Ministar financija Marić: 413 tisuća radnika u prosincu dobilo 1,5 milijardi kuna božićnica i bonusa

Slika /Vijesti/2019/siječanj/2 sijecanj/Marić 1.jpg

Ministar financija Zdravko Marić gostovao je u RTL-u Danas. 

Kada je u pitanju naknada za novorođenče, od sutra će umjesto 3 tisuće, 10 tisuća kuna biti neoporezivo. Znate li koliko bi obitelji moglo dobiti takvu potporu od poslodavca? Odnosno, koliko je poslodavaca koji uopće daju naknade za novorođenčad?

Za to se u Poreznoj upravi vodi jedna zajednička statistika pa nije moguće izvući samo podatak za tu potporu, jer se zajedno s njom vodi i dječji doplatak i ostale različite vrste primitaka koji su prošle godine iznosili gotovo 1,4 milijarde kuna. Zasebnu brojku ne možemo reći jer je kao takvu ne vodimo. Intencija ove mjere je da se otvori odnosno poveća mogućnost isplate te naknade. S druge strane znamo da demografija i demografske mjere su širi društveni problem. Nema jedne mjere koja može riješiti sve probleme. Ovo je dodatni doprinos poreznog sustava. Porezni sustav ne može riješiti sve naše probleme, ali na ovaj način mi dajemo dodatni doprinos. U prvom kreugu porezne reforme dizali smo neoporezivi dio za sve građane, a onda posebno za djecu i sve uzdržavane članove i još pojačavali progresivnost. Bilo je i nekoliko mjera koje se tiču snižene stope PDV-a... Krenuli smo sa dječjim sjedalicama, a u zadnjem krugu su došle na red i pelene. Najvažnije je reći da svako porezno rasterećenje otvara dodtni prostor za poslodavce da povećavaju i plaće i stimulanse svojim zaposlenicima. To je, u konačnici, jedna od ključnih demografskih mjera. Ne gledajmo svaku mjeru zasebno i pojedinačno nego kao vrstu sinergijskog djelovanja... To nije problem koji može riješiti samo Vlada nego svi skupa na njemu trebamo raditi.   

Koliko je poslodavaca uopće iskoristilo i onih 7500 neoporezivih kuna za bonuse i božićnice u prosincu?

36411 poslodavaca je u prosincu za 413 tisuća zaposlenika isplatilo milijardu i 53 milijunu kuna. Otprilike je svaki četvrti zaposlenik u Hrvatskoj, a ako isključimo državnu i javnu upravu, to je praktički svaki treći zaposlenik u realnom sektoru dobio. Ta mjera vrijedi i dalje u 2019. godini, a neće vrijediti samo u prosincu kao prošle godine. Očekujemo nastavak tog trenda. Mislim da je to bila dobra mjera, koja je dobro ciljana i vremenski, a naišla je na dobar odaziv poslodavaca.

"U 2018. godini država platila 2,52 milijardi kuna protestiranih jamstava za Uljanik"

2018. godina je iza nas, u kolikom smo plusu završili proračunsku godinu?

Za obračun podataka su zadužene neovisne institucije, hrvatski i europski zavod za statistiku, morat ćemo pričekati njihove konačne brojke. Mogu reći da smo mi u ponedjeljak završili sva plaćanja i zatvorili riznicu. Rade se još nekakve zadnje uskladbe i proknjiženja kako bi se mogla napraviti konsolidacija. Što se tiče državnog proračun, već u ovom trenutku mogu reći, da unatoč tome što je država u prošloj godini odrekla se u potpunosti prihoda od poreza na dohodak i više od 2 milijarde kuna ustupila lokalnoj samoupravi, da je ukupni rezultat najbolji dosad. Čak bolji i od one godine kada smo imali suficit na razini opće države. Brojku još ne mogu reći jer nije konačna.

Okvirno?

Važno je s obzirom na situaciju s Uljanikom i tretman protestiranih jamstava... Moramo pričekati na koji način i kako će Eurostat tretirati ta jamstva. Uključujući i Staru godinu, kada smo platili i zadnji iznos od 318 milijuna kuna, ukupno smo u 2018. godini platili 2,52 milijardi kuna protestiranih jamstava. I tu govorim samo o glavnici.  

Porezna reforma stupila je na snagu, plaće rastu najbogatijima i najsiromašnijima na minimalcu. Prema izračunu većina plaća u Hrvatskoj raste od 15 do 30 kuna, nešto više onima s plaćama višim od 12 tisuća kuna, a najviše onima s neto plaćama višim od 19 tisuća kuna. Kad se svi ostali mogu nadati višim plaćama, odnosno nižim porezima?

Podaci su kada se gleda samo izravnu promjenu u Zakonu na dohodak i zakonu o doprinosima. Ne smijemo zanemariti da u trećem krugu najjača mjera je snižavanje stope PDV-a na živežne namirnice, poglavito svježe meso, ribu, jaja koje će se osjetiti na svim novčanicima jer kao što je bilo i najavljeno, neko su već od jučer, odnosno, danas krenuli spušptati cijene. Neki su napravili korekcije i od 1. prosinca prošle godine. Na neki način su preduhitrili stupanje na snagu zakona što je pozitivno i to bi se onda trebalo osjetiti kroz snižene cijene i povećanje raspoloživog dohotka. No, prezni sustav uvijek trebamo promatrati u njegovoj cjelovitosti. Ovo je treći krug poreznog rasterećenja. Kada gledamo sva tri ima jedna vrsta konzistentnosti u kojem se gleda kako smanjiti oporezivanje i teret rada, a utjecati i na prostor poslodavcima koji potom mogu pretočiti u povećanje plaća. Nije porezni sustav taj koji definira tko ima koliku plaću ima, nego koliko se poreza usteže. 

Vidjeli smo kakve su cijene hrane danas, nakon pojeftinjenja zbog nižeg PDV-a. Hoće li se PDV i dalje snižavati, kako je uostalom obećano još u izbornom programu HDZ-a? Govorilo se o 23 posto do kraja mandata...

To stoji u zakonu, od 1.1.2020. No već smo puno puta napominjali da ne gledamo samo na opću stopu nego gledamo i na sve ostale elemente. Ovo je prvi puta da smo vidjeli da kada je došlo do snižavanja stope PDV-a da dolazi do krekcije cijena naniže. Upravo na hranu. Zahvaljujem se i svim medijima da smo potegnuli tu temu da se i javno stvori pozitivni pritisak na trgovce i maloprodaju hrane da dođe do korekcije cijena. Stvaramo fiskalne kapacitete i nadam se da ćemo biti kadri i kompletnu hranu spustiti na sniženu stopu.

"Nećemo uvesti porez na nekretnine"

Porez na promet nekretnina smanjen je s 4 na 3 posto od Nove godine. Što je s porezom na nekretnine? Hoćete li ga uvesti?

Drugi puta zeredom smo snizili porez na promet nekretnina, bio je 5 pa sada sa 4 na 3 posto. To je element za koji smatramo da bi mogao dati doprinos oživljavanju tržišta nekretnina. Što se tiče poreza na nekretnine kratko ću reći i parafrazirati predsjednika Vlade iz jednog nedavnog intervjua. Vrlo kratko: ne. 

Za kraj kratko: Odlazite li iz Vlade ili ostajete do kraja mandata?

Za to nema kratkog odgovora. Ponavljam još jedanput da sam i dalje ministar financija i da ću i dalje svoj posao raditi odgovorno, dok sam ministar. 

Do kraja mandata?

To ćemo vidjeti.

Znači, nije sigurno. Biste li voljeli biti ministar koji će uvesti euro?

Imam neke svoje želje i zahtjeve. Ali najvažnije je da ja radim posao onako kako građani smatraju da je dobro. I oni najbolje trebaju suditi o mojim rezultatima i poslu. 

No, ne možete sa sigurnošću reći hoće li biti do kraja mandata?

To se nikada ne može reći sa sigurnošću. Ne ovisi to samo o meni.

Izvor: RTL / Vlada
 

Pisane vijesti