Što s prezaduženim Hrvatskim cestama?
- Idemo na refinanciranje postojećih obveza na duži vremenski period. Dužni smo 5,2 milijarde eura. Odustali smo od prodaje i monetizacije autocesta. No, zato smo se odlučili čitavim nizom reformi sustav restrukturirati i učiniti ga održivim kroz niz mjera koje se već i provode.
razgovarao Hrvoje Prnjak
Slobodna Dalmacija, 13. svibnja 2017.